Uništeno oko 67.000 kvadratnih kilometara tropskih šuma širom sveta: Amazonija posebno loše prošla
Tropske šume sveta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promena, nestaju brže nego ikada jer je prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih netaknutih, starih šuma izgubljeno u 2024. godini.
Požari su bili glavni uzrok, premašivši krčenje zemljišta od poljoprivrede po prvi put u istoriji, a Amazonija je posebno loše prošla usred rekordne suše, prenosi BBC.
Međutim, bilo je pozitivnijih vesti iz Jugoistočne Azije, gde su vladine politike pomogle u smanjenju gubitka šuma.
Autohtoni narodi okupili su se u Braziliji na godišnjem "Kampu slobodne zemlje" kako bi zahtevali od Vlade da posveti više pažnje pitanjima starosedelaca u Brazilu.
Mladi pripadnik izolovanog domorodačkog plemena, koji je došao u kontakt sa meštanima u brazilskoj Amazoniji, vratio se svom plemenu posle manje od 24 časa, saopštile su brazilske vlasti.
Tropske kišne šume skladište stotine milijardi tona ugljenika u zemljištu i drvenastim stablima. Ali ovaj novi globalni rekord pokreće dalja pitanja o njihovoj otpornosti na planeti koja se zagreva.
"Prekretnica sve bliže"
Mnogi istraživači su zabrinuti da se neke šume, poput delova Amazonije, možda približavaju "prekretnici", nakon koje bi mogle da zapadnu u nepovratan pad.
Profesor Metju Hansen sa GLAD laboratorije na Univerzitetu u Merilendu kaže da je ideja o prekretnici sve realnija.
Hansen je opisao nove rezultate kao "zastrašujuće" i upozorio na moguću "savanizaciju" prašume, gde stare tropske šume odumiru i trajno prelaze u savanu.
"To je još uvek teorija, ali mislim da je to sve verovatnije uzimajući u obzir podatke", rekao je Hamsen.
Posebna studija, objavljena prošle nedelje, dala je slično upozorenje na moguće značajno odumiranje Amazonije ako globalno zagrevanje pređe međunarodni cilj od 1,5 stepeni Celzijusa.
To ne bi samo ugrozilo divlje životinje koje žive u ovim najbioraznovrsnijim staništima, već bi imalo i ozbiljne posledice po globalnu klimu, upozoravaju stručnjaci.
Donedavno, Amazonija je činiila uslugu čovečanstvu, apsorbujući više ugljen-dioksida (CO2) koji zagreva planetu nego što ga je ispuštao.
Međutim, spaljivanje ovih šuma emituje ogromne količine CO2 doprinoseći zagrevanju umesto da ga ograničava.
Najgora suša ikada
U periodu od 2023. do 2024, Amazonija je doživela najgoru sušu ikada zabeleženu, podstaknutu klimatskim promenama i prirodnim zagrevanjem.
Mnogi požari se namerno sprovode kako bi se očistilo zemljište za poljoprivredu, što otežava razdvajanje ta dva.
Suša je pružila idealne uslove za širenje požara van kontrole, a Brazil i Bolivija su najviše pogođeni.
Tanjug/Ministarstvo zaštite životne sredine
Ukupno, rekordni gubitak svetskih starih (primarnih) tropskih šuma oslobodio je 3,1 milijardu tona gasova koji zagrevaju planetu, procenjuju istraživači.
Međutim, zemlje Jugoistočne Azije su se suprotstavile globalnom trendu.
Površina gubitka primarnih šuma u Indoneziji je, na primer, smanjena za 11 odsto u poređenju sa 2023. godinom, uprkos uslovima suše.
Elizabet Goldman koja je jedna od direktora na projektu Global Forest kaže da je to rezultat zajedničkog napora vlada i zajednica koje rade zajedno na sprovođenju zakona o zabrani spaljivanja.
"Indonezija služi kao svetla tačka u podacima za 2024. godinu", istakla je Goldman.
Hansen je naglasio da, iako je napredak u Jugoistočnoj Aziji bio pozitivan, fluktuacije u gubitku šuma u Brazilu pokazuju da politike zaštite moraju biti dosledne.
"Ključ koji još nismo videli je održivi uspeh u smanjenju i održavanju niskog nivoa konverzije ovih ekosistema i ako ste zainteresovani za očuvanje životne sredine, morate uvek i zauvek pobeđivati", rekao je Hamsen.
Istraživači se slažu da će ovogodišnji samit UN o klimi COP30, koji se održava u Amazoniji biti ključan za razmenu i promociju šema zaštite šuma.
