Raste broj dece s problemima u govoru: "Oko 20 odsto prvaka ih ima, uzrok prekomerna upotreba digitalne tehnologije"
Poremećaji u govoru zastupljeni su kod više od 20 odsto prvaka, podaci su testiranja dece na polasku u prvi razred. Glavni uzroci su prerana i prekomerna upotreba digitalnih tehnologija, ali i nedovoljna stimulacija verbalne komunikacije na ranom dečjem uzrastu, kaže logoped Bojana Drčelić.
Taj procenat veći je na kasnijem uzrastu, ako se problem ne rešava kada je prepoznat.
Prema njenim rečima, broj dece sa problemima u govoru se povećava i kašnjenje u razvoju govora postaje sve češći slučaj.
"Dislalija - poremećaj u izgovoru manje ili veće grupe glasova, iznosi više od 20 odsto kod prvaka. Što su deca starija, ako se problem ne rešava i deca dođu do petog, šestog razreda, taj procenat samo raste", rekla je Drčelić u razgovoru za naš portal.
Da bi dete progovorilo na vreme, potrebno je da bude adekvatno stimulisano od strane odraslih na tom ranom uzrastu i to od samog rođenja. Period progovaranja je kod mnoge dece pomeren na uzrast od dve do tri godine, kaže master logoped Marijana Mirković u razgovoru za Newsmax Balkans.
Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je podatke da je u Srbiji od januara do avgusta 2025. zabeležen pad broja živorođenih za 3,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukoliko se nastavi trend pada, na kraju 2025. godine, broj rođenih beba biće ispod istorijskog minimuma.
Poremećaji u ishrani spadaju u najsmrtonosnije psihijatrijske bolesti, a najpodložniji su im adolescenti. Već oko desete godine života mogu da se primete prvi znaci poremećaja, a to je i period kada se najčešće javlja anoreksija.
"Deca posle petog razreda, odnosno deca starijeg školskog uzrasta koja imaju kognitivne probleme rade po prilagođenom programu (IOP), redovno su na logopedskom tretmanu. Na program individualizacije javljaju se i deca koja nemaju kognitivne smetnje, ali imaju teškoće u savladavanju školskog gradiva", ističe logoped.
"Roditelji ne stimulišu decu dovoljno"
Glavni uzroci problema u govoru su prerana i prekomerna upotreba digitalnih tehnologija, ali i nedovoljna stimulacija verbalne komunikacije na ranom dečjem uzrastu.
Deca progovaraju sve kasnije jer, kaže Bojana, nemaju potrebu za tim.
"Sve potrebe su im zadovoljene bez verbalizacije. Nema dovoljno stimulacije i podsticanja od strane roditelja. Roditelji obično razumeju potrebe dece pa ih zadovolje bez verbalizacije, pre nego što dete kaže šta mu treba", navodi logoped.
Naša sagovornica ističe da se takva situacija nastavlja i u vrtićima, samo iz drugih razloga.
"U vrtićima se zahteva tišina. Na uzrastu od dve do tri godine, u vrtićima u kojima sam boravila rekli su mi da tu još niko ne govori. Mislim da je to zbog obima grupe, tu bude do 30 i više njih. Ako ih pustite da se svi izražavaju, to je već buka. Mislim da je uključenost logopeda u vrtićima i osnovnim školama ključna da bi se radilo u najboljem interesu za verbalni razvoj deteta", ukazuje Drčelić.
"Sve što se dešava u govoru odražava se na pisanje i čitanje"
Ako izgovor nije regulisan na ranom uzrastu, to se odražava na ostalo, pojavi se problem sa čitanjem i sa pisanjem.
Naša sagovornica dodaje da u poslednje vreme sve više primećuje problem sa čitanjem u petom razredu.
"Posle prvog razreda, problem sa govorom često se projektuje i na čitanje i pisanje. Sve što se dešava u govoru odražava se na pisani jezik. Deca dođu kod nas sa prepoznatim problemom u pisanju, odnosno sa disleksijom, ali se ustanovi da je to problem u govoru. Može se javiti problem sa mucanjem. To može da bude neki simptom disleksije, a u suštini je neprevaziđen problem na ranom školskom uzrastu", naglašava Drčelić.
Foto: Privatna arhiva/Bojana Drčelić
Logoped smatra da je plan i programa za prvi razred prebrz i da je tehnika čitanja nedovoljno usvojena.
"Nesavladana tehnika čitanja tako može da nastane zbog poremećaja u izgovoru", ističe ona.
"Deca posle raspusta disgrafična"
Disgrafija - problem sa pisanjem, može da bude izolovani problem kod dece sa očuvanim kognitivnim sposobnostima jer mnogo koriste tehnologiju, smatra Drčelić.
"Mnogo više kucaju na laptopu i telefonu i onda se javi problem jer u školi treba da pišu na papiru. Često se javi supstitucija latiničnog i ćiriličnog pisma. Deca, naročito posle raspusta, kada ne koriste olovku i papir, budu disgrafična, nerazumljiv im je rukopis, nemoguće ga je dešifrovati, toliko da često ni sami ne mogu da protumače šta su napisali", pojasnila je.
