(VIDEO) Istoričar Marković: Akcija "Oluja" je samo završni čin iskorenjivanja Srba u Hrvatskoj, a ne jedini
Prema istoričaru Predragu Markoviću, akcija "Oluja" kojoj se ove godine navršavaju tri decenije, "spektakularan" je čin iskorenjivanja Srba sa svojih ognjišta u Hrvatskoj, ali ne i jedini. Za Newsmax Balkans, Marković je kazao da je to "najherojskiji događaj njihove istorije".
Hrvatska 5. avgust slavi kao Dan pobede, kada će se na kninskoj tvrđavi zavijoriti šahovnica kao pre 30 godina.
U Srbiji i Republici Srpskoj ova godišnjica se obeležava kao Dan sećanja na stradale i prognane Srbe.
U kakvom trenutku i političkom i društvenom kontekstu obeležavamo ovaj jubilej, pitali smo istoričara Predraga Markovića, koji je bio gost jutarnjeg programa "Otvori oči".
"Oluja je jedan završni čin iskorenjivanja Srba u Hrvatskoj, a ne jedini, i on je spektakularan. Nijedna država na svetu nije očistila trećinu svoje teritorije za dva dana, to nikome nije uspelo osim Hrvata. Malo je to čudno kad kažete šta Hrvati slave kao svoj najveći trijumf u istoriji, oni kažu slavimo što smo izdane, razoružane i od svih ostavljene srpske civile poterali na traktorima. To im je najherojskiji događaj njihove istorije", naveo je Marković.
Marković: Niko ne slavi uništavanje jedne etničke grupe kao pobedu
Osvrnuo se i na to da se Hrvatska i posle toliko godina ne može odupreti trendu naraslog ustaštva koji se manifestuje na koncertima i fudbalskim utakmicama.
Jedan od najtežih zločina tokom akcije Oluja dogodio se na Petrovačkoj cesti, kada je hrvatska avijacija granatirana kolonu nenaoružanih Srba, civila, prognanih iz tadašnje Republike Srpske Krajine. U napadu je ubijeno devet ljudi, od kojih četvoro dece. Za ovaj ratni zločin još niko nije odgovarao.
Niko od nas, običnog naroda, nije znao da se sprema “Oluja”. Kada je počeo napad, žene i deca su prvi krenuli u izbeglištvo, a muškarci dan kasnije, kada su linije probijene, priseća se u razgovoru za Newsmax Balkans Duško Ivanježa, jedan od oko 220.000 krajiških Srba koji su izbegli 1995. godine.
"Hrvatska ideja nezavisnosti je zasnovana delom na mržnji. Svaka država ima neke svoje velike pobede, a ova njihova je stvarno najbizarnija. Ja ne znam nijednu državu na svetu koja slavi takav događaj, sem Hrvatske. Ljudi slave razne ustanke, ratove, osnivanje država, datume nezavisnosti, ali niko ne slavi uništavanje jedne etničke grupe kao veliku istorijsku pobedu", pojasnio je istoričar.
Prema njegovim rečima, problem je mnogo dublji od same odluke državnog vrha i rukovodstva Hrvatske da "Oluju" slave kao veliku pobedu, a da istovremeno tolerišu i podržavaju pevanje ustaških pesama koje slave stradanja Srba.
"Problem je mnogo dublji. Pola miliona ljudi koji dođe da slavi čoveka kome je glavni opis posla da je neoustaša. Znači, Tompson nije poznat zbog ljubavnih pesama, on je čovek kome je zaštitni znak neka vrsta ustaškog repertoara. Mnogo je gore ovo što se desilo na utakmici u Splitu, gde su se čule otvorene ustaške parole. To pokazuje nezdravo stanje hrvatskog društva. Znači, 30 godina posle 'Oluje', kad se četiri puta smanjio procenat Srba u stanovništvu Hrvatske, umesto velikodušne pobedničke tolerancije i dalje se potpiruju mržnje. Da to društvo nije zatrovano nacionalizmom, oni bi mogli da to malo Srba koji žive u Hrvatskoj drže krajnje pažljivo i da to bude ogledalo njihove demokratije i tolerancije", zapazio je sagovornik Newsmax Balkans.
