Lingvisti tvrde da svi jezici potiču od jednog, ljudi danas govore više od 7.000
Ljudi danas govore više od 7.000 jezika. Lingvisti u novim istraživanjima tvrde da svi jezici sveta potiču od jednog prajezika, a onda se naša vrsta podelila na različite populacije, pre 135.000 godina.
Ipak, ne postoji saglasnost kada se pojavio u našoj evoluciji, piše Science alert.
Neki arheološki zapisi govore o jezicima pre oko 100.000 godina, dok se na osnovu nekih drugih može zaključiti da je jezik prethodio svesnom čoveku.
"Populacije su obeležene jezikom, a svi jezici su povezani. Mislim da možemo sa priličnom sigurnošću da kažemo da su se jezici razdvojili pre oko 135.000 godina", rekao je lingvista Šigeru Mijagava.
Mijagava i kolege su pregledali naučnu literaturu i pronašli 15 studija gde se dolazi do istog zaključka korišćenjem različitih metoda istraživanja.
Od neligvističkog pretka do modernog čoveka
Analiza celog genoma, H hromozoma i mitohondrijalne DNK ukazuje na to da se homosapijens prvi put "podelio" u različite populacije pre oko 135.000 godina.
Kako su naveli članovi istraživačkog tima, kašnjenje između pojave ljudskog jezika i njegovog široko rasprostranjenog pojavljivanja u arheološkim zapisima sugeriše da je ovaj novi nivo komunikacije uobličio karakteristična ljudska ponašanja, od uspona sistemskog graviranja do sahranjivanja mrtvih.
Slobodan Brkić je slep od rođenja, ali ga to nije sprečilo da uči jezike, svira klavir, u potpunosti savlada rad na računaru i pomaže ljudima u slobodno vreme.
Tim naučnika koji istražuje Antarktik našao se odsečen od sveta zbog ekstremne hladnoće, u uslovima koji podsećaju na horor film, nakon što je članica tima iz Južne Afrike poslala medijima poruku da je njen kolega napao drugog člana tima i zapretio da će ga ubiti, prenose britanski mediji.
Lobanje iz doba vikinga, za koje su naučnici utvrdili da potiču iz perioda između 10. i 12. veka, sugerišu da je stanovništvo tog vremena patilo od neuobičajeno mnogo bolesti.
Ljudska bića su jedinstvena po svom jeziku i simboličkoj svesti.
Ipak, nema sumnje da savremeni homosapijens vodi poreklo od nelingvističkog, nesimboličkog pretka.
Kako je moglo doći do ove tranzicije?
Sporo fino podešavanje tokom eona nije odgovor: očigledna postojanost povećanja mozga hominida u poslednjih dva miliona godina je verovatno artefakt neadekvatne sistematike, dok je novina u ponašanju bila veoma epizodična u ljudskoj evoluciji i nesinhronizovana sa anatomskim inovacijama.
Dokazi za izražavanje simboličkog ponašanja pojavljuju se veoma kasno – znatno nakon što je homosapijens stigao kao anatomski entitet. Očigledno je da je velika biološka reorganizacija u poreklu homosapijensa uključivala neke neuralne inovacije koje su "osposobile" već visokoevoluirani ljudski mozak za simboličko mišljenje. Ovaj potencijal je tada morao biti "otkriven" kulturno, verovatno kroz pronalazak jezika.
Foto: Pixabay
"Nekako je to podstaklo ljudsko razmišljanje i pomoglo u stvaranju ovakvih ponašanja", istakao je Mijagava.
Drugi arheolozi, međutim, osporavaju da su ove promene u ponašanju bile postepenije akumulacije, potpomognute, ali ne i nužno usredsređene na jezik dok su ljudi eksperimentisali sa novim materijalima i s vremenom formirali složenije društvene mreže.
Jezik - pokretač modernog ljudskog ponašanja
Sposobnost za jezik već postoji kod naše vrste i prisutna je kod drugih životinja.
Ali dokazi za doslednu upotrebu simboličkog razmišljanja nisu bili toliko rasprostranjeni.
Iako je način na koji raspoređujemo reči i dobijemo smisleno značenje otkriven kod drugih životinja, način na koji ga ljudi koriste čini se jedinstvenim, barem do sada, jer i dalje mnogo učimo o tome kako druge životinje komuniciraju.
Simbolično korišćenje reči, kao u figurativnom govoru, kao što je "prosuti pasulj", jedan je primer jedinstvenog načina na koji koristimo jezik.
"Ovo nam daje mogućnost da generišemo veoma sofisticirane misli i da ih prenesemo drugima", ističe Mijagava.
Tvrdi i to da je jezik bio pokretač modernog ljudskog ponašanja.
Pre 100.000 godina, ova verbalna revolucija je zacementirana u ponašanju homosapijensa, arheološki vidljiva u našoj upotrebi simbolike u ukrasima tela i gravurama.
Američko Ministarstvo finansija produžilo licencu Naftnoj industriji Srbije do samo 01. Oktobra. Znači li to da će NIS od tada biti pod sankcijama, pod kakvim I koje posledice će građani Srbije trpeti zbog toga. U nedelji za nama, pažnju je privukla i informacija o novom Zakonu o legalizaciji. Kada će biti usvojen i kakav uticaj će imati po tržište nekretnina. Usred digitalizacije, u Srbiji opada potražnja za IT stručnjacima. Zbog čega? Ko su novi milioneri u Crnoj Gori?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Posle višečasovne drame na gradilištu u selu Banja kraj Aranđelovca, kada je turski državljanin pretio skokom sa krana, za Newsmax Balkans se oglasio investitor projekta "Bekatown", građevinska firma "Bekament", koja optužuje turskog podizvođača za neisplaćene zarade.
U blizini zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici je postavljeno više belih šatora, slični onima koji se nalaze ispred Doma Narodne skupštine.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Avion Vlade Srbije u kom se nalazi nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije i načelnik Generalštaba general Nebojša Pavković, koji je poleteo iz Finske sleteo je u Beograd.
Italijanska modna kuća Đorđo Armani predstavila je večeras poslednju kolekciju na kojoj je radio preminuli osnivač i dizajner Đorđo Armani, u Brera umetničkom muzeju u centru Milana.
Brojni nutricionisti sve češće preporučuju potapanje oraha u vodu i njihovo takvo konzumiranje, jer se, kako tvrde, na taj način razgrađuju inhibitori enzima i fitinska kiselina, što olakšava varenje i povećava iskorištenost nutrijenata.
Iako se internet najčešće posmatra kao savremeni način globalne komunikacije, kako poslovne, tako i privatne, često se zaboravlja da su na internetu bazirane brojne kompanije i usluge, u kojima širom sveta radi preko dvesta miliona ljudi.
Komentari (0)