"Ako deca ne razviju fonetski sluh do 6. godine, nemaju osećaj da greše"
U školi u kojoj radi, Bojana Drčelić je angažovana 50 posto kao stručni saradnik.
Govoreći o tome da li je to dovoljno, istakla je da ne zna da li bi bilo dovoljno i da je angažovana 150 posto zbog obima posla i da bi sve odradila onako kako struka zahteva.
"Dešava se da deca kažu da su na ranom uzrastu bila kod logopeda i znaju koji su glas ispravili. To je u 10 odsto slučajeva. Važno je da razviju fonetski sluh do 6. godine, jer ako ga ne razviju, onda nemaju osećaj da greše u toku govora ni u toku pisanja. Obično roditelji tolerišu probleme do šest godina", ukazuje logoped.
Kada je reč o vremenu neophodnom za ispravljanje određenog problema, naša sagovornica kaže da to zavisi od stepena oštećenja. Ponekad je potrebno šest meseci, ponekad dve godine.
"Rad roditelja kod kuće presudan"
Drčelić dodaje da je uloga i saradnja roditelja veoma važna.
"Rad roditelja kod kuće je presudan. Ako radimo tretman sa detetom i to isto radi roditelj kod kuće, onda je brže i efikasnije. Roditelji prihvate problem, ali često nemaju vremena da rade s njim ili je dete nezainteresovano i neće da radi. Deca nemaju dovoljno bogat rečnik odgovarajuć uzrastu zbog nedostatka verbalne komunikacije", napominje logoped.
Rešenje je, smatra, rad na stimulaciji i razvoju verbalne komunikacije još na ranom dečjem uzrastu.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Koje će poruke predsednik Amerike Donald Tramp poslati iz Bele kuće i dokle su stigli mirovni pregovori o sukobu u Ukrajini? Nakon uznemirujućih snimaka životinja iz Zoološkog vrta Palić, kakvo je tamo stanje pitaćemo direktorku Sonju Marinković. Ima li fudbalski klub Partizan novca da isplati dug igraču Andradeu zbog koga su dobili suspenziju FIFE? Gost jutra Rasim Ljajić, predsednik FK Partizan
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
U godini u kojoj je Evropska unija za još dve godine produžila mandat Peteru Sorensenu kao čuvaru briselskog procesa, postalo je jasno ono što se već dugo ne izgovara naglas – dijalog Beograda i Prištine postoji još samo kao birokratska fraza. Ključno pitanje – da li će dijalog i u 2026. biti na pauzi ili ćemo svedočiti njegovom definitivnom kraju? Gosti Stava dana: profesor Slobodan Samardžić I advokat Aleksandar Cvejić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
FIFA je suspendovala Fudbalski klub Partizan, pa lider Superlige neće moći da registruje pojačanja u tri naredna prelazna roka, sve do leta 2027. godine.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) upozorio je na novi pokušaj prevare penzionera u Inđiji putem telefonskih poziva u kojima se od njih traži da kupe određene proizvode (prekrivače, dušeke i slično) kao uslov da bi im bila isplaćena povišica penzije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su M. L. (34) i A. D. (29) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Direktorka Zoo vrta "Palić" Sonja Mandić izjavila je da životinje koja žive u tom zoološkom vrtu imaju punu negu, kvalitetnu ishranu, dobru brigu i negirala sve medijske navode o zlostavljanju životinja u toj ustanovi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici i Uprave saobraćajne policije, presretačem su u blizini tog grada, zaustavili osamnaestogodišnjeg vozača L. O, koji se sa probnom vozačkom dozvolom, kretao vozilom marke "reno megan", brzinom od 200 kilometara na čas.
Sekretarka Opštinske izborne komisije Sečanj Dragana Čorlija izjavila je da je biračko mesto broj 8 u Jarkovcu, na kojem su ponovljeni izbori, zatvoreni i da je glasalo 397, odnosno 69,52 odsto birača.
Snežana Proković svakog dana putuje iz Guče do svog rodnog sela Kovilje i nazad, ukupno oko 150 kilometara, već više od 20 godina. Njena predanost učenicima i ljubav prema poslu posebno dolaze do izražaja kada se zna da je pored troje svoje dece postala i hraniteljka jednoj učenici.
Pre dve nedelje Newsmax Balkans izveštavao je o potpunom mraku na saobraćajnici kod Pupinovog mosta, ukazujući na ozbiljan problem nefunkcionalnog javnog osvetljenja. Naša ekipa ponovo je obišla istu lokaciju, a slika mosta je ovog puta znatno drugačija.
Zašto slavlja sve češće prate eksplozije umesto radosti? Da li su petarde bezazlena zabava ili opasna navika? Ko u slučaju povreda snosi odgovornost - roditelji, društvo ili zakon? Kako buka utiče na decu, starije i životinje?
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova su, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili T. Đ. (53) iz Niša, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila produženo krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica.
U prethodna 24 časa u Srbiji su se dogodile dve saobraćajne nezgode u kojima su povređena deca pešaci na pešačkom prelazu, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Komentari (0)