Uništeno oko 67.000 kvadratnih kilometara tropskih šuma širom sveta: Amazonija posebno loše prošla
Tropske šume sveta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promena, nestaju brže nego ikada jer je prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih netaknutih, starih šuma izgubljeno u 2024. godini.
Požari su bili glavni uzrok, premašivši krčenje zemljišta od poljoprivrede po prvi put u istoriji, a Amazonija je posebno loše prošla usred rekordne suše, prenosi BBC.
Međutim, bilo je pozitivnijih vesti iz Jugoistočne Azije, gde su vladine politike pomogle u smanjenju gubitka šuma.
Autohtoni narodi okupili su se u Braziliji na godišnjem "Kampu slobodne zemlje" kako bi zahtevali od Vlade da posveti više pažnje pitanjima starosedelaca u Brazilu.
Mladi pripadnik izolovanog domorodačkog plemena, koji je došao u kontakt sa meštanima u brazilskoj Amazoniji, vratio se svom plemenu posle manje od 24 časa, saopštile su brazilske vlasti.
Tropske kišne šume skladište stotine milijardi tona ugljenika u zemljištu i drvenastim stablima. Ali ovaj novi globalni rekord pokreće dalja pitanja o njihovoj otpornosti na planeti koja se zagreva.
"Prekretnica sve bliže"
Mnogi istraživači su zabrinuti da se neke šume, poput delova Amazonije, možda približavaju "prekretnici", nakon koje bi mogle da zapadnu u nepovratan pad.
Profesor Metju Hansen sa GLAD laboratorije na Univerzitetu u Merilendu kaže da je ideja o prekretnici sve realnija.
Hansen je opisao nove rezultate kao "zastrašujuće" i upozorio na moguću "savanizaciju" prašume, gde stare tropske šume odumiru i trajno prelaze u savanu.
"To je još uvek teorija, ali mislim da je to sve verovatnije uzimajući u obzir podatke", rekao je Hamsen.
Posebna studija, objavljena prošle nedelje, dala je slično upozorenje na moguće značajno odumiranje Amazonije ako globalno zagrevanje pređe međunarodni cilj od 1,5 stepeni Celzijusa.
To ne bi samo ugrozilo divlje životinje koje žive u ovim najbioraznovrsnijim staništima, već bi imalo i ozbiljne posledice po