"Ovde ste svoji na svome": Više od 250 zdravstvenih radnika se vratilo u Srbiju, ministar traži povratnu informaciju
Tema povratka zdravstvenih radnika u Srbiju poslednjih meseci dobija novu dimenziju, ne samo kroz statistiku već i kroz lična svedočenja onih koji su se nakon godina provedenih u inostranstvu odlučili na povratak.
U emisiji "Tražim reč" govorilo se upravo o tim iskustvima, ali i o državnom programu koji, prema podacima Ministarstva zdravlja, već daje konkretne rezultate.
Jedno od ličnih iskustava podelila je Jovana Zlatković, doktorka iz Niša, koja je nekoliko godina provela u Švedskoj.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Mladenovcu sa Milisavom Todorovićem i Sašom Panićem, čija su deca ubijena u Orašju i Duboni u maju 2023. godine.
Službenici Uprave carina, u saradnji sa policijom, pronašli su tovar sa više od milion tableta psihoaktivnih lekova "bensedin" i "ksalol", saopštila je ta uprava.
Kako je objasnila, njen odlazak nije bio motivisan isključivo ekonomskim razlozima, već pre svega željom za naučnim usavršavanjem u oblasti metabolizma i pristupima zdravlju koji nisu isključivo medikamentozni.
Tokom i nakon studija interesovala se za oblast za koju u tom trenutku u Srbiji nije imala adekvatne uslove, zbog čega se prijavila za program na Univerzitetu u Geteborgu.
"Otišla sam kao mlada doktorka koja nije želela samo stručno usavršavanje, već i da bolje upozna sebe. Htela sam veliki izazov i Švedska je u tom trenutku bila dobra odluka za naučno usavršavanje", istakla je ona.
Printscreen: Newsmax BalkansJovana Zlatković
Dodala je i da je period njenog odlaska bio posebno težak za mlade lekare u Srbiji.
"Bilo je teško doći do posla u Srbiji u tom momentu, naročito za čitavu moju generaciju koja je završila fakultet u vreme kada je počela korona", rekla je Zlatković.
Kako je navela, posle treće godine života tamo, shvatila je da joj ta zemlja ne odgovara.
"Završila sam ono što sam započela jer sam želela da ispunim cilj, ali sam u tom periodu shvatila koliko mi znači bliskost sa porodicom", kazala je ona i dodala da je njen povratak bio snažno podržan od najbližih.
Odmah po doktoriranju kupila je povratnu kartu za Srbiju.
Zlatković je istakla da program za povratnike uliva nadu mladim studentima medicine da će po završetku studija moći da pronađu posao u svojoj zemlji.
"Odliv zdravstvenih radnika globalni problem"
O institucionalnoj podršci ovom procesu govorila je dr Ivana Stašević Karličić, državna sekretarka Ministarstva zdravlja, sa kojom je razgovarala reporterka Tijana Škodrić.
"Više od 250 ljudi se vratilo od decembra 2024. godine, otkad ovaj program traje. Ministar zdravlja će ovu politiku voditi do kraja svog mandata", rekla je Stašević Karličić.
Kako je navela, odliv zdravstvenih radnika nije problem koji je specifičan samo za Srbiju.
"To je globalni problem, ali je u Srbiji on najmanje izražen. U Evropskoj uniji je još pre kovida nedostajalo blizu milion zdravstvenih radnika, a mi nismo ni blizu tog problema“, naglasila je ona.
Interesovanje za povratak ne jenjava
Kako je dodala, od početka programa bili su zatrpani zahtevima naših ljudi koji su otišli pretežno pre 2014. godine.
"Taj broj zahteva se ne smanjuje, on je konstantan", rekla je državna sekretarka i najavila da će naredne nedelje ministar zdravlja primiti grupu od 20 povratnika.
Naša sagovornica istakla je i da ministar zdravlja Zlatibor Lončar želi da čuje njihovu povratnu informaciju: kako su zadovoljni, kakav im je utisak o našem zdravstvenom sistemu i kako vide dalji razvoj.
Govoreći o proceduri, istakla je da je ona pojednostavljena i efikasna.
"Zainteresovani šalju potrebnu dokumentaciju i dokaze da rade u dijaspori. Imali smo i ljude koji su kompletno školovanje završili u inostranstvu, pa je Ministarstvo brzo uspostavilo saradnju sa agencijom za verifikaciju isprava. Postupak je brz i bez velike birokratije", rekla je ona, dodajući da se postdiplomska usavršavanja nostrifikuju na fakultetima.
Posebno je naglasila da se kontakt sa povratnicima ne završava potpisivanjem ugovora.
Deca su najčešći razlog povratka
"Ovo je interaktivan program. Mi stalno razgovaramo sa njima. Najčešći razlog za povratak su deca, i to ovom programu daje dodatnu težinu", istakla je Stašević Karličić.
Kako je rekla, reč je o porodicama koje žele da njihova deca odrastaju i školuju se u Srbiji.
"Razvoj ličnosti je snažno povezan sa identitetom. Povratak u zemlju kako bi deca ovde išla u školu i ostala u našem kulturnom obrascu jedno je od najboljih dostignuća ovog programa", navela je.
Državna sekretarka je naglasila i da ne postoji selekcija po specijalizacijama. „Ne dajemo prednost jednoj specijalizaciji u odnosu na drugu. Svako ko ispunjava zakonske uslove dobija ugovor o radu. Važan nam je svaki čovek koji se vrati u Srbiju“, rekla je ona. Povratnici se, kako je objasnila, uglavnom raspoređuju prema sopstvenim željama.
"Prijatno nas je iznenadilo što ne žele svi da se vrate u velike univerzitetske centre. Najviše se vraćaju u unutrašnjost, posebno na jug i istok Srbije", istakla je Stašević Karličić, dodajući da su povratci na Kosovo i Metohiju posebno emotivni.
Za kraj, poslala je poruku svima koji razmišljaju o povratku.
"Ovde ste svoji na svome. Država Srbija brine o zdravstvenom sistemu i to je najbolje mesto gde možete ostvariti svoje profesionalne ambicije", poručila je državna sekretarka Ministarstva zdravlja.
Sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na kojoj će biti razmatran šestomesečni izveštaj o radu UNMIK-a zakazana za sutra. Prvi izveštaj u ovoj godini koji dolazi u trenutku tenzija na Kosovu i Metohiji koje je izazvao tzv. zakon o strancima, predstaviće novi šef misije Peter Due. Još jedna u nizu rutinskih rasprava u senci aktuelnih globalnih kriza ili neki novi i drugačiji izveštaj koji će motivisati i na konkretne korake? Gosti Stava dana- Zoran Milivojević diplomata I Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Hitna sednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja je bila zakazana za danas, nije mogla biti održana jer na sednicu nisu došli delegati iz SNSD-a i HDZ-a BiH, tako da na samom početku nije bilo kvoruma za rad. Skoplje nam danas donosi razgovor sa Lenčetom Neloskom, direktorkom Gerijatrije u Skoplju. Porast bolesti zavisnosti kod dece i mladih, pad starosne granice i sve prisutniji novi oblici zavisnosti poput vape uređaja, nikotinskih proizvoda i online klađenja, kao i uloga porodice i društva u prevenciji bolesti zavisnosti.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koje su to najveće prepreke za Rome u Srbiji? Koliko se promenilo odrastanje romskih devojčica? Da li su projekti pomoći dugoročno rešenje? Koliko Romi učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču? Za emisiju „Tražim reč” govore Miloš Mihajlović - Unija Roma Srbije i osnivačica Romske organizacije mladih Srbije Maja Simić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
8. april je Međunarodni dan Roma, ali koliko se njihov glas zaista čuje? Da li živimo jedni pored drugih ili jedni sa drugima i ako znamo probleme zašto ih ne rešavamo? Odgovore tražimo od Dragana Gračanina iz Asocijacije koordinatora za romska pitanja.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija je u Leskovcu uhapsila P. S. (24), iz okoline Leskovca, zbog sumnje da je pretukao 44-godišnjeg muškarca. On je osumnjičen za izvršenje krivičnog dela teška telesna povreda, saopšteno je iz Policijske uprave u Leskovcu.
Kako izabrati srednju školu je za najveći broj osnovaca pretežak zadatak. Uz nedostatak znanja i životnog iskustva, razvojni period u kome se nalaze, pubertet, koji nije naklonjen rešavanju ozbiljnih i zrelih zahteva, otežava im zadatak kao što je izbor srednje škole.
Romi su od 13. veka deo Balkana, ali njihov doprinos često nije prepoznat, u Srbiji se i dalje suočavaju sa duboko ukorenjenom diskriminacijom i socijalnom isključenošću, rekao je u emisiji Sinteza Dragan Gračanin iz Asocijacije koordinatora za romska pitanja.
Viši sud u Novom Sadu odredio je pritvor do 30 dana M. B. (47) iz okoline tog grada, osumnjičenom da se oglušio o naređenje policije da zaustavi vozilo i potom pucao na pripadnike policije.
Policija će u Vranju, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, podneti krivičnu prijavu protiv R. S. (77) u čijoj kući je pronašla 97 metaka za vatreno oružje.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić rekao je da prevoznici iz Srbije neće blokirati prelaze 14. aprila, kao što su ranije najavili, jer očekuju da se sa Evropskom unijom (EU) nađu dodatna rešenja za profesionalne vozače koji rade u zemljama Šengena.
Rat na Bliskom istoku promenio je turističku mapu sveta. Teže se dolazi do egzotičnih destinacija, zbog poskupljenja goriva poskupljuju i avio-karte, što sve utiče da turisti menjaju destinacije gde će letovati.
Pukovnik policije Slaviša Lakićević ponovo je postavljen za načelnika Uprave saobraćajne policije, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Rešenje o Lakićevićevom postavljenju doneo je direktor policije, a na osnovu novog Pravilnika o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u MUP.
Na teritoriji Srbije registrovano je više od 39.000 klizišta. Prestanak padavina doneo je kratkotrajno olakšanje, ali problemi sa klizištima u pojedinim delovima Srbije tek se sada intenziviraju, saglasni su direktorka Zavoda za geološka istraživanja Vesna Tahov i profesor Miloš Marjanović.
Studentkinja sociologije i mlada majka Ivona Radovanović rekla je u emisiji Tražim reč da sistem ne prepoznaje realne potrebe romske zajednice, prisećajući se detinjstva obeleženog vršnjačkim nasiljem i stereotipima, koji su se nastavili kada je počela da studira.
Učenici Elektrotehničke škole "Mija Stanimirović" u Nišu pokrenuli su akciju "Matura za sve", sa ciljem prikupljanja svečanih haljina, obuće i nakita kako bi svaka maturantkinja imala odgovarajuću odevnu kombinaciju. Prikupljena odeća biće ponuđena na licitaciji, a novac prosleđen neonatologiji.
Komentari (0)