Vlada Srbije odlučila je da 5. januar u Srbiji bude dan žalosti zbog tragedije na Cetinju, gde je u masovnom ubistvu stradalo 12 osoba, a ranjene su četiri osobe.
Vlada je odluku o proglašenju dana žalosti donela na predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Sednica Vlade počela je u subotu minutom ćutanja za žrtve masovnog ubistva na Cetinju, a premijer Miloš Vučević još jednom je izrazio saučešće porodicama stradalih na Cetinju i narodu Crne Gore.
Prema Zakonu o obeležavanju dana žalosti, organi i organizacije, kao i druga pravna lica koja ističu zastavu, dužna su da u vreme Dana žalosti zastavu Srbije spuste na polovinu jarbola, odnosno koplja, uz odgovarajuće osvetljenje noću.
Ispred zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, gde je u toku sednica Veća za nacionalnu bezbednost, okupila grupa građana i uzvikuje imena ubijenih dečaka na Cetinju Vukana i Jovana.
Tri pacijenta koji su ranjeni u sredu u pucnjavi na Cetinju su stabilno, dok je četvrti u kritičnom stanju, saopštili su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Kada je 1. januara u 17.26 prijavljeno da je u cetinjskoj kafani došlo do pucnjave i da ima više ranjenih, u gradu su bile radno angažovane tri policijske patrole, inspektor operativac, službenik u dežurnoj službi i dežurni starešina, izjavio je v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Radiodifuzne organizacije za informisanje javnosti na teritoriji Republike Srbije dužne su da u svojim programima, uključujući i emisije namenjene inostranstvu, na dan žalosti umesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa zabavnom i narodnom muzikom, emituju muziku i emisije prikladne Danu žalosti.
Novinsko-izdavačke organizacije koje izdaju dnevne novine dužne su da na dan žalosti svoje listove odštampaju u crnoj boji, navodeći na prvoj strani odluku o proglašenju dana žalosti.
Ustanove kulture - muzeji, pozorišta, bioskopi, organizacije koje imaju muzičko-scenske programe, arhive i druge ustanove u oblasti kulture obavezne su da svoje programe prilagode Danu žalosti.
U sportskim halama, na stadionima i igralištima dan žalosti se obeležava spuštanjem na pola jarbola ili na pola koplja zastave Srbije i zastava sportskih klubova, a ako je reč o sportskim susretima međunarodnog značaja, onda i spuštanjem zastava međunarodnih sportskih organizacija na pola jarbola ili na pola koplja.
Na Dan žalosti je zabranjeno emitovanje narodne i zabavne muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mestima.
Na Cetinju je u sredu, 1. januara Aco Martinović ubio 12 osoba, među kojima dva dečaka od 10 i 13 godina, i teško ranio četiri osobe.
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Nekoliko nepoznatih počinilaca postavilo je zastavu nekadašnje tzv. OVK na ulazna vrata Ambasade Srbije u Hagu u Holandiji i vređalo zaposlene u Ambasadi na nacionalnoj osnovi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova najodlučnije je demantovalo navode koji su se pojavili u javnosti da je policija u Novom Sadu, tokom protesta 5. septembra, koristila takozvani CN gas i naglasilo da policija takvo sredstvo uopšte ne poseduje, "pa samim tim nije moglo da bude ni upotrebljeno".
Nepoznati počinioci slomili su stakla na izlogu prostorije Srpske napredne stranke (SNS) u Kragujevcu, saopštili su iz Gradski odbora (GO) te stranke u Kragujevcu ističući da takvi postupci nisu "poruke", već kriminalni činovi.
Patrijarh Porfirije služio je liturgiju i moleban u Hramu Svetog Save na Vračaru povodom početka nove školske godine i istakao da je važno da "svedočimo ljubavi i miru u svakom trenutku u svakoj školi".
Udruženje pacijenata obolelih od melanoma četvrtu godinu zaredom istražuje stavove pacijenata o inovativnim terapijama. Više od 80 odsto njih smatra da su efikasne, ali dostupnost ostaje glavni problem, posebno za pacijente iz manjih mesta.
Komentari (0)