On je dodao i da je čitava akcija Oluja bila snažno podržana od strane tadašnje američke vlasti, za koju je rekao da je stala iza nje i sprečila da pokrene lanac odgovornosti za masovni progon Srba iz svojih domova.
Linta: Hrvatska duboko zarobljena u zločinačkoj prošlosti
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta uključio se video pozivom u emisiju i izneo stav da se u Hrvatskoj ništa u poslednje tri decenije nije promenilo kada je reč o odnosu prema Srbima.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Od dolaska Franje Tuđmana i HDZ na vlast 1990. traje proces ustašizacije Hrvatske i radikalne revizije istine, normalizovan je govor mržnje prema Srbima i svemu što je srpsko. Hrvatska gotovo ništa nije učinila vezano za rešavanje ključnih problema preostalih Srba, kao ni problema više od pola miliona progonjenih. Hrvatska živi duboko zarobljena u svojoj genocidnoj i zločinačkoj prošlosti i za to postoje brojni primeri. Stvarna tema Hrvatske nije antifašizam, kako to formalno pravno piše, već ustaštvo i ustaška ideologija. Najveći dokaz tome jeste pola miliona Hrvata koji su došli na koncert najvećeg promotera ustaštva u Hrvatskoj, a juče smo videli i 30.000 Hrvata koji na utakmici zajednički skandiraju zloglasni ustaški pozdrav", naveo je Linta.
Gostovanje istoričara Markovića možete pogledati u videu:
Čim su počele izraelske i američke bombe da padaju na teritoriju Irana, nije se dugo čekalo na odgovor. Teheran realizuje svoje pretnje da će uvratiti gađajući ciljeve u Izraelu, kao i američke vojne baze u svom susedstvu. Gost Stava dana politikolog Aleksandar Pavić, a uključićemo i potpresednicu NVO Monitor Olga Dojč Izrael koja se javlja iz Tel Aviva.
special
10:30
SIGNAL (R)
Šta odlučuje novi rat u Zalivu? Najskuplji avioni i projektili, jeftini dronovi ili brzina kojom se mete otkrivaju i gađaju?
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je sreća trenutak ili stanje kojem težimo čitavog života? Koliko smo zapravo svesni šta nas čini istinski ispunjenima i zašto je u vremenu stalne trke sve teže pronaći unutrašnji mir? Da li sreću tražimo na pogrešnim mestima, možemo li naučiti da budemo srećni?
Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice granični prelaz Bački Breg-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran potpisan je u Beogradu sa azerbejdžanskom kompanijom Azvirt, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
O predstojećim lokalnim izborima u Srbiji koji izazivaju ogromnu pažnju u emisiji GrađaNIN na Newsmax Balkans govoriće profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Bojan Vranić.
Talas povratka zdravstvenih radnika u Srbiju se nastavlja, a posredstvom Kancelarije za saradnju sa dijasporom Ministarstva zdravlja, u zemlju vratilo još 14 medicinskih radnika koji će svoju karijeru nastaviti u zdravstvenom sistemu Republike Srbije.
U Srbiji će ujutru biti hladno sa slabim prizemnim mrazem, a ponegde se očekuje i slab mraz na visini do dva metra, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Strukovno udruženje policije "Dr Rudolf Arčibald Rajs" saopštilo je da bezbednost građana nije ugrožena nakon incidenta ispred policijske stanice Stari grad u Beogradu, gde su oštećena službena vozila.
Ministarstvo spoljnih poslova sopštilo je da je u koordinaciji sa Vladom Republike Srbije, uspešno organizovalo još jedan evakuacioni let kojima su naši državljani iz Dohe bezbedno sleteli na beogradski aerodrom.
Predstavnicima Venecijanske komisije, koji su boravili u Beogradu, predstavljen je idejni predlog za decentralizaciju Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal. Prema tom planu, nova odeljenja bila bi formirana i u Višim javnim tužilaštvima u Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu.
Komentari (0)