"Ne treba jesti odmah nakon buđenja": Da li je doručak zaista najvažniji obrok u toku dana

Mnogi i dalje veruju da moraju da jedu čim otvore oči. Drugi, opet, preskaču doručak bez trunke griže savesti i žive sasvim dobro. Neki se oslanjaju isključivo na kafu do ručka, dok drugi ne mogu da zamisle dan bez tosta i džema.

Izvor: Zadovoljna.rs   |  

28.04.2025. 23:57

"Ne treba jesti odmah nakon buđenja": Da li je doručak zaista najvažniji obrok u toku dana

Nutricionisti se generalno slažu - ne treba jesti odmah nakon buđenja. Idealno vreme za doručak je kasno jutro, između devet i 10 sati.

"To produžava vaš noćni post i daje vašem sistemu za varenje više vremena za odmor", kaže dr Rupi Aujla, lekar i autor podkasta "The Doctor’s Kitchen".

Ova praksa poznata kao vremenski ograničeno jedenje pomaže telu da troši masti umesto ugljenih hidrata, čime se, zahvaljujući autofagiji, poboljšava metabolizam i potpomaže mršavljenje.

Prema njegovim rečima, nakon buđenja najvažnije je hidrirati se.

"Vaši bubrezi rade prekovremeno tokom noći. Ujutru pijem vodu sa malo soli, a prvi pravi obrok jedem oko 10", kaže on.

Nije neobično da ljudi nisu gladni čim ustanu i to ima svoje objašnjenje.

"Telo već počinje da oslobađa glukozu u krv pre nego što se probudite. Već imate energiju u sistemu", objašnjava za GQ magazin prof. Adam Kolins, nutricionista sa Univerziteta u Sariju.

Zato ne treba forsirati hranu ako je organizam ne traži, bar ne odmah.

Većina klasičnih doručaka, poput žitarica, kroasana i belog hleba, zasniva se na prostim ugljenim hidratima. To znači – brz nalet šećera, a zatim jednako brz pad, prenosi Zadovoljna.rs.

"Dobićete lep skok glukoze koji hrani ćelije, ali ubrzo nakon toga sledi pad energije", objašnjava dr Aujla i dodaje da ste do sredine jutra ponovo gladni i posežete za kafom.

Foto: Envato

Umesto ugljenih hidrata, stručnjaci preporučuju doručak bogat proteinima i vlaknima. To nas duže drži sitima, stabilizuje nivo šećera u krvi i pomaže koncentraciji.

Dr Aujla predlaže svoju verziju ovsenih pahuljica:

– 2 kašike ovsenih pahuljica

– 2 kašike mlevenog lana

– 1 kašika čia semenki

– 1 kašika konopljinog semena

– narendana jabuka, semenke bundeve, protein u prahu

– kokosovo mleko ili voda

Ako ima više vremena, on lično doručkuje jaja, tofu na integralnom hlebu, šakšuku (vegeterijansko jelo koje se sastoji od jaja poširanih u sosu od paradajza, paprike i luka) sa sočivom i avokadom – ili ostatke večere: losos, batat, salata.

Da li uopšte moramo da doručkujemo? 

Za mnoge ljude, doručak je obrok koji bez problema preskaču – posebno radnim danima.

Iako neka istraživanja pokazuju vezu između preskakanja doručka i gojaznosti, profesor Kolins kaže da je to najčešće zato što ljudi pokušavaju da smanje unos hrane izbacivanjem obroka.

Ako doručak jednostavno ne može da se uklopi u vašu jutarnju rutinu – to je u redu.

"Samo se postarajte da u ostalim obrocima unesete važne nutrijente, i da kasnije ne pojedete više nego što bi trebalo", savetuje Kolins.

On dodaje da je možda branč zapravo najbolje rešenje.

Kako izgleda zdrav doručak po mišljenju stručnjaka?

– Ne jedite odmah po buđenju – sačekajte do kasnog jutra;

– Fokusirajte se na hidrataciju čim ustanete;

– Izbegavajte prazne ugljene hidrate i šećere;

– Birajte obroke bogate proteinima i vlaknima;

– Ne opterećujte se ako preskočite doručak, važno je šta jedete u ostatku dana.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)