Koliko koštaju slavlja danas i na koji način se proslavlja?
Nekada su se važni datumi obeležavali skromno, ali smisleno. U kući, dvorištu ili sali mesne zajednice, uz domaću hranu, muziku sa kasete ili harmoniku i ljude koji su tu zato što žele, a ne zato što "tako treba".
Danas, čini se, slavlja više nisu samo trenuci radosti i okupljanja, već i projekti koji se planiraju mesecima unapred, sa preciznim budžetima, očekivanjima i mnogo pritiska.
Posebno se to vidi na svadbama i dečijim rođendanima, koji su od porodičnih događaja postali statusni simboli. Scenografija, dekoracija, fotografi, animatori, specijalni efekti – sve je podignuto na nivo spektakla. A cena tog spektakla često prevazilazi mogućnosti prosečne porodice.
Gosti nove epizode emisije "Tražim reč" bili su organizatorka događaja Ivana Marinković, psihoterapeut Kristina Stanković I ekonomista Milorad Ilić.
Ljudi dižu kredite da bi pokrili venčanje
Ivana Marinković istakla je da smo narod koji voli proslave, naročito porodične; od venčanja do punoletstava i dečjih rođendana.
Kako kaže, ona najčešće organizuje venčanja i primećuje da se mnogo toga promenilo, pre svega dekoracija i očekivanja, koja danas idu ka sve složenijim, gotovo scenografskim rešenjima. Ipak, ono što ostaje isto jesu emocije i želja da se važni trenuci podele sa porodicom i prijateljima, zbog čega su takvi događaji uvek lepi i emotivni.
Mučnina u trudnoći, posebno u prvom tromesečju, jedno je od najčešćih iskustava trudnica. Iako je obično prolazna, može znatno otežati svakodnevicu. Srećom, način prehrane može značajno pomoći u ublažavanju simptoma.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je na pumpama širom zemlje moguće kupiti prve količine evro dizela proizvedenog u Rafineriji u Pančevu.
"Za ljude koji imaju prosečnu platu, veliki su iznosi za jedno slavlje, ljudi dižu kredite da bi pokrili venčanje. Mi imamo praksu kao narod da za poklon donosimo novac , gledamo da isplatimo svoju stolicu, odnosno bar to što koštamo mladence, koliko popijemo I pojedemo. Sve drugo je u stvari dodatni trošak", rekla je Ivana Marinković.
Upravo ta potreba da se "pokrije stolica" pokazuje koliko su slavlja postala finansijska računica, a ne samo emotivni čin. Radost se meri brojem zvanica, cenom menija i visinom koverte, a ne samim povodom.
Ekonomija voli da se novac troši
Još veći problem nastaje kada se isti model preslika na dečije rođendane. Ono što je nekada bila torta, nekoliko balona i drugari iz kraja, danas često izgleda kao mini svadba.
"Mogu da razumem venčanja, svadbe I ostale tradicije ali sve drugo što se odomaćilo kod nas, od proslave rođenja, prvog rođendana, posebno 18-og rođendana, pravi se na nivou neke svadbe. Ako pravite u restoranima I nekim mestima na način na koji se to obično pravi, verovatno ne možete ispod 10 hiljada evra da prođete, to je za prosečnu porodicu katastrofa. Sa stanovišta ekonomije države to I nije loša stvar, ekonomija voli da se novac troši šta god da je u pitanju, ali , sa stanovišta pojedinca, odnosno te porodice koja treba da slavi je apsolutno neracionalno potrošen novac, pogotovo što ljudi često ne prave dobru kalkulaciju koliko će to sve da košta, jer oni ne iznose samo to slavlje već I odlaske na slavlja kod nekog ko je bio kod vas", rekao je Milorad Ilić.
Drugim rečima, slavlje ne prestaje kada se ugase svećice ili završi svadbeno veselje. Trošak se nastavlja kroz uzajamne pozive, poklone i obavezu da se "vrati istom merom".
Tako se ulazi u začarani krug u kojem porodice troše novac koji nemaju, često na račun kredita, odricanja ili dugoročnog finansijskog pritiska.
Veliku ulogu u svemu tome imaju i društvene mreže, koje su promenile način na koji doživljavamo sreću i uspeh.
Kristina kaže da uvek ističe kako treba slaviti sve što je vredno slavlja. Ipak, kako objašnjava, savremeni način života, pod snažnim uticajem društvenih mreža, sve više podstiče potrebu da se sreća spolja pokazuje i meri kroz novac.
