Lingvisti tvrde da svi jezici potiču od jednog, ljudi danas govore više od 7.000
Ljudi danas govore više od 7.000 jezika. Lingvisti u novim istraživanjima tvrde da svi jezici sveta potiču od jednog prajezika, a onda se naša vrsta podelila na različite populacije, pre 135.000 godina.
Ipak, ne postoji saglasnost kada se pojavio u našoj evoluciji, piše Science alert.
Neki arheološki zapisi govore o jezicima pre oko 100.000 godina, dok se na osnovu nekih drugih može zaključiti da je jezik prethodio svesnom čoveku.
"Populacije su obeležene jezikom, a svi jezici su povezani. Mislim da možemo sa priličnom sigurnošću da kažemo da su se jezici razdvojili pre oko 135.000 godina", rekao je lingvista Šigeru Mijagava.
Mijagava i kolege su pregledali naučnu literaturu i pronašli 15 studija gde se dolazi do istog zaključka korišćenjem različitih metoda istraživanja.
Od neligvističkog pretka do modernog čoveka
Analiza celog genoma, H hromozoma i mitohondrijalne DNK ukazuje na to da se homosapijens prvi put "podelio" u različite populacije pre oko 135.000 godina.
Kako su naveli članovi istraživačkog tima, kašnjenje između pojave ljudskog jezika i njegovog široko rasprostranjenog pojavljivanja u arheološkim zapisima sugeriše da je ovaj novi nivo komunikacije uobličio karakteristična ljudska ponašanja, od uspona sistemskog graviranja do sahranjivanja mrtvih.
Slobodan Brkić je slep od rođenja, ali ga to nije sprečilo da uči jezike, svira klavir, u potpunosti savlada rad na računaru i pomaže ljudima u slobodno vreme.
Tim naučnika koji istražuje Antarktik našao se odsečen od sveta zbog ekstremne hladnoće, u uslovima koji podsećaju na horor film, nakon što je članica tima iz Južne Afrike poslala medijima poruku da je njen kolega napao drugog člana tima i zapretio da će ga ubiti, prenose britanski mediji.
Lobanje iz doba vikinga, za koje su naučnici utvrdili da potiču iz perioda između 10. i 12. veka, sugerišu da je stanovništvo tog vremena patilo od neuobičajeno mnogo bolesti.
Ljudska bića su jedinstvena po svom jeziku i simboličkoj svesti.
Ipak, nema sumnje da savremeni homosapijens vodi poreklo od nelingvističkog, nesimboličkog pretka.
Kako je moglo doći do ove tranzicije?
Sporo fino podešavanje tokom eona nije odgovor: očigledna postojanost povećanja mozga hominida u poslednjih dva miliona godina je verovatno artefakt neadekvatne sistematike, dok je novina u ponašanju bila veoma epizodična u ljudskoj evoluciji i nesinhronizovana sa anatomskim inovacijama.
Dokazi za izražavanje simboličkog ponašanja pojavljuju se veoma kasno – znatno nakon što je homosapijens stigao kao anatomski entitet. Očigledno je da je velika biološka reorganizacija u poreklu homosapijensa uključivala neke neuralne inovacije koje su "osposobile" već visokoevoluirani ljudski mozak za simboličko mišljenje. Ovaj potencijal je tada morao biti "otkriven" kulturno, verovatno kroz pronalazak jezika.
Foto: Pixabay
"Nekako je to podstaklo ljudsko razmišljanje i pomoglo u stvaranju ovakvih ponašanja", istakao je Mijagava.
Drugi arheolozi, međutim, osporavaju da su ove promene u ponašanju bile postepenije akumulacije, potpomognute, ali ne i nužno usredsređene na jezik dok su ljudi eksperimentisali sa novim materijalima i s vremenom formirali složenije društvene mreže.
Jezik - pokretač modernog ljudskog ponašanja
Sposobnost za jezik već postoji kod naše vrste i prisutna je kod drugih životinja.
Ali dokazi za doslednu upotrebu simboličkog razmišljanja nisu bili toliko rasprostranjeni.
Iako je način na koji raspoređujemo reči i dobijemo smisleno značenje otkriven kod drugih životinja, način na koji ga ljudi koriste čini se jedinstvenim, barem do sada, jer i dalje mnogo učimo o tome kako druge životinje komuniciraju.
Simbolično korišćenje reči, kao u figurativnom govoru, kao što je "prosuti pasulj", jedan je primer jedinstvenog načina na koji koristimo jezik.
"Ovo nam daje mogućnost da generišemo veoma sofisticirane misli i da ih prenesemo drugima", ističe Mijagava.
