Tri decenije od Dejtonskog sporazuma: Mirovni ugovor pod pokroviteljstvom SAD koji je prekinuo krvavi rat u Jugoslaviji
Prošlo je trideset godina od trenutka kada je, 21. novembra 1995. godine, parafiran Dejtonski mirovni sporazum, dokument koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ali i postavio temelje političkog sistema koji i danas određuje tempo i granice njenog razvoja.
Nakon više od tri godine krvavog sukoba, međunarodna zajednica bila je odlučna da rat mora da bude okončan - po svaku cenu, i u što kraćem roku.
Vojne operacije iz leta i jeseni 1995. godine drastično su promenile situaciju na terenu. Američka diplomatija, predvođena Ričardom Holbrukom, koji je tvorac mirovnog sporazuma iz Dejtona, započela je intenzivne "šatl" misije između Beograda, Zagreba i Sarajeva.
Ti razgovori često su ličili na politički teatar, a svedoci tvrde da se u njima smenjivalo sve - od hladne računice do otvorenih izliva besa.
U tim susretima dogodio se i jedan od najpoznatijih momenata iz preddejtonske diplomatije. Pedi Ešdaun, koji će kasnije postati visoki predstavnik u BiH, pokušavao je da objasni predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću koliko bi buduća BiH mogla biti krhka ako se previše osloni na entitetsku strukturu. Tada je uzeo salvetu sa stola, raširio je i rekao:
"Vidite ovo? Ovo je Bosna i Hercegovina. A ovo ovde je centralna vlast. Ako svako vuče na svoju stranu, šta mislite da će se dogoditi? Raspašće vam se u rukama".
Ovaj jednostavan, ali simboličan gest sa salvetom, postao je metafora nestabilnosti državnog sistema u BiH, koji će takav ostati i decenijama kasnije.
Političko zaustavljanje sukoba
Bosna i Hercegovina početkom 1990-ih postala je epicentar jednog od najkrvavijih sukoba u Evropi posle Drugog svetskog rata.
Rat, koji je trajao od aprila 1992. do kraja 1995. godine, odneo je više od sto hiljada života i doveo do raseljavanja više od dva miliona ljudi. Gradovi su bili razoreni, sela spaljena, a društvo trajno podeljeno.
Međunarodna zajednica, uprkos godinama sankcija, rezolucija i mirovnih misija, nije uspevala da zaustavi sukob.
Tek u leto 1995. situacija se promenila. Operacija "Oluja" Hrvatske vojske i HVO, vojni pritisci Vojske Republike Srpske i NATO bombardovanja, stvorili su novu ravnotežu snaga.
Rat je postao isuviše skup za sve strane, a tvorac sporazuma, američki diplomata Ričard Holbruk i tim SAD videli su šansu da politički zaustave sukob.
Slobodan Milošević je preuzimao ulogu glavnog pregovarača i više puta demonstrirao čvrstinu i odlučnost.
"Nemojte da pričate s njima. Ja ću to rešiti", govorio je Milošević Holbruku.
S druge strane, hrvatski predsednik Franjo Tuđman je nosio istorijske karte i insistirao na "ravnoteži".
"Ako želimo stabilan mir, mora postojati ravnoteža. Bez ravnoteže, mir je samo pauza", bile su reči koje je Tuđman razmenio sa američkim diplomatom.
Alija Izetbegović, kao predstavnik muslimana u BiH, sedeo je u tišini, pripremajući se za jedan od najtežih poteza u životu.
"Možda je ovo najteži potpis u mom životu", ostalo je zabeleženo da je izjavio Izetbegović.
Zatvorena vojna baza i pregovarački pritisak
Pregovore u vojnoj bazi Rajt-Peterson usmeravali su Voren Kristofer, tadašnji ministar spoljnih poslova SAD, i Holbruk uz pomoć generala Veslija Klarka.
Foto: AP/Beth KeiserRičard Holbruk i Voren Kristofer
Prisutni su bili i Karl Bilt, posebni predstavnik EU, kao i Igor Ivanov, zastupnik zvanične Moskve.
U bazi gde su pregovori vođeni 21 dan, tri delegacije su bile potpuno izolovane.
Tokom mučnih tronedeljnih pregovora i usaglašavanja, predstavnicima međunarodne zajednice uspelo je da približe stavove predsednika Hrvatske Franje Tuđmana i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, koji je predvodio zajedničku delegaciju SR Jugoslavije i Repubilke Srpske, sa Alijom Izetbegovićem predsedavajućim Predsedništva BiH, koji je gotovo do samog parafiranja odbijao saglasnost.
Diplomatski pritisci sa tri strane
Svaka strana u ovim pregovorima imala je svoju zgradu, komunikacija sa spoljnim svetom bila je strogo kontrolisana, a diplomatski pritisci iz Beograda, Zagreba i Sarajeva dolazili su kroz posrednike.
Atmosfera je bila napeta, često iscrpljujuća, ali je Holbrukova delegacija insistirala da alternativa sporazumu ne postoji.
Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
"Uradili smo veliku stvar. Ovo je istorija", rekao je Milošević.
Izetbegović je bio oprezniji:
"Zaustavili smo rat. Sve ostalo ćemo morati da rešavamo godinama".
Tuđman je zaključio da je mir uvek bolji od pobede koja ne može da se održi.
Zvanično potpisivanje održano je 14. decembra u Parizu, ali ključni politički dogovori bili su završeni u Dejtonu.
