(VIDEO) Pisac Marinko Arsić Ivkov u emisiji GrađaNIN: Humor i pomirenje kao protivteža ratnim traumama

Gost emisije "Građanin" bio je ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine Marinko Arsić Ivkov. Njegov roman "NGDL", intrigantnog naslova, ali i toplih poruka, postao je povod za širi razgovor o književnosti, ratnim traumama, pomirenju i ulozi umetnosti.

Autor:  

Newsmax Balkans

|  

19.04.2025. 08:00

(VIDEO) Pisac Marinko Arsić Ivkov u emisiji GrađaNIN: Humor i pomirenje kao protivteža ratnim traumama

Ivkov je istakao da je namerno hteo da napiše roman koji će biti protivteža ratnim temama koje dominiraju savremenom srpskom književnošću. Njegov junak, golubar, putuje kroz zaraćene prostore ne da bi se borio, već da bi pomirio. NGDL je skraćenica za "Ne daj golubu da leti", pri čeme golub simbolizuje mir i ljudsku dobrotu.

"Hteo sam da napišem roman u kojem ću rat sagledati s dozom humora, podsmeha i distance. Da pokažem da i najkrvaviji događaji jednog dana mogu biti podsticaj za mir i pomirenje", rekao je Ivkov.

Prema njegovim rečima, kada je počeo da piše roman, hteo je da napiše nešto suprotno sukobima, svađama, što obično ratni roman podrazumeva.

"Nekako mi je bilo dosta svađa, ratova, svega, i prosto iz mene je izlazila neka vrsta želje da se sve to sagleda malo podsmešljivo, smešno, to je možda znak prevazilaženja svih tih događaja, ali u suštini, eto, da vidimo da se i najkrvaviji ti događaji jednog dana mogu završiti kao neki put ka miru, neki prosto nauk", priča sagovornik emisije "GrađaNIN".  

Pisac dodaje da je priča tog junaka, jednog golubara, pokazao da je pomirenje jedini način zajedničkog života i počinje od porodice pa do međunarodnih nekih odnosa. A golub je simbol mira.

Humor kao lek

Publika na književnim večerima najviše reaguje na Ivkovljev humorističan pristup. Kako sam kaže, ljudi su umorni od teških i sumornih tema, i traže umetnost koja će ih, makar na trenutak, osloboditi tereta svakodnevice.

"Duhovitost je moj odgovor na tragične teme. To je i moj način pomirenja s prošlošću", poručuje Ivkov.

Književnost kao prostor dijaloga

Ivkov se osvrnuo i na značaj umetnosti u vremenu kriza. Smatra da književnost mora biti prostor u kojem se pokreću razgovori, promišlja o sebi i svetu, ali i nudi nadu.

"Umetnost ne sme da služi politikama, ali ne sme ni da beži od stvarnosti", istakao je.

Uskrs kao inspiracija

Uz roman, Ivkov je zajedno sa urednicom kulturne rubrike Tanjom Nježić napisao i uskršnju priču za najnoviji broj NIN-a. Kroz simboliku praznika, dvoje autora su ukazali na važnost zajedništva i nade u bolje sutra.

Govoreći o svom ličnom odnosu prema društvenim zbivanjima, Ivkov je rekao da je čitav život bio buntovnik, ali da danas, sa zrelošću, vidi pomirenje kao jedinu mogućnost opstanka.

"Kod nas pomiritelji često loše prođu. Ali ja i dalje verujem da je razgovor najvažniji", rekao je.

Veštačka inteligencija i sudbina umetnosti

Tokom emisije dotakli su se i teme veštačke inteligencije. Ivkov je izrazio divljenje, ali i zabrinutost.

"Možemo mi da pravimo romane pomoću algoritama, ali čovek ostaje nezamenjiv u stvaranju smisla i dubine. Emocija se ne može isprogramirati", zaključio je.

Gostovanje dobitnika NIN-ove nagrade za roman godine pogledajte u drugom delu emisije GrađaNIN: 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)