(VIDEO) "Potreba za mesom pravi veliki problem": Uzgoj stoke u Srbiji ima značajan uticaj na životnu sredinu

Mesna industrija je nekada bila ključni ekonomski faktor. Ipak, njeni uticaji na životnu sredinu i zdravlje ljudi postaju sve ozbiljnija tema. Sa jačanjem stočarstva i proširenjem proizvodnje dolazi do povećanja emisije gasova staklene bašte i zagađenja vazduha. Kakva je situacija u Srbiji?

17.08.2025. 20:06

(VIDEO) "Potreba za mesom pravi veliki problem": Uzgoj stoke u Srbiji ima značajan uticaj na životnu sredinu

Uzgoj stoke i proizvodnja mesa odgovorna je za oko 20 odsto emisije gasova staklene bašte, uključujući metan i ugljen-dioksid.

Pritom, mesna industrija koristi ogromne količine pijaće vode. 

Milenko Jovanović iz  Nacionalne ekološke asocijacije govorio je o tome koje još negativne posledice mesna industrija ima na našu životnu sredinu.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Svaka privredna aktivnost proizvodi negativan efekat na životnu sredinu, samim tim i poljoprivreda, stočarstvo, uzgoj stoke. To se dešava zbog emisija gasova staklene bašte, metana, ugljen-dioksida, prilikom proizvodnje i prilikom prerade", pojasnio je sagovornik Newsmax Balkans.

Govoreći o tome u kom segmentu stočarstva je situacija najalarmantnija, Jovanović je istakao da je ugoj goveda najmanje ekološki efikasan.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Dokazano je da je uzgoj goveda sedam puta manje ekološki efikasan od uzgoja svinja, a deset puta od uzgoja pilića, odnosno peradi", ukazao je sagovornik.

Jovanović je naglasio da potreba za mesom pravi veliki problem.

"Problem i u tome čime se stoka hrani"

Sagovornik je naveo da je od velikog značaja to čime se stoka hrani.

"Nije problem samo u uzgoju i u preradi nego i u tome čime se hrani ta stoka. Pitanje je da li su te poljoprivredne površine na kojima se gaji hrana za stoku bezbedne, čime se prskaju, da li imaju pesticite, da li to dalje zagađuje podzemne vode, površinske vode, vazduh", rekao je Jovanović za našu televiziju.

Postavlja se pitanje šta mi kao pojedinci možemo da uradimo, kako bi smanjili negativne efekte. Možda da jedemo malo manje mesa?

U odnosu na mesnu, ishrana zasnovana na biljnim izvorima proteina ima daleko manji uticaj na životnu sredinu.

Prema preporuci nutricionista, zdrava ishrana bi trebalo da sadrži tri, najviše pet obroka nedeljno sa mesom uključujući i ribu.

Foto: Envato

Međutim, podaci za našu zemlju pokazuju da je proizvodnje mleka I mesa na minumumu za poslednih 20 godina.

Sa jedne strane to je dobra vest, po životnu sredinu. Sa druge strane, ova vest je loša, s obzoirom na to, da se kod nas uvoze velike količine zamrznutog mesa, uprkos tome što smo kao zemlja vrlo bogati pašnjacima i prirodnom resursima pogodnim za uzgoj stoke i imamo višekovnu tradiciju.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)