Tri decenije od Dejtonskog sporazuma: Mirovni ugovor pod pokroviteljstvom SAD koji je prekinuo krvavi rat u Jugoslaviji
Prošlo je trideset godina od trenutka kada je, 21. novembra 1995. godine, parafiran Dejtonski mirovni sporazum, dokument koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ali i postavio temelje političkog sistema koji i danas određuje tempo i granice njenog razvoja.
Nakon više od tri godine krvavog sukoba, međunarodna zajednica bila je odlučna da rat mora da bude okončan - po svaku cenu, i u što kraćem roku.
Vojne operacije iz leta i jeseni 1995. godine drastično su promenile situaciju na terenu. Američka diplomatija, predvođena Ričardom Holbrukom, koji je tvorac mirovnog sporazuma iz Dejtona, započela je intenzivne "šatl" misije između Beograda, Zagreba i Sarajeva.
Ti razgovori često su ličili na politički teatar, a svedoci tvrde da se u njima smenjivalo sve - od hladne računice do otvorenih izliva besa.
U tim susretima dogodio se i jedan od najpoznatijih momenata iz preddejtonske diplomatije. Pedi Ešdaun, koji će kasnije postati visoki predstavnik u BiH, pokušavao je da objasni predsedniku Srbije Slobodanu Miloševiću koliko bi buduća BiH mogla biti krhka ako se previše osloni na entitetsku strukturu. Tada je uzeo salvetu sa stola, raširio je i rekao:
"Vidite ovo? Ovo je Bosna i Hercegovina. A ovo ovde je centralna vlast. Ako svako vuče na svoju stranu, šta mislite da će se dogoditi? Raspašće vam se u rukama".
Ovaj jednostavan, ali simboličan gest sa salvetom, postao je metafora nestabilnosti državnog sistema u BiH, koji će takav ostati i decenijama kasnije.
Političko zaustavljanje sukoba
Bosna i Hercegovina početkom 1990-ih postala je epicentar jednog od najkrvavijih sukoba u Evropi posle Drugog svetskog rata.
Rat, koji je trajao od aprila 1992. do kraja 1995. godine, odneo je više od sto hiljada života i doveo do raseljavanja više od dva miliona ljudi. Gradovi su bili razoreni, sela spaljena, a društvo trajno podeljeno.
Međunarodna zajednica, uprkos godinama sankcija, rezolucija i mirovnih misija, nije uspevala da zaustavi sukob.
Tek u leto 1995. situacija se promenila. Operacija "Oluja" Hrvatske vojske i HVO, vojni pritisci Vojske Republike Srpske i NATO bombardovanja, stvorili su novu ravnotežu snaga.
Rat je postao isuviše skup za sve strane, a tvorac sporazuma, američki diplomata Ričard Holbruk i tim SAD videli su šansu da politički zaustave sukob.
Slobodan Milošević je preuzimao ulogu glavnog pregovarača i više puta demonstrirao čvrstinu i odlučnost.
"Nemojte da pričate s njima. Ja ću to rešiti", govorio je Milošević Holbruku.
S druge strane, hrvatski predsednik Franjo Tuđman je nosio istorijske karte i insistirao na "ravnoteži".
"Ako želimo stabilan mir, mora postojati ravnoteža. Bez ravnoteže, mir je samo pauza", bile su reči koje je Tuđman razmenio sa američkim diplomatom.
Alija Izetbegović, kao predstavnik muslimana u BiH, sedeo je u tišini, pripremajući se za jedan od najtežih poteza u životu.
"Možda je ovo najteži potpis u mom životu", ostalo je zabeleženo da je izjavio Izetbegović.
Zatvorena vojna baza i pregovarački pritisak
Pregovore u vojnoj bazi Rajt-Peterson usmeravali su Voren Kristofer, tadašnji ministar spoljnih poslova SAD, i Holbruk uz pomoć generala Veslija Klarka.
Foto: AP/Beth KeiserRičard Holbruk i Voren Kristofer
Prisutni su bili i Karl Bilt, posebni predstavnik EU, kao i Igor Ivanov, zastupnik zvanične Moskve.
U bazi gde su pregovori vođeni 21 dan, tri delegacije su bile potpuno izolovane.
