Vazduh u Srbiji pun "nevidljivih ubica": Zašto je zagađenje tokom zime povećano?

Zagađenje vazduha u Srbiji najveće je tokom grejne sezone zbog sagorevanja čvrstog ogreva u individualnim ložištima, najviše drveta i uglja.

08.12.2025. 07:07

Vazduh u Srbiji pun "nevidljivih ubica": Zašto je zagađenje tokom zime povećano?

Što su dani hladniji, to je koncentracija zagađujućih materija u vazduhu veća, pa se već godinama unazad dešava da mnogi gradovi Srbije budu prvi ili u samom vrhu liste najzagađenijih u svetu.

Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, zbog bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha u Srbiji je 2023. godine umrlo gotovo 11.000 ljudi. 

Podaci govore da nam je vazduh pun takozvanih "nevidljivih ubica". Sajtovi i aplikacije koje mere nivo aerozagađenja često pokazuju da udišemo vazduh koji je opasan za zdravlje.

U Srbiji se 2023. godine 8.735 smrtnih slučajeva moglo pripisati izloženosti česticama PM2,5 čija je koncentracija bila veća od nivoa koje je propisala Svetska zdravstvena organizacija.

Dugotrajna izloženost prekomernoj koncentraciji azot-dioksida povezana je sa 1.040 smrtnih slučajeva. Zbog dugotrajne izloženosti ozonu umrlo je 1.164 ljudi.

Šta su PM2,5 i PM10 čestice?

U zagađenom vazduhu dominiraju PM2,5 i PM10 čestice koje su najopasniji zagađivač. Te čestice predstavljaju smešu dima, čađi i kiseline, sa teškim metalima poput olova, kadmijuma, nikla i arsena.

Reč je o česticama čiji je promer manji od 10, odnosno 2,5 mikrometra. PM2,5 čestice mogu se videti samo mikroskopom.

Printscreen: Newsmax Balkans

Kao parametri zagađivanja vazduha posmatraju se i koncentracije sumporovih i azotovih oksida, ali su PM čestice najbitnije po posledicama za ljudsko zdravlje, zato što se talože u alveolama, u kojima se vrši razmena kiseonika i ugljen dioksida.

Zdravstveni radnici ukazuju da se udisanjem PM čestica skraćuje dah, srce se napreže da bi kompenzovalo smanjeni unos kiseonika i pri tom se iscrpljuje. Na taj način, pored razboljevanja pluća, one dovode i do srčanog ili moždanog udara i mogu se smatrati uzrokom iznenadne srčane smrti.

Na šta se grejemo?

Očigledno je da je kontrola kvaliteta goriva nedovoljna, a veliki broj domaćinstava greje se na ono što im je dostupno i najjeftinije, bez obzira na posledice po zdravlje i kvalitet vazduha.

Ekolozi upozoravaju da koristimo jako loše energente, kako u individualnim ložištima, tako i u termoelektrani Nikola Tesla. Za nju tvrde da je najveći pojedinačni zagađivač u Srbiji, jer koristi lignit najgoreg kvaliteta, pa u vazduh emituje ogromnu količinu azotnih oksida i PM čestica.

Printscreen: Newsmax Balkans

Ekološke organizacije tvrde da termoelektrane EPS godinama prekoračuju emisije sumpor dioksida i do šest puta. Da bi se kvalitet vazduha popravio, stručnjaci sugerišu da se broj lokalnih ložišta, kojih u Srbiji ima oko milion, smanji najmanje za pola. 

Evropski indeks kvaliteta vazduha važi i u Srbiji

Agencija za zaštitu životne sredine saopštila je da je u Srbiji uveden evropski indeks kvaliteta vazduha i da se na nacionalnoj mreži mernih stanica od sada primenjuje upravo ovaj, stroži indeks koji koristi i Evropska agencija za životnu sredinu.

Printscreen: Newsmax Balkans

Njegovo uvođenje nije zakonska obaveza ni u EU ni u Srbiji, već samo preporučeni standard koji pomaže da se bolje građani informišu o kvalitetu vazduha. Evropska agencija za životnu sredinu je u julu 2025. godine objavila nove kriterijume za obračun indeksa, a Srbija, kao država kandidat za članstvo u EU, usvojila je te kriterijume i donela novi zaključak o primeni ovakvog načina informisanja javnosti.

Inače, na uvođenje ovog evropskog standarda čekalo se skoro dve i po godine, od kada je u maju 2023. Vlada Srbije donela odluku o njegovoj primeni. Po novom indeksu vazduh u Srbiji može da bude u kategorijama "dobar", "prihvatljiv", "umeren", "zagađen", "veoma zagađen" i kao najlošija kategorija u ljubičastoj boji "izuzetno zagađen".

Printscreen: Newsmax Balkans

Kvalitet vazduha kontroliše oko 90 državnih mernih stanica u zemlji. Podaci za ovu godinu pokazuju da je u 85 naselja zabeleženo prekoračenje dozvoljene vrednosti PM10 čestica. U tim gradovima žive tri četvrtine stanovnika Srbije.

Godišnji izveštaj: Vazduh prekomerno zagađen u 13 gradova i osam anglomeracija

Godišnji izveštaj Agencije za zaštitu životne sredine za 2023. godinu, iako objavljen sa šest meseci kašnjenja, pokazao je da je vazduh bio prekomerno zagađen u 13 gradova i osam aglomeracija, među kojima su Beograd, Novi Sad, Niš, Bor, Pančevo, Smederevo, Kosjerić, Užice, Subotica, Sombor, Kruševac, Pirot, Novi Pazar, Valjevo, Šabac, Kragujevac, Loznica, Čačak, Paraćin, Zaječar i Kraljevo.

Valjevo je ponovo zabeležilo ekstremne vrednosti – čak 149 dana sa prekoračenim PM10 česticama, skoro pet puta više od dozvoljenog. Podaci pokazuju da je gotovo svaki treći dan vazduh u ovim mestima bio opasan po zdravlje ljudi, naročito za one sa hroničnim i respiratornim problemima.

Zagađenje vazduha i dalje je drugi vodeći faktor rizika za preranu smrt, odmah iza visokog krvnog pritiska.

Svetska zdravstvena organizacija svrstala je Srbiju među evropske zemlje sa najvišim stopama mortaliteta uzrokovanog zagađenim vazduhom.

Stanje je takvo da Srbija ima pet puta veću smrtnost od Nemačke. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)