Nakon izleganja, sićušni insekti žive skoro ceo svoj život u mreži jednog pauka, jedući sve ranjene ili nedavno preminule insekte koje je njihov domaćin uhvatio.
"Oni će takođe pronaći komadiće suvog mesa od buba zalepljene za mrežu i pojesti to“, rekao je Danijel Rubinov, profesor katedre za entomologiju na Univerzitetu Havaj Manoa, prenosi USA Today.
Kako je naveo, ovi insekti ne samo da jedu meso, već su i kanibali.
"Ako naiđu na drugu, manju gusenicu, rado će je pojesti. Zato nikada ne nalazimo više od jedne gusenice po mreži", rekao je Rubinov.
Gusenice mesožderke su izuzetno retke i čine manje od 0,13 odsto vrsta moljaca i leptira širom sveta, ali prema rečima istraživača, "sakupljači kostiju" su još ređi.
Okeani su nekad bili intenzivnije zeleni, danas su uglavnom u plavim nijansama, dok nova istraživanja pokazuju da je vrlo moguće da će u budućnosti biti ljubičasti ili čak crveni.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Rubinov je naveo da istraživači rade na objavljivanju opisa novootkrivene vrste koji će uključivati formalno naučno (latinsko) ime.
Pripada neobičnom rodu koji se zove Hiposmocoma moljci, poznati kao "fensi gusenice" u njihovoj fazi larve. Kao što rakovi pustinjaci pozajmljuju školjke, "fensi gusenice" prave kuće od peska, komadića biljnog materijala i lišajeva.
Gusenica "sakupljača kostiju" plete svilenu prenosivu futrolu kojom se pokriva, a zatim je pažljivo, metodično ukrašava delovima tela mrtvih insekata. Dok prelaze kvadratnu stopu paukove mreže gde prave svoj dom, gusenice pokupe delove insekata koje je pauk ostavio nakon što je progutao svoj plen.
Zatim pažljivo mere ove delove tela pre nego što ih utkaju u svoju kolekciju, rotiraju i ispituju svaki komad i ponekad ih žvaću radi podešavanja. Gusenice uvek rade na svojim kućištima, koje nadograđuju tokom rasta.
Naučnici veruju da to rade zato što život u paukovoj mreži nije najbezbednija stvar ako ste ukusna mala gusenica koja živi zajedno sa gladnim paukom.
"To je ludo - pričamo o životu u lavljoj jazbini. Ali to takođe nije loš posao. Ako, recimo, buba pokuša da vas napadne, pauk će je prvi ščepati", naveo je Rubinov.
Do sada, istraživači nikada nisu pronašli nijednu od ovih gusenica koje su pojedene ili umotane u paukovu mrežu, dodao je on.
Zašto svaki četvrti građanin Srbije koristi sedative? Da li su građani svesni posledica ukoliko lekove uzimaju bez nadzora lekara? Koji su prvi znaci zavisnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore dr Sanja Kalaba, psihijatar Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“ i diplomirani farmaceut Nina Zdravković.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta se dešava kada godinama slušate tuđe traume? Kada ste oslonac svima, a više nemate snage ni za sebe? Može li empatija da nas iscrpi do pucanja? I kako da znamo da to nije samo umor, već nešto mnogo dublje? O sekundarnoj traumatizaciji, odgovore tražimo od dr Hajdane Glomazić.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.
Pismo koje je kao dete napisala kraljica Elizabeta II biće ponuđeno na aukciji u Penšerstu, na jugoistoku Engleske, a očekuje se da će dostići cenu do 4.000 funti (4.680 evra).
Buđ u domu najčešće povezujemo s vlagom, lošom ventilacijom i hladnim zidovima, ali manje je poznato da određene sobne biljke mogu pomoći u regulisanju mikroklime i time smanjiti uslove u kojima se buđ razvija.
Žute mrlje na dušeku čest su problem, čak i kada redovno menjamo posteljinu i vodimo računa o higijeni spavaće sobe. Međutim, uz pravilan tretman mogu se brzo ukloniti.
Pržena kafa može dugo da stoji na polici, ali stručnjaci navode da njen kvalitet nije postojan, kao i da gubi svežinu zbog izloženosti vazduhu, vlazi, toploti i svetlosti.
Većina građana Sjedinjenih Američkih Država tokom života strastvenu ljubav doživi u proseku dva puta, dok 14 odsto nikada nije imalo takvo iskustvo, pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo američki Institut Kinsi.
Komentari (0)