Tri decenije od Dejtonskog sporazuma: Mirovni ugovor pod pokroviteljstvom SAD koji je prekinuo krvavi rat u Jugoslaviji
Prošlo je trideset godina od trenutka kada je, 21. novembra 1995. godine, parafiran Dejtonski mirovni sporazum, dokument koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ali i postavio temelje političkog sistema koji i danas određuje tempo i granice njenog razvoja.
Nakon više od tri godine krvavog sukoba, međunarodna zajednica bila je odlučna da rat mora da bude okončan - po svaku cenu, i u što kraćem roku.
Vojne operacije iz leta i jeseni 1995. godine drastično su promenile situaciju na terenu. Američka diplomatija, predvođena Ričardom Holbrukom, koji je tvorac mirovnog sporazuma iz Dejtona, započela je intenzivne "šatl" misije između Beograda, Zagreba i Sarajeva.
Ti razgovori često su ličili na politički teatar, a svedoci tvrde da se u njima smenjivalo sve - od hladne računice do otvorenih izliva besa.
U tim susretima dogodio se i jedan od najpoznatijih momenata iz preddejtonske diplomatije. Pedi Ešdaun, koji će kasnije postati visoki predstavnik u BiH, pokušavao je da objasni predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću koliko bi buduća BiH mogla biti krhka ako se previše osloni na entitetsku strukturu. Tada je uzeo salvetu sa stola, raširio je i rekao:
"Vidite ovo? Ovo je Bosna i Hercegovina. A ovo ovde je centralna vlast. Ako svako vuče na svoju stranu, šta mislite da će se dogoditi? Raspašće vam se u rukama".
Ovaj jednostavan, ali simboličan gest sa salvetom, postao je metafora nestabilnosti državnog sistema u BiH, koji će takav ostati i decenijama kasnije.
Političko zaustavljanje sukoba
Bosna i Hercegovina početkom 1990-ih postala je epicentar jednog od najkrvavijih sukoba u Evropi posle Drugog svetskog rata.
Rat, koji je trajao od aprila 1992. do kraja 1995. godine, odneo je više od sto hiljada života i doveo do raseljavanja više od dva miliona ljudi. Gradovi su bili razoreni, sela spaljena, a društvo trajno podeljeno.
Međunarodna zajednica, uprkos godinama sankcija, rezolucija i mirovnih misija, nije uspevala da zaustavi sukob.
Tek u leto 1995. situacija se promenila. Operacija "Oluja" Hrvatske vojske i HVO, vojni pritisci Vojske Republike Srpske i NATO bombardovanja, stvorili su novu ravnotežu snaga.
Rat je postao isuviše skup za sve strane, a tvorac sporazuma, američki diplomata Ričard Holbruk i tim SAD videli su šansu da politički zaustave sukob.
Slobodan Milošević je preuzimao ulogu glavnog pregovarača i više puta demonstrirao čvrstinu i odlučnost.
"Nemojte da pričate s njima. Ja ću to rešiti", govorio je Milošević Holbruku.
S druge strane, hrvatski predsednik Franjo Tuđman je nosio istorijske karte i insistirao na "ravnoteži".
"Ako želimo stabilan mir, mora postojati ravnoteža. Bez ravnoteže, mir je samo pauza", bile su reči koje je Tuđman razmenio sa američkim diplomatom.
Alija Izetbegović, kao predstavnik muslimana u BiH, sedeo je u tišini, pripremajući se za jedan od najtežih poteza u životu.
"Možda je ovo najteži potpis u mom životu", ostalo je zabeleženo da je izjavio Izetbegović.
Zatvorena vojna baza i pregovarački pritisak
Pregovore u vojnoj bazi Rajt-Peterson usmeravali su Voren Kristofer, tadašnji ministar spoljnih poslova SAD, i Holbruk uz pomoć generala Veslija Klarka.
Foto: AP/Beth KeiserRičard Holbruk i Voren Kristofer
Prisutni su bili i Karl Bilt, posebni predstavnik EU, kao i Igor Ivanov, zastupnik zvanične Moskve.
U bazi gde su pregovori vođeni 21 dan, tri delegacije su bile potpuno izolovane.
Tokom mučnih tronedeljnih pregovora i usaglašavanja, predstavnicima međunarodne zajednice uspelo je da približe stavove predsednika Hrvatske Franje Tuđmana i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, koji je predvodio zajedničku delegaciju SR Jugoslavije i Repubilke Srpske, sa Alijom Izetbegovićem predsedavajućim Predsedništva BiH, koji je gotovo do samog parafiranja odbijao saglasnost.
Diplomatski pritisci sa tri strane
Svaka strana u ovim pregovorima imala je svoju zgradu, komunikacija sa spoljnim svetom bila je strogo kontrolisana, a diplomatski pritisci iz Beograda, Zagreba i Sarajeva dolazili su kroz posrednike.
Atmosfera je bila napeta, često iscrpljujuća, ali je Holbrukova delegacija insistirala da alternativa sporazumu ne postoji.
Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
"Uradili smo veliku stvar. Ovo je istorija", rekao je Milošević.
Izetbegović je bio oprezniji:
"Zaustavili smo rat. Sve ostalo ćemo morati da rešavamo godinama".
Tuđman je zaključio da je mir uvek bolji od pobede koja ne može da se održi.
