(FOTO) Na Mokroj Gori obeleženo sto godina Šarganske osmice
Šarganska osmica na Mokroj Gori, pruga koja je povezivala Beograd i Sarajevo, a predstavlja jednu od najvažnijih turističkih atrakcija zlatiborskog kraja, obeležava veliki jubilej - stogodišnjicu postojanja.
Ivan Bulajić, vd direktora Srbijavoza, ističe da je to biser turističke ponude tog kraja Srbije i pruga na ponos celoj državi Srbiji i Železnici.
"To je pruga kojom više od 90.000 domaćih i stranih turista godišnje železnicu doživi na onaj način kako je ona u svojoj zlatnoj epohi izgledala", rekao je on.
Bulajić navodi da na Šargansku osmicu svake godine turisti dolaze iz celog sveta, uključujući i Novi Zeland, Australiju, Japan i Kinu. Kako kaže, plan je da ove godine na trasu "Ćire" ponovo bude vraćena parna lokomotiva.
"Ta parna lokomotiva koja je saobraćala ovom prugom je na remontu i u junu mesecu očekujemo njen povratak", naglasio je Bulajić i podsetio da je to najautentičniji vid vuče iz vremena kada je ova pruga otvorena, a karakterišu je beli dim i pisak lokomotive.
Radiće se, kaže, sa kolegama iz Republike Srpske na obezbeđenju brzine i sigurnosti pruge prema Višegradu kako bi se gostima ponudio i taj turistički sadržaj, jer se pokazalo da zbog sadašnje male brzine kojom voz saobraća vožnja traje predugo – čak četiri sata.
Povodom prvog veka Šarganske osmice dodeljena su i priznanja ljudima koji su dali nesebičan doprinos razvoju i unapređenju ove pruge, među prvima Radovanu Glibetiću, Mokrogorcu koji je imao viziju i bio jedan od inicijatora obnove pruge uskog koloseka u Mokroj Gori.
Dragan Vukomanović, mašinovođa koji u Železnici radi 34 godine, a na ovoj pruzi već 20 godina, dobio je džepni sat koji nose mašinovođe.
"Danas sam dobio ovaj sat, verovatno je zasluženo, to je neko tako procenio", rekao je Vukomanović i dodao da je tradicija da svako ko u sezoni povuče prvi voz -dobije sat.
Vozna sredstva koja se koriste sada na pruzi, navodi on, identična su kao i pre.
"Parna lokomotiva je identična kao i pre i ona je, u stvari, najveći izazov kada je reč o održavanju jer za te lokomotive u današnje vreme ima veoma malo delova, kao i ljudi koji se razumeju u održavanje, jer je svako održavanje - majstorstvo", objasnio je Miroljub Ružić, šef održavanja voznog parka.
Vek postojanja Šarganske osmice izuzetno je važan za Mokru Goru kao turističku destinaciju, ali i celu Srbiju.
"Ova pruga povezivala je istočnu Bosnu i zapadnu Srbiju, spojeno je Užice preko Beograda sa Jadranskim morem i u tom periodu je to mnogo unapredilo život stanovništva, za plasiranje robe, za eksploataciju šumske građe sa Tare, ali i transport žita", objasnio je Željko Špijunović iz Srbijavoza i podsetio da je pruga privremeno ukinuta 1974. godine.
U Vladi Srbije potpisan je Ugovor za hitnu obnovu železničke infrastrukture u Srbiji, kojim je predviđeno zaduživanje kod Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 50 miliona evra.
Britanski BBC preporučio je Srbiju kao jednu od četiri destinacije gde rado dočekuju nove turiste i koriste turizam da bi izgradili snažnije ekonomije.
Obistinilo se Kremansko proročanstvo da će se ljudi ponovo setiti gvozdenog puta ne radi potrebe, nego radi uživancije i odmora, ističe on i naglašava da će se raditi na tome da bude što više turista svake godine.
Špijunović napominje da je sama izgradnja pruge bila veoma izazovna.
"Sama izgradnja pruge od Stalaća do granice sa Bosnom imala je četiri sekcije, a jedna od tih sekcija bila je ona od Šargana do granice sa BiH, duga 15 kilometara. Trebalo je savladati visinsku razliku od 350 metara", dodao je Špijunović i pojasnio da je to bio izazov za graditelje koji su na njoj radili.
Šarganska osmica, koja je smeštena u prelepom ambijentu Mokre Gore, i dalje je mamac za turiste iz celog sveta, ali i atraktivna lokacija za snimanje filmova.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
02:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? Šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj ima nasleđe predaka? Ova pitanja otvaramo se gošćom emisije Tražim reč, književnicom Jasenkom Lalović, čiji romani gađaju u ljudsku slabost, ali i snagu. Bastadur pomiruje unutrašnje raspeće između materijalnog i duhovnog, S ove bande moje gore govori o prostoru u kojem se ne prašta ako si malo više svoj, jer si tada manje njihov - dok poslednji roman, Zera luče, donosi nadu - jer i kada je najtamnije, postoji u nama iskra svetlosti koja može da pokrene promenu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Autorka Danijela Šegan traži odgovore od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Pri Crvenom krstu Zaječar duže od 30 godina radi narodna kuhinja. Broj korisnika se iz godine u godinu povećava, osim u gradu, kuvani obroci dostavljaju se i najugroženijima u čak 37 zaječarskih sela.
Srpska lista (SL) pozvala je predstavnike vlasti u Prištini da odlože primenu propisa koji se odnose na korišćenje vozila sa ovlašćenjima i prijavu boravka lica, ističući da bi primena tih propisa značila ugrožavanje slobode kretanja srpskog naroda.
Građani čiji su kućni aparati ili bela tehnika oštećeni tokom snežnih padavina mogu da ostvare pravo na nadoknadu štete. Država je propisala proceduru za prijavu oštećenja u opštinama u kojima je proglašena vanredna situacija.
Policija u Subotici je uhapsila, u saradnji sa pripadnicima Regionalnog centra granične policije, državljane Avganistana Z. B. (25), A. A. (28) i K. H. (25) zbog sumnje da su nedozvoljeno prešli državnu granicu i vršili krijumčarenje ljudi.
Koje će biti teme razgovora sa evroparlamentarcima koji dolaze u Srbiju, pričamo sa Elvirom Kovač. Kako će reagovati svet nakon iranske najave prve javne egzekucija studenta koji je učestvovao u protestima?
Evropska komisija (EK) odlučila je, posle sedam meseci odlaganja, da Srbiji uplati prva sredstva iz Plana rasta u iznosu od 57 miliona evra, a koja se odnose na reforme sprovedene u drugoj polovini 2024. godine, saznaje Tanjug.
Prošle godine sindikati prosvetnih radnika pratili su rast zarada, ukazujući na zaostajanje plata u obrazovanju za republičkim prosekom. Ove godine je došlo do povećanja, ali kažu da njihov ključni zahtev, da početna plata u prosveti bude izjednačena sa prosekom, nije ispunjen.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da Upravni sud nije svojom presudom osporio osnov za razrešenje Vere Dujaković sa mesta direktorke niške gimnazije "Stevan Sremac" i nije vratio na tu funkciju, već je predmet vraćen Ministarstvu na ponovno odlučivanje.
Komentari (0)