Tvrdi i to da je jezik bio pokretač modernog ljudskog ponašanja.
Pre 100.000 godina, ova verbalna revolucija je zacementirana u ponašanju homosapijensa, arheološki vidljiva u našoj upotrebi simbolike u ukrasima tela i gravurama.
Zašto prosečan građanin malo čita i koliko je važno ulaganje u obrazovanje? Koliko pamtimo sopstvenu istoriju i koliko cenimo dela naših velikana koji su gradili Srbiju? Ko nam čita istoriju, a ko piše budućnost? Odgovore tražimo od istoričara, profesora Aleksandra Jerkova.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-KAKO SE PRAVE AUTENTIČNI PROIZVODI-OD KERAMIKE, VUNENIH PREDMETA DO ČAJEVA?
U ovom izdanju emisije Proces počećemo sa pravljenjem keramike u grnčarskoj radionici, gde se veština i strpljenje stapaju u oblik upotrebnih posuda sa posebnom vrednošću. Sledi priča o dobijanju vune i pravljenju vunenih proizvoda. Epizodu ćemo završiti posetom fabrici gde se proizvode čajevi. Keramika: U grnčarskoj radionici otkrivamo kako majstori, koristeći isključivo prirodnu glinu, ručno oblikuju upotrebne predmete – od činija i šoljica do tanjira – kroz precizno centriranje na grnčarskom točku, detaljnu obradu i pečenje na visokim temperaturama. Vuna: Zaronite u proces dobijanja vune i izrade vunenih predmeta. Pratimo tradicionalne tehnike mešanja, filcanja i pustovanja vune, koje omogućavaju stvaranje unikatnih proizvoda sa izraženim zanatskim pečatom i autentičnošću. Čajevi: Na kraju, emisija nas vodi u fabriku čajeva, gde se kroz visokotehnološke procese, strogu kontrolu kvaliteta i pažljivo birane sirovine, proizvode čajevi koji čuvaju svežinu, aromu i terapeutska svojstva.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je penzionisani komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) pukovnik Spasoje Vulević stekao uslove za odlazak u penziju još 23. marta 2024. godine, kada mu je odobren nastavak službe.
Đaci Matematičke gimnazije u Beogradu, za manje od godinu dana, osvojili su više od 70 medalja na raznim međunarodnim takmičenjima, a samo ovog leta - više od 30. Dok su sportisti branili boje Srbije na terenima i u bazenima, naši učenici su Srbiju branili znanjem i to na najvišem nivou.
Košarkaška reprezentacija Srbije poražena je od reprezentacije Finske u osmini finala na Evropskom prvenstvu u Rigi rezultatom 92:86 i time je završila ovo takmičenje.
Bez obzira koliko temeljno očistili kupatilo u svom domu, mrlje od kamenca se uporno vraćaju. Ipak, postoji rešenje koje može da vam pomogne da sprečite ovaj problem.
U svečanoj sali Central Hall MTS dvorane održana je promocija dokumentarnog serijala "Monaški kuvar", koji na jedinstven način spaja duhovnost, tradiciju i čoveka. Serijal će od 21. septembra biti emitovan na televiziji Newsmax Balkans, nedeljom od 9 časova.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Stručnjaci iz britanskog centra za spasavanje pasa Battersea Dogs & Cats Home podelili su listu namirnica koje nikako ne bi trebalo da dajete svom psu, a uključuje čokoladu, kuvane kosti, kao i crni i beli luk.
Hrvatsko selo Jaškovo kod Ozlja, nedaleko od granice sa Slovenijom, potvrdilo je status svetskog sela štrudle, nakon što je tamo ispečena najduža štrudla na svetu.
Mnogi ljudi spavaju pored otvorenog prozora tokom noći, bez obzira na godišnje doba. Često i kada temperature padnu tokom zime ispod nule. Koliko je takav san kvalitetan, da li pomaže našem imunom sistemu, koje su prednosti.
Broj razvoda među parovima starijim od 50 godina u poslednjim decenijama naglo raste. Stručnjaci navode da su glavni razlozi zdravstveni problemi, duža životna dob, finansijska nezavisnost i sindrom "praznog gnezda".
Prva violina naučnika Alberta Ajnštajna, koju je bio primoran da sakrije od nacista, naći će se na aukciji u Velikoj Britaniji za 300.000 funti (oko 345.800 evra).
Rivalstvo među braćom i sestrama je prirodan deo odrastanja u porodicama sa više dece. Ljubomora, sukobi i nadmetanje za pažnju roditelja mogu da stvore tenzije, ali uz pravilan pristup odraslih, rivalstvo može da postane prilika za učenje važnih životnih veština.
Komentari (0)