Nagle promene vremena i temperaturni šokovi ugrožavaju hronične bolesnike

Nagle promene vremena i temperaturni šokovi najviše ugrožavaju hronične bolesnike, kaže dr Biserka Obradović, lekar specijalista opšte medicine, dodajući da je usled ovakvih vremenskih uslova neophodna prevencija, kao i zdrav i odgovoran odnos prema sebi.

Izvor: Tanjug

13.07.2025. 12:39

Nagle promene vremena i temperaturni šokovi ugrožavaju hronične bolesnike

Obradovićeva je za Tanjug navela da su najugroženiji hronični kardiovaskularni i plućni bolesnici, najviše amatičari, i dodala da je za hronične bolesnike neophodno da uzimaju redovno propisanu terapiju, a ako dođe do nekih tegoba, da se jave lekaru.

Prema njenim rečima, kako hronični bolesnici, tako i svi drugi, kako bi što bolje podneli trenutne vremenske uslove, moraju pre svega da se adekvatno oblače, što podrazumeva da se nosi odeća od pamuka, nikako ne providna, jer kroz providnu prolaze ultraljubičasti zraci, koji su jako štetni.

"Potrebno je da to bude šira odeća svetlih boja, jer tamne boje privlače svetlost, zatim moramo uzimati dosta veću količinu tečnosti. Znamo da je tečnost neophodna za naš metabolizam u organizmu, potrebno je dnevno dve do tri litre tečnosti i to tečnost koju pijemo na sobnoj temperaturi", navela je Obradovićeva.

Kako dodaje, nikako neće ugasiti žeđ hladna voda ili neko drugo hladno piće jer, kako navodi, kad unesemo hladnu tečnost u naš organizam, mozak dobija informaciju da je nešto hladno i zaustavlja hlađenje organizma.

"Pogotovo ne smemo da uzimamo hladnu tečnost posle obroka. Svi volimo da posle dobrog ručka uzmemo neko hladno pivce, hladan špricer, ali to hladno piće će zaustaviti varenje", naglašava Obradovićeva.

Doktorka ukazuje i da se mora smanjiti unos kafe i kofeinskih napitaka jer jedna popijena kafa, koja je diuretik, izbacuje sedam šoljica tečnosti.

San je jedan preduslov za dobar imunitet

Navodeći da se organizam štiti od toplote tako što se šire krvni sudovi, ona ističe da izbacivanje tečnosti smanjuje krvnu plazmu, što znači da je krv gušća, te zbog toga češće dolazi do infarkta.

"Moramo da imamo i dobar san. Dobar san je jedan preduslov za dobar imunitet, a naravno i za dobru aktivnost, jer ovih dana smo videli, kada dolazi do naglih promena vremena, ne samo meteoropate - kojih ima negde oko 30 odsto - da smo svi uglavnom imali loš san", navela je.

Govoreći da mnogi, pogotovu mladi, imaju običaj da uveče idu na trening, Obradovićeva kaže da večernji trening i neodgovarajuća proteinska ishrana izazivaju lučenje veće količine kortizola, koji se sa melatoninom, hormonom sna, nalazi na, kako kaže, klackalici.

"Tada počinje veće lučenje kortizola, smanjuje se melatonin, tako da loše spavamo i imamo loš san. Kortizol treba da bude najviši ujutru i on se smanjuje do 16 časova, kasnije pada", dodaje.

Fizička aktivnost

Obradovićeva ističe kao vrlo važnu - fizičku aktivnost.

"Fizička aktivnost je lek koji može zameniti mnoge lekove, a nema nikakve pilule koje mogu zameniti fizičku aktivnost. Ali ne večernja fizička aktivnost, nego uglavnom jutarnja, i nikako ne u podne kada je sunce jako. Naravno, fizička aktivnost koja je primerena našem uzrastu, primerena oboljenjima koje imamo i, naravno, primerena i dobu dana", navela je Obradovićeva.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)