Zvanično potpisivanje održano je 14. decembra u Parizu, ali ključni politički dogovori bili su završeni u Dejtonu.
Državna arhitektura posleratne BiH
Dejtonski sporazum stvorio je Bosnu i Hercegovinu kao državu sastavljenu od dva entiteta: Federacije BiH, za koju je određeno da će pokrivati 51 procenat površine, i Republike Srpske, kojoj je ostalo 49 odsto ukupne površine BiH.
Dokument sporazuma sastoji se od 11 aneksa, od kojih je najvažniji Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine.
"Kada pravite mir, pravite kompromis. A posle kompromisa uvek neko misli da je izgubio više nego što je trebalo", izjavio je Holbruk, između ostalog, u jednom od brojnih intervjua nakon potpisivanja Dejtona.
Federacija je podeljena na deset kantona, svaki sa sopstvenim nadležnostima.
Sporazum predviđa prekid svih ratnih dejstava, međunarodno priznate granice BiH, složen sistem vlasti zasnovan na etničkoj ravnoteži i uspostavljanje institucije visokog predstavnika (OHR), kojoj je poverena nadležnost nad implementacijom civilnog dela sporazuma.
U praktičnom smislu, Dejton je uspostavio najkompleksniji političko-administrativni sistem u Evropi, sa tri konstitutivna naroda, dva entiteta, deset kantona, stotinama ministara i brojnim nivoima vlasti.
Taj sistem bio je zamišljen kao način da se osigura ravnoteža među etničkim grupama, ali je vremenom postao izvor čestih blokada i političke paralize.
Tri decenije mira i (ne)funkcionalnosti
U godinama posle Dejtona, Bosna i Hercegovina je obnovljena - gradovi su podignuti iz ruševina, a izbeglice se vraćale na svoja ognjišta gde je to bilo moguće.
Međutim, politički sistem ostao je složen i teško funkcionalan do dana današnjeg.
Etničke razlike postale su okosnica političke moći, a institucije su često blokirane. Presude Evropskog suda za ljudska prava nisu u potpunosti implementirane, dok politički narativi i dalje oblikuju tumačenje Dejtona.
Tri decenije kasnije, Dejton ostaje simbol mira, ali i trajnog kompromisa koji je težak za funkcionisanje države.
Scene iz Dejtona - od Ešdaunove salvete, preko Miloševićevih izliva besa, Tuđmanovih istorijskih karata, do tišine Izetbegovića - pokazuju koliko je diplomatski proces oko postizanja konačnog sporazuma bio napet, ali i koliko je bio odlučujući za zaustavljanje rata.
Dejton je, dakle, bio kompromis, ali kompromis koji je omogućio mir i preživeo tri decenije, uprkos izazovima i nefunkcionalnostima koje i danas opstaju.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Zašto Moskva krije datum nove runde mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini? Da li će se u predizbornim kampanjama lomiti koplja oko "Mrdićevih zakona"? Gosti emisije: Advokati Jelena Pavlović i Vladimir Gajić Hoće li obdukcija tela devojčice, koja je preminula nakon operacije krajnika, pokazati tačan uzrok smrti?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Suđenje bivšim liderima tzv. OVK ulazi u završnu fazu- u Hagu se iznose završne reči pred presudu koja bi mogla imati dalekosežne političke i pravne posledice. Da li će ovaj sudski postupak doneti pravdu žrtvama ili potvrditi sumnje u selektivnu pravdu međunarodnih institucija? I da li je ovo suđenje pravi test kredibiliteta Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koje stoje iza ovog „de fakto suda EU“? Gosti Stava dana: Aleksandar Cvejić advokat I Ivan Bošnjak, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Poslanik Srpske liste Igor Simić izjavio je da u obraćanju Aljbina Kurtija u kojem je predstavio sastav svoje nove vlade nema Srba kao da ne postoje na Kosovu i Metohiji i istakao da Srbima čak ni ustavom garantovana prava nisu zagarantovana.
Tesnom većinom i bez podrške Srpske liste, izabrana je treća vlada Aljbina Kurtija. Za izbor vlade glasalo je 66 poslanika, protiv je bilo 49, dok uzdržanih nije bilo. Nenad Rašić predložen je za ministra za zajednice i povratak.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je povodom proslave kineske Nove godine u Narodnom pozorištu da se "čelično prijateljstvo" Srbije i Kine zasniva na iskrenim odnosima dva naroda i kulturnoj saradnji, ističući da godina konja simbolizuje hrabrost, napredak i snagu bilateralnih veza.
U Klinici za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog-kliničkog centra Srbije tokom prošle godine rođeno je nešto više od 4.000 beba. Broj beba se iz godine u godinu smanjuje, a primetno je da se žene porađaju u sve kasnijim godinama.
Oko pet kilograma amfetamina zaplenjeno je u Beogradu tokom hapšenja D. V. (37) osumnjičenog za neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga.
Srbija još nema spalionicu za uništavanje industrijskog i medicinskog otpada. Po našem Zakonu o upravljanju otpadom, proizvođač je dužan da medicinski i farmaceutski otpad izvozi na spaljivanje.
Tri osobe u Beogradu uhapšene su zbog sumnje da su počinili neovlašćena proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, kao i nedozvoljenu proizvodnju, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Višeg javnog tužilaštva.
Komentari (0)