Državna arhitektura posleratne BiH
Dejtonski sporazum stvorio je Bosnu i Hercegovinu kao državu sastavljenu od dva entiteta: Federacije BiH, za koju je određeno da će pokrivati 51 procenat površine, i Republike Srpske, kojoj je ostalo 49 odsto ukupne površine BiH.
Dokument sporazuma sastoji se od 11 aneksa, od kojih je najvažniji Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine.
"Kada pravite mir, pravite kompromis. A posle kompromisa uvek neko misli da je izgubio više nego što je trebalo", izjavio je Holbruk, između ostalog, u jednom od brojnih intervjua nakon potpisivanja Dejtona.
Federacija je podeljena na deset kantona, svaki sa sopstvenim nadležnostima.
Sporazum predviđa prekid svih ratnih dejstava, međunarodno priznate granice BiH, složen sistem vlasti zasnovan na etničkoj ravnoteži i uspostavljanje institucije visokog predstavnika (OHR), kojoj je poverena nadležnost nad implementacijom civilnog dela sporazuma.
U praktičnom smislu, Dejton je uspostavio najkompleksniji političko-administrativni sistem u Evropi, sa tri konstitutivna naroda, dva entiteta, deset kantona, stotinama ministara i brojnim nivoima vlasti.
Taj sistem bio je zamišljen kao način da se osigura ravnoteža među etničkim grupama, ali je vremenom postao izvor čestih blokada i političke paralize.
Tri decenije mira i (ne)funkcionalnosti
U godinama posle Dejtona, Bosna i Hercegovina je obnovljena - gradovi su podignuti iz ruševina, a izbeglice se vraćale na svoja ognjišta gde je to bilo moguće.
Međutim, politički sistem ostao je složen i teško funkcionalan do dana današnjeg.
Etničke razlike postale su okosnica političke moći, a institucije su često blokirane. Presude Evropskog suda za ljudska prava nisu u potpunosti implementirane, dok politički narativi i dalje oblikuju tumačenje Dejtona.
Tri decenije kasnije, Dejton ostaje simbol mira, ali i trajnog kompromisa koji je težak za funkcionisanje države.
Scene iz Dejtona - od Ešdaunove salvete, preko Miloševićevih izliva besa, Tuđmanovih istorijskih karata, do tišine Izetbegovića - pokazuju koliko je diplomatski proces oko postizanja konačnog sporazuma bio napet, ali i koliko je bio odlučujući za zaustavljanje rata.
Dejton je, dakle, bio kompromis, ali kompromis koji je omogućio mir i preživeo tri decenije, uprkos izazovima i nefunkcionalnostima koje i danas opstaju.
Koliko je sezonski posao siguran i da li je isplativ? Koje uslove rada sezonski radnici prihvataju a koje prećutkuju? Ko kontroliše poslodavce tokom sezone? Za emisiju „Tražim reč“ govore, PR menadžer kompanije „Infostud“ Miloš Turinski, predstavnik omladinske zadruge Mjob Ivana Radenović i potpredsednik udruženja hotelijera i restoratera HORES Ivan Vitorović.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta danas donosi pobedu na tržištu ili na izborima - bolji proizvod, bolja organizacja ili bolja poruka biračima? Da li su pored vojnih stratega u oružanim sukobima širom planete jednako važni i PR timovi? Da li globalni PR već kontroliše veštačka inteligencija? Odgovore tražimo od Predraga Vujovića, eksperta za odnose sa javnošću.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Zakazivanje termina za testiranje i upis dece u prvi razred osnovne škole počinje danas na portalu eUprava, a roditeljima će usluga biti dostupna do 31. maja. Upis u prvi razred, prema školskom kalendaru koji je objavilo Ministarstvo prosvete, počinje 1. aprila i trajaće do 31. maja.
Policija u Nišu uhapsila je inspektora za zaštitu životne sredine D. M. (59) zbog sumnje da je u Zapisnik o kontroli uneo neistinite podatke o zagađenju vazduha.
Ministar odbrane Bratisav Gašić izjavio je da su stvoreni uslovi za ponovno uvođenje vojnog roka koji će trajati 75 dana, a da će od razvoja situacije u svetu i globalnih okolnosti zavisiti da li će služenje vojnog roka početi od decembra ove godine ili od marta 2027. godine.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Prošlo je 27 godina od početka NATO bombardovanja, a posledice su i dalje su prisutne, posebno u životima ljudi koji se suočavaju sa teškim bolestima. Jedna od njih je i Biljana Tanasijević Vuksanović iz Valjeva koja je obolela od kancera, a u čijoj biopsiji uzorka je pronađen osiromašeni uranijum.
Putevi Srbije upozoravaju da građanima i dalje stižu zlonamerne SMS poruke o navodnom prekoračenju brzine, nenaplaćenoj putarini ili drugim saobraćajnim prekršajima.
Relativna većina građana Srbije podržava članstvo u Evropskoj uniji, ali i dalje ne postoji apsolutna većina, što ukazuje na to da nema konsenzusa o evropskom putu. Šta građani Srbije misle o Evropskoj uniji?
Ministar unutrašnjih poslova i lider Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić izjavio je, povodom godišnjice početka NATO napada na Saveznu Republiku Jugoslaviju, da je taj dan ostao upisan kao jedan od najtežih dana u novijoj istoriji Srbije
Na današnji dan pre 27 godina, 24. marta 1999. u 19.53 časa, počeo je napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju, koji je izveden bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN. U prvom naletu gađano je više od 20 ciljeva, a prvi projektili pali su na kasarnu u Prokuplju - poginuo je vojnik Boban Nedeljković.
Komentari (0)