Tajland I Kambodža dogovorili primirje - koliko je dogovor stabilan? Italijanski senat izglasao doživotnu kaznu za femicid - zašto femicid ne postoji u našem krivičnom zakonu? Kakva će biti drugostepena presuda Miloradu Dodiku I kako će uticati na političke prilike u regionu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-KAKO NASTAJU SLATKI KREMOVI, ŠEŠIRI I PLASTIČNI PROIZVODI? (R)
U ovoj epizodi emisije "Proces" povešćemo vas u prostorije jednog savremenog konditorskog pogona i pokazati kako se proizvodi krem pomoću tehnologija poslednje generacije. Pridružite nam se i u razgovoru sa šeširdžijom čiji zanat ne jenjava decenijama. Obići ćemo i modernu fabriku plastičnih proizvoda. Od sirovina do gotovog proizvoda – kako nastaju slatki kremovi, šeširi i plastični predmeti koje koristimo svakodnevno? U novoj epizodi emisije Proces otkrivamo detalje o tri potpuno različite industrije i metodama njihove proizvodnje. Proizvodnja slatkog krema – Od pažljivo kontrolisanih sirovina do visokotehnološke obrade i pakovanja. Kako se odvija proces homogenizacije, zašto je važna granulacija i kako nastaju različite vrste krema – saznajte u poseti savremenom konditorskom pogonu. Ručna izrada šešira – Tradicionalni zanat koji i danas opstaje. Majstor šeširđija vodi nas kroz proces izrade, od odabira materijala do finalnog oblikovanja i ukrašavanja. Industrijska proizvodnja plastike – Kako od granula nastaju svakodnevni predmeti? Posmatramo proces oblikovanja plastičnih proizvoda – od topljenja sirovine, ubrizgavanja u kalupe, hlađenja i završne montaže. Otkrijte kako funkcionišu različiti procesi proizvodnje, koliko su precizni tehnološki postupci, ali i kako se tradicija zanata uklapa u moderno tržište.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
U emisiji "Tražim reč" razgovarali smo sa obolelima od melanoma i o tome kako se čuvati, kada i gde se pregledati, kako ne zalutati u zabludama i pogrešnim informacijama. Gosti u studiju su bili predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma Savo Pilipović i specijalista dermatologije Nevena Nešković. Video-vezom uključila nam se i doktorka Danijela Cvetković iz Kragujevca, koja je igrom slučaja obolela od melanoma i u jednom trenutku imala oko 70 metastaza.
Šumski požari koji nedeljama besne u Turskoj zapretili su da ugroze Bursu, četvrti najveći grad u zemlji, zbog čega je više od 1.500 ljudi napustilo svoje domove, prenosi AP. U Albaniji kritično u primorskom letovalištu Borš na obali Jonskog mora, plamen se proširio ka kućma i hotelima.
Na celoj teritoriji Vranja, uključujući i Vranjsku Banju, proglašena je vanredna situacija zbog velikog broja požara na otvorenom, a odluka o tome doneta je na vanrednoj sednici Gradskog štaba, navedeno je na zvaničnoj stranici Grada Vranja.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Nikome nije lako na visokim temperaturama, ni ljudima ni životinjama. One su, čini se, jedva dočekale malo prijatnije temperature. Kako se rashlađuju i prilagođavaju vremenskim promenama za RTS je govorio Kristijan Ovari, biolog Beo zoo-vrta.
Iako vreme teče ravnomerno, naše telo ne stari istim tempom. Životni put nije postepena tranzicija, već proces koji prolazi kroz nagli rast u detinjstvu i svojevrsni plato u ranoj odrasloj dobi, da bi se starenje s godinama sve više ubrzavalo, piše ScienceAlert.
Vlasti Havaja su tokom juna i jula ispustile desetine hiljada biograzdradivih kapsula s komarcima iznad havajskih šuma kako bi spasile autohtonu vrstu ptice.
Opekotine na šapama vašeg psa nisu retka pojava tokom vrelih letnjih dana, a ukoliko ste primetili da su promenile boju i da ih vaš ljubimac liže – možda je vreme da nešto preduzmete.
Konzumiranje soka od kiselih krastavaca postalo je naročito popularno u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon napornih treninga. Postavlja se pitanje koliko je on zapravo zdrav.
Tokom vrelih letnjih dana u gradu, malo šta je osvežavajuće kao ulazak u bazen. Ali da li je voda u bazenu zaista čista kao što izgleda kristalno plavo?
Sezona godišnjih odmora je uveliko počela, a mnogi već planiraju beg od svakodnevice i nekoliko dana odmora van svog doma. Ipak, jedno od čestih pitanja koje muči ljubitelje biljaka jeste – kako sačuvati cveće tokom odsustva?
Komentari (0)