Prema njenim rečima, društvene mreže često plasiraju nerealnu sliku mogućnosti i vrednosti, zbog čega ljudi imaju sve izraženiju tendenciju da se dokazuju i predstavljaju kroz materijalno bogatstvo.
"Mi na žalost zbog društvenih mreža koje zaista šalju jednu potpuno nerealnu sliku o mogućnostima I vrednostima, imamo tendeciju da se dokazujemo I pokazujemo kroz novčano I materijalno", objasnila je Kristina.
Fotografije savršenih proslava I luksuznih dekoracija postavljaju nerealne standarde. U toj trci lako se zaboravi da su slavlja nekada imala drugačiju svrhu – da okupe ljude, obeleže važan trenutak i ostave lepu uspomenu, a ne dug koji se godinama otplaćuje.
Možda je pravo pitanje ne da li treba slaviti, već kako da se vratimo suštini a to je da slavlje ponovo bude manifestacija bliskosti i emocije, a ne finansijskog dokazivanja.
Celu emisiju "Tražim reč" možete pogledati u videu:
Zašto su stariji ljudi danas među najusamljenijim članovima društva? Kako usamljenost utiče na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i zašto se o tom problemu i dalje govori tiho? Da li je usamljenost posledica godina, gubitaka, povlačenja iz društva ili našeg odnosa prema starosti? Kako prepoznati kada je starijoj osobi potrebna pomoć i šta kao društvo možemo da uradimo da starost ne bude sinonim za samoću? Za emisiju "Tražim reč" govore socijalna radnica i osnivačica udruženja „Snaga prijateljstva - Amity“ Nada Satarić, profesorka dr Snežana Šantić, predsednica Udruženja penzionera Starog Grada i spisateljica Biljana Kordić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Kada se viševekovni zanat smanji na kućni format, dobijete ovakvu mini buraad – male i korisne proizvode od drveta kojima je uloga jednako ozbiljna kao onim velikim. Kako se prave, čemu služe i zašto su sve popularniji, gledamo u prvom prilogu. Drugi prilog nastavlja da podržava umetnost, ovoga puta, verovali ili ne, vajatstvo, iako slika koju vidite asocira na količinu drva za dnevno grejanje. Da, i ova drvca se koriste za kamine, ali ne one koji sagorevaju cepanice, već ekološke, a ova drvca su zapravo keramički proizvod.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Požarevcu uhapsili su R. A. (72) iz okoline Golupca, zbog sumnje da je 4. februara ubio svog dve godine starijeg brata, saznaje portal Nesmax Balkans.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.
Službenici Uprave carina, u saradnji sa policijom, pronašli su tovar sa više od milion tableta psihoaktivnih lekova "bensedin" i "ksalol", saopštila je ta uprava.
Policijska uprava u Nišu upozorila je građane da je uočeno da korisnici "popularne aplikacije" za razmenu poruka dobijaju poruke sa naloga osoba koje poznaju u kojima se od njih traži hitna pozajmica veće sume novca, koju treba da uplate na žiro račun.
Aleksandar Hutorskoj i Milica Velanac pobednici su Zimskog noćnog polumaratona, koji je po deveti put održan u Beogradu, uz učešće više od 1.000 takmičara.
Da li digitalizacija stvarno olakšava život građanima? Program ePapir je od 2019. optimizovao 608 administrativnih postupaka, ukinuo 85 i digitalizovao 219, ali i dalje mnogi postupci nisu dostupni onlajn.
Studenti i profesori beogradskog Medicinskog fakulteta i građani okupili su se u znak podrške sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović, koja je, kako tvrde nezakonito dobila otkaz.
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da negoduje zbog tvrdnji koje je na skupu na Pravnom fakultetu u Beogradu izneo glavni javni tužilac Javnog tužilaštva za organizovni kriminal Mladen Nenadić, a koje se, kako navodi, dalje eksploatišu u javnosti.
Dva muškarca iz Jagodine N. R. (37) i A. M. (32) uhapšena su u Beogradu, pošto im je policija u automobilu pronašla 2,86 kilograma amfetamina, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, tokom kontrole autobusa u Jagodini, kojim je vršen organizovani prevoz dece, utvrdili su više nepravilnosti zbog kojih je vozilo isključeno iz saobraćaja.
Komentari (0)