(VIDEO) Korišćenje interneta ozbiljan izazov za starije: Zašto su penzioneri često izgubljeni u digitalnom lavirintu
U eri digitalizacije, kada su aplikacije za banke, državne usluge i komunikaciju postale sastavni deo svakodnevice, postavlja se pitanje koliko naši najstariji sugrađani uspevaju da se snađu u takvom okruženju.
U eri digitalizacije, kada su aplikacije za banke, državne usluge i komunikaciju postale sastavni deo svakodnevice, postavlja se pitanje koliko naši najstariji sugrađani uspevaju da se snađu u takvom okruženju.
Korišćenje interneta, mobilnih aplikacija i sistema e-uprave više nije luksuz već potreba, ali za penzionere u Srbiji to često predstavlja ozbiljan izazov.
O ovoj temi u emisiji "Presek" govorila je profesorka dr Snežana Šantić, koja već godinama kroz rad u Udruženju penzionera Srbije prati potrebe starijih sugrađana.
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
Sve veći broj penzionera u Srbiji, uprkos godinama i stečenom pravu na odmor, ne odlaže radne obaveze. Neki to čine iz finansijske nužde, drugi iz osećaja profesionalnog poziva, treći iz potrebe da ostanu aktivni i korisni.
Kako žive naši najstariji sugrađani penzioneri? Neki dobro, a neki jedva sastavljaju kraj s krajem. Razlika između najvećih i najmanjih penzija u Srbiji je veća od 100.000 dinara, pokazuje statistika. Kako ublažiti ove razlike i ima li pomaka u poboljšanju položaja najsiromašnijih penzionera?
"Postoje različite kategorije penzionera. Oni mlađi iz gradskih sredina, koji sada odlaze u penziju, uglavnom nemaju problema sa tehnologijom. Međutim, stariji od 70 ili 80 godina, naročito oni iz seoskih sredina, gotovo da su isključeni iz digitalnog sveta", objašnjava Šantić.
Najveći problem nedostatak iskustva s tehnologijama
Kako navodi, najveći problemi leže u nedostatku prethodnog iskustva s tehnologijama, ali i u fizičkim ograničenjima - smanjenju vida, sluha, motoričkih sposobnosti.
Dodatnu prepreku predstavlja i jezička barijera jer su brojne aplikacije i interfejsi na engleskom jeziku, a čak i kada su prevedeni na srpski, neretko koriste terminologiju koju stariji ne razumeju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Čim nešto ne znate, strah od nepoznatog postaje prepreka. A ako se pogreši broj PIN-a više puta, kartica se blokira, bankomat je neprijatelj, a e-uprava ne prepoznaje validnu uplatu zbog jedne greške u kucanju", naglašava Šantić.
Strah od greške
Udruženja penzionera širom Srbije, uz pomoć pojedinih opština kao što je Senta, organizuju kurseve za osnovno korišćenje mobilnih telefona i interneta. Međutim, i to ide sporo.
Penzioneri, prema njenim rečima, strahuju da ne pogreše, da ne zaborave nešto, da im ne ispadne telefon, naočare ili torba, i sve to zajedno čini tehnologiju još nepristupačnijom.
"Nadamo se da će nove tehnologije u budućnosti biti više prilagođene starijim generacijama. Ne samo jednostavnijim interfejsima, već i u vidu konkretne pomoći", dodaje Šantić.
Kako navodi naša sagovornica, što se tiče finansijskih usluga, penzionerima se savetuje da na vreme ovlaste članove porodice za podizanje penzije, kako ne bi došli u situaciju da im sredstva budu nedostupna u slučaju bolesti ili hospitalizacije.
Iako su digitalne tehnologije neophodne i korisne, one za veliki broj starijih ostaju nedostižne, zaključuje naša sagovornica.
