Raste broj dece s problemima u govoru: "Oko 20 odsto prvaka ih ima, uzrok prekomerna upotreba digitalne tehnologije"
Poremećaji u govoru zastupljeni su kod više od 20 odsto prvaka, podaci su testiranja dece na polasku u prvi razred. Glavni uzroci su prerana i prekomerna upotreba digitalnih tehnologija, ali i nedovoljna stimulacija verbalne komunikacije na ranom dečjem uzrastu, kaže logoped Bojana Drčelić.
Taj procenat veći je na kasnijem uzrastu, ako se problem ne rešava kada je prepoznat.
Prema njenim rečima, broj dece sa problemima u govoru se povećava i kašnjenje u razvoju govora postaje sve češći slučaj.
"Dislalija - poremećaj u izgovoru manje ili veće grupe glasova, iznosi više od 20 odsto kod prvaka. Što su deca starija, ako se problem ne rešava i deca dođu do petog, šestog razreda, taj procenat samo raste", rekla je Drčelić u razgovoru za naš portal.
Da bi dete progovorilo na vreme, potrebno je da bude adekvatno stimulisano od strane odraslih na tom ranom uzrastu i to od samog rođenja. Period progovaranja je kod mnoge dece pomeren na uzrast od dve do tri godine, kaže master logoped Marijana Mirković u razgovoru za Newsmax Balkans.
Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je podatke da je u Srbiji od januara do avgusta 2025. zabeležen pad broja živorođenih za 3,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukoliko se nastavi trend pada, na kraju 2025. godine, broj rođenih beba biće ispod istorijskog minimuma.
Poremećaji u ishrani spadaju u najsmrtonosnije psihijatrijske bolesti, a najpodložniji su im adolescenti. Već oko desete godine života mogu da se primete prvi znaci poremećaja, a to je i period kada se najčešće javlja anoreksija.
"Deca posle petog razreda, odnosno deca starijeg školskog uzrasta koja imaju kognitivne probleme rade po prilagođenom programu (IOP), redovno su na logopedskom tretmanu. Na program individualizacije javljaju se i deca koja nemaju kognitivne smetnje, ali imaju teškoće u savladavanju školskog gradiva", ističe logoped.
"Roditelji ne stimulišu decu dovoljno"
Glavni uzroci problema u govoru su prerana i prekomerna upotreba digitalnih tehnologija, ali i nedovoljna stimulacija verbalne komunikacije na ranom dečjem uzrastu.
Deca progovaraju sve kasnije jer, kaže Bojana, nemaju potrebu za tim.
"Sve potrebe su im zadovoljene bez verbalizacije. Nema dovoljno stimulacije i podsticanja od strane roditelja. Roditelji obično razumeju potrebe dece pa ih zadovolje bez verbalizacije, pre nego što dete kaže šta mu treba", navodi logoped.
Naša sagovornica ističe da se takva situacija nastavlja i u vrtićima, samo iz drugih razloga.
"U vrtićima se zahteva tišina. Na uzrastu od dve do tri godine, u vrtićima u kojima sam boravila rekli su mi da tu još niko ne govori. Mislim da je to zbog obima grupe, tu bude do 30 i više njih. Ako ih pustite da se svi izražavaju, to je već buka. Mislim da je uključenost logopeda u vrtićima i osnovnim školama ključna da bi se radilo u najboljem interesu za verbalni razvoj deteta", ukazuje Drčelić.
"Sve što se dešava u govoru odražava se na pisanje i čitanje"
Ako izgovor nije regulisan na ranom uzrastu, to se odražava na ostalo, pojavi se problem sa čitanjem i sa pisanjem.
Naša sagovornica dodaje da u poslednje vreme sve više primećuje problem sa čitanjem u petom razredu.
"Posle prvog razreda, problem sa govorom često se projektuje i na čitanje i pisanje. Sve što se dešava u govoru odražava se na pisani jezik. Deca dođu kod nas sa prepoznatim problemom u pisanju, odnosno sa disleksijom, ali se ustanovi da je to problem u govoru. Može se javiti problem sa mucanjem. To može da bude neki simptom disleksije, a u suštini je neprevaziđen problem na ranom školskom uzrastu", naglašava Drčelić.
Foto: Privatna arhiva/Bojana Drčelić
Logoped smatra da je plan i programa za prvi razred prebrz i da je tehnika čitanja nedovoljno usvojena.
"Nesavladana tehnika čitanja tako može da nastane zbog poremećaja u izgovoru", ističe ona.
"Deca posle raspusta disgrafična"
Disgrafija - problem sa pisanjem, može da bude izolovani problem kod dece sa očuvanim kognitivnim sposobnostima jer mnogo koriste tehnologiju, smatra Drčelić.
"Mnogo više kucaju na laptopu i telefonu i onda se javi problem jer u školi treba da pišu na papiru. Često se javi supstitucija latiničnog i ćiriličnog pisma. Deca, naročito posle raspusta, kada ne koriste olovku i papir, budu disgrafična, nerazumljiv im je rukopis, nemoguće ga je dešifrovati, toliko da često ni sami ne mogu da protumače šta su napisali", pojasnila je.