Tokom mučnih tronedeljnih pregovora i usaglašavanja, predstavnicima međunarodne zajednice uspelo je da približe stavove predsednika Hrvatske Franje Tuđmana i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, koji je predvodio zajedničku delegaciju SR Jugoslavije i Repubilke Srpske, sa Alijom Izetbegovićem predsedavajućim Predsedništva BiH, koji je gotovo do samog parafiranja odbijao saglasnost.
Diplomatski pritisci sa tri strane
Svaka strana u ovim pregovorima imala je svoju zgradu, komunikacija sa spoljnim svetom bila je strogo kontrolisana, a diplomatski pritisci iz Beograda, Zagreba i Sarajeva dolazili su kroz posrednike.
Atmosfera je bila napeta, često iscrpljujuća, ali je Holbrukova delegacija insistirala da alternativa sporazumu ne postoji.
Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
"Uradili smo veliku stvar. Ovo je istorija", rekao je Milošević.
Izetbegović je bio oprezniji:
"Zaustavili smo rat. Sve ostalo ćemo morati da rešavamo godinama".
Tuđman je zaključio da je mir uvek bolji od pobede koja ne može da se održi.
Zvanično potpisivanje održano je 14. decembra u Parizu, ali ključni politički dogovori bili su završeni u Dejtonu.
Državna arhitektura posleratne BiH
Dejtonski sporazum stvorio je Bosnu i Hercegovinu kao državu sastavljenu od dva entiteta: Federacije BiH, za koju je određeno da će pokrivati 51 procenat površine, i Republike Srpske, kojoj je ostalo 49 odsto ukupne površine BiH.
Dokument sporazuma sastoji se od 11 aneksa, od kojih je najvažniji Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine.
"Kada pravite mir, pravite kompromis. A posle kompromisa uvek neko misli da je izgubio više nego što je trebalo", izjavio je Holbruk, između ostalog, u jednom od brojnih intervjua nakon potpisivanja Dejtona.
Federacija je podeljena na deset kantona, svaki sa sopstvenim nadležnostima.
Sporazum predviđa prekid svih ratnih dejstava, međunarodno priznate granice BiH, složen sistem vlasti zasnovan na etničkoj ravnoteži i uspostavljanje institucije visokog predstavnika (OHR), kojoj je poverena nadležnost nad implementacijom civilnog dela sporazuma.
U praktičnom smislu, Dejton je uspostavio najkompleksniji političko-administrativni sistem u Evropi, sa tri konstitutivna naroda, dva entiteta, deset kantona, stotinama ministara i brojnim nivoima vlasti.
Taj sistem bio je zamišljen kao način da se osigura ravnoteža među etničkim grupama, ali je vremenom postao izvor čestih blokada i političke paralize.
Tri decenije mira i (ne)funkcionalnosti
U godinama posle Dejtona, Bosna i Hercegovina je obnovljena - gradovi su podignuti iz ruševina, a izbeglice se vraćale na svoja ognjišta gde je to bilo moguće.
Međutim, politički sistem ostao je složen i teško funkcionalan do dana današnjeg.
Etničke razlike postale su okosnica političke moći, a institucije su često blokirane. Presude Evropskog suda za ljudska prava nisu u potpunosti implementirane, dok politički narativi i dalje oblikuju tumačenje Dejtona.
Tri decenije kasnije, Dejton ostaje simbol mira, ali i trajnog kompromisa koji je težak za funkcionisanje države.
Scene iz Dejtona - od Ešdaunove salvete, preko Miloševićevih izliva besa, Tuđmanovih istorijskih karata, do tišine Izetbegovića - pokazuju koliko je diplomatski proces oko postizanja konačnog sporazuma bio napet, ali i koliko je bio odlučujući za zaustavljanje rata.
Dejton je, dakle, bio kompromis, ali kompromis koji je omogućio mir i preživeo tri decenije, uprkos izazovima i nefunkcionalnostima koje i danas opstaju.
U nedelju se održavaju predsednički izbori u Republici Srpskoj. Ko će naslediti Milorada Dodika? Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da postoje tri potencijalna kupca za NIS, a za vas analiziramo ko bi od njih bio najbolje rešenje Nakon najave studentskog protesta u subotu pitamo da li je moguće uspostaviti dijalog u društvu. Naši gosti su Gordana Čomić i Valentina Arsić Arsenijević
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-RAJH (R)
U srcu Evrope rođena je ideologija koja je promenila svet. Rajh – carstvo, simbol moći, dominacije i „posebne misije“ nemačkog naroda. Od Svetog Rimskog carstva, preko Drugog Rajha pod Bizmarkom, do Trećeg Rajha – ideja koja je prerastala u nacizam i totalitarizam. Znate li da je Srbija bila deo prvog Rajha pune dve decenije? Kroz dokumente, istorijske analize i svedočenja, emisija otkriva kako je iz ideje o carstvu nastala jedna od najpogubnijih doktrina u istoriji.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Kako izgleda osnivanje nove parohije SPC u dijaspori? Koji su najveći duhovni i praktični izazovi? Koliko je važna uloga škole srpskog jezika i folklora u jačanju crkvene zajednice i očuvanju tradicije? Vraćaju li se gusale u živi deo srpske kulture? Za emisiju “Tražim reč” govore otac Dušan Erdelj paroh SPC u Andaluziji, Milomir Trebješanin guslar i kuvari Wine vision-a Uroš Urošević i Nikola Biševac.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su B. K. (45) iz Aranđelovca, koji je osumnjičen da je izvršio krivično delo pronevera u obavljanju privredne delatnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, u saradnji sa Policijskom upravom u Prokuplju, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Kruševcu, uhapsili su M. K. (34) iz okoline Prokuplja, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo razbojništvo.
Nušićeva ulica postaje dvosmerna, a u Makedonskoj se takođe menja režim saobraćaja, počevši od 23. novembra, saopštili su iz Sekretarijata za saobraćaj Grada Beograda.
Novi Pazar oduvek važi za grad dobre hrane, trgovine, domaćina, ali i mesta gde se još uvek samo muškarci bave pojedinim poslovima, kao što je ugostiteljstvo. Dugogodišnju praksu prekinula je Sumeja Numanović koja je odlučila da postane prva novopazarska ugostiteljka.
Newsmax Balkans je jedan od bitnih projekata koje radimo i učinjena nam je čast što brend promovišemo u čitavoj Evropi. Počinjemo sa Istočnom Evropom, proširili smo se na Zapadni Balkan, imamo i predstavništvo u Vašingtonu, izjavio je direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić.
Javno preduzeće "Putevi Srbije" upozorilo je da je na auto-putu E-75, Obilaznici oko Beograda, u zonama tunela Lipak, Železnik, Straževica i Beli Potok, smanjena vidljivost zbog pojave magle, kao i da je na teritoriji Srema - zbog pojave magle vidljivost smanjena na 50 do 200 metara.
U petak ujutru očekuje se oblačno vreme sa kišom u Bačkoj, Sremu i Mačvanskom okrugu, kao i ponegde na jugoistoku i istoku zemlje, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
U skoro trećini slučajeva nasilja u porodici, žrtve su - deca, a čak 80 odsto mališana u slučajevima koje beleže institucije širom Srbije, pretrpelo je fizičko nasilje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Gornjem Milanovcu uhapsili su M. Đ. (31) i J. P. (44) iz Gornjeg Milanovca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Roditelji učenika Pete beogradske gimnazije obavešteni su da će njihova deca od ponedeljka, 24. novembra, pohađati nastavu u dvema školama umesto u matičnoj ustanovi. Roditelji su nakon tog saznanja organizovali anketu, izjavio je roditelj učenika te gimnazije za Newsmax Balkans Nemanja Milošević.
U srcu Srbije, u pitomom ariljskom selu Mirosaljci, pod jednim krovom stasava dvanaestoro dece porodice Čakarević. Iako bi neko sa strane pomislio da je život sa četrnaest članova porodice haotičan, Čakarevići dokazuju suprotno.
Građani Zaječara nalaze se u vakuumu između institucija koje ne rade i vlasti koje nema, uz rastuću zabrinutost da bio postojeći problemi mogli da postanu još ozbiljniji ako se politički zastoj hitno ne reši.
Komentari (0)