Slepi i slabovidi, pokušali smo da im se približimo i saznamo šta ih najviše muči, kako izgledaju njihove svakodnevne aktivnosti, koje su im najveće prepreke i kako možemo da im pomognemo. Gosti u studiju bili su Branka Brkić, referent za marketing donacije i komunikacije i Jelena Stojanović, sekretar Saveza slepih Srbije, a uživo nam se priključio i Milan Stošić, predsednik Saveza slepih Srbije kao i Marina Ignjatović, direktorka salona “Dodir plus” u kojem rade slepi i slabovidi.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
U emisiji Sinteza, predsednik Udruženja književnika Srbije, Miloš Janković, otkriva kako marginalizacija kulture negativno utiče na društvo i podstiče površne vrednosti. Janković upozorava da je budžet za kulturu u Srbiji znatno ispod evropskog proseka, dok država, iako sluša, ne čini dovoljno da odgovori na potrebe kulturnog sektora.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Slepi i slabovidi, pokušali smo da im se približimo i saznamo šta ih najviše muči, kako izgledaju njihove svakodnevne aktivnosti, koje su im najveće prepreke i kako možemo da im pomognemo. Gosti u studiju bili su Branka Brkić, referent za marketing donacije i komunikacije i Jelena Stojanović, sekretar Saveza slepih Srbije, a uživo nam se priključio i Milan Stošić, predsednik Saveza slepih Srbije kao i Marina Ignjatović, direktorka salona “Dodir plus” u kojem rade slepi i slabovidi.
Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Dušan Kozarev rekao je da su tvrdnje da 100.000 stranih radnika dolazi iz Gane u Srbiju netačne, odnosno "oblik manipulacije, zloupotrebe i rasizam koji na momente prelazi čak i elemente krivičnog dela".
U zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine, u Svilajncu je uhapšen Ljuljzim Haljilji.
Kako da prepoznamo lažnu novčanicu, odnosno falsifikat? Ako pitate zašto, razloga ima. Podaci Narodne banke Srbije (NBS) upućuju na to da je tokom prvih šest meseci ove godine otkriveno više od 950 novčanica falsifikovanih dinara i duplo više stranog novca, među kojima je najviše falsifikata evra.
Na ostrvu Rab u Hrvatskoj dogodila se nesreća u kojoj je nastradala devojčica (2) iz Nemačke. Nesreća se navodno dogodila kada je devojčica, spuštajući se niz tobogan, iskliznula iz ruku oca i pala s velike visine na betonsku podlogu.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije uhapsili su M. N. (41) i S. J. (24) tokom primopredaje određene količine kokaina i zaplenili 20 kilograma te droge na teritoriji Beograda.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Kragujevcu sud je odredio do 30 dana pritvor M. J. (40) iz Valjeva, zbog sumnje da je 21. jula iz automatske puške u pravcu jedne kuće u Kragujevcu, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Zborovi građana i studenti u blokadi su se u Beogradu okupili na Savskom trgu gde je održan protest pod nazivom "Pravda spava - vi nećete", nakon čega su krenili u šetnju ka Sarajevskoj ulici gde navodno živi ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Ministar spoljnih poslova u Vladi Republike Srbije Marko Đurić i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković razgovarali su sa predstavnicima ambasada zemalja Kvinte.
Velike vrućine prouzrokuju probleme na elektroinstalacijama. Kvare se liftovi, pregrevaju elektrovodovi, nestaje struja. U Surčinu je čak došlo do eksplozije električnog bicikla. Zbog čega se to dešava?
Rok za prijavljivanje novih studenta za upis u prvom upisnom roku na fakultete ističe 23. jula, a najveće interesovanje budući brucoši Beogradskog univerziteta pokazali su za Fakultet organizacionih nauka, Ekonomski, Medicinski i Pravni fakultet.
Ministarstvo spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Stejt department) navelo je da nema komentar na hapšenje zamenika direktora Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Igora Popovića.
Kolektiv Visoke zdravstvene škole Akademije strukovnih studija Beograd saopštio je da je nenastavno i nastavno osoblje Odseka na miran način i bez ikakvih incidenata, u zakonskim okvirima, došlo na svoja radna mesta čime je prekinuo fizičku blokadu započetu pre skoro četiri meseca.
Komentari (0)