"Ako deca ne razviju fonetski sluh do 6. godine, nemaju osećaj da greše"
U školi u kojoj radi, Bojana Drčelić je angažovana 50 posto kao stručni saradnik.
Govoreći o tome da li je to dovoljno, istakla je da ne zna da li bi bilo dovoljno i da je angažovana 150 posto zbog obima posla i da bi sve odradila onako kako struka zahteva.
"Dešava se da deca kažu da su na ranom uzrastu bila kod logopeda i znaju koji su glas ispravili. To je u 10 odsto slučajeva. Važno je da razviju fonetski sluh do 6. godine, jer ako ga ne razviju, onda nemaju osećaj da greše u toku govora ni u toku pisanja. Obično roditelji tolerišu probleme do šest godina", ukazuje logoped.
Kada je reč o vremenu neophodnom za ispravljanje određenog problema, naša sagovornica kaže da to zavisi od stepena oštećenja. Ponekad je potrebno šest meseci, ponekad dve godine.
"Rad roditelja kod kuće presudan"
Drčelić dodaje da je uloga i saradnja roditelja veoma važna.
"Rad roditelja kod kuće je presudan. Ako radimo tretman sa detetom i to isto radi roditelj kod kuće, onda je brže i efikasnije. Roditelji prihvate problem, ali često nemaju vremena da rade s njim ili je dete nezainteresovano i neće da radi. Deca nemaju dovoljno bogat rečnik odgovarajuć uzrastu zbog nedostatka verbalne komunikacije", napominje logoped.
Rešenje je, smatra, rad na stimulaciji i razvoju verbalne komunikacije još na ranom dečjem uzrastu.
Nenad Vuković, delegat PDP-a komentariše početak izborne kampanje u RS i još jednu propalu sednicu Doma naroda BiH. Nasilje nad ženama ponovo je aktuelizovano nakon nedavnog slučaja brutalnog prebijanja devojke u kafiću u Beranama - šta je obaveza institucija, analizira Aida Petrović, direktorka NVO Crnogorski ženski lobi. O odnosu vlasti prema "bugarskom pitanju" i uslovu koji je ispostavio Brisel u najnovijem izveštaju Evropske komisije, gošća je portparolka makedonske vlade Marija Miteva.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Koliko vere, snage i ljubavi stane u korake od Beograda do Hilandara? Kako izgleda kada se humanost meri kilometrima? Šta pokreće ljude u misije dobrote? O svom hodočašču u cilju podizanja svesti o bolesti “dece leptira” za emisiju “Tražim reč” govore pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Strahinja Bijelić, Marko Marinković i Vladimir Penezić.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
Šta je pokazala i čemu nas je naučila godišnjica tragedije u Novom Sadu i šta se dalje može očekivati? , saznaćemo od profesora Fakulteta političkih nauka i republičkog poslanika Đorđa Pavićevića. U drugom delu emisije govorićemo o Avganistanu i Iranu.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su D. J. (38) iz Kovilja.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Bulevaru Mihajla Pupina, na delu od kružnog toka kod TC Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom ušće, od 7. novembra u 22 časa, do 10. novembra, do šest časova doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Student Sava Nikolić poručuje da njegov zagrljaj sa studentkinjom pod hidžabom nije bio čin provokacije, već iskren gest utehe i podrške. Za Newsmax Balkans kaže da mu je žao zbog posledica koje je izazvao, ali ističe da u njegovom postupku nije bilo trunke nepoštovanja.
Ni šest meseci nakon lokalnih izbora u Zaječaru nije uspostavljena vlast. Grad funkcioniše u vakuumu, dok se čeka odluka Vlade Srbije o uvođenju privremenog organa, nakon što je Viši sud dva puta poništio odluku o verifikaciji mandata odbornika.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić saopštio je nakon što se pedesetak maskiranih muškaraca okupilo ispred Srpskog kulturnog centra u Zagrebu, da je reč o još jednom u nizu pokušaja zastrašivanja srpske zajednice i da očekuje da nadležne institucije Hrvatske hitno identifikuju počinioce.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozdravila je usvajanje Zakona o jedinstvenom biračkom spisku u Skupštini Srbije i poručila da je to "važan korak" i da se Brisel "raduje primeni zakona u praksi".
U okviru zajedničkih aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i Bezbednosno-informativne agencije, na više lokacija u Beogradu, Zvorniku i Banjaluci uhapšeno je više osoba koja se dovode u vezu sa slučajem poznatim kao "ubačeni snajperisti", navodi u saopštenju MUP Srbije.
U Srbiji je u periodu od 27. oktobra do 2. novembra evidentirano 6.255 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je rešenjem direktora policije za komandanta Specijalne antiterorističke jedinice postavljen pukovnik policije Igor Žmirić.
Beogradska policija uhapsila je državljanku Bosne i Hercegovine M. A. (24) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Prema informacijama dobijenim iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, isplata otpremnina zaposlenima koji su se penzionisali otpočela je danas, 07. novembra, a planirano je da proces bude u potpunosti završen do 10. novembra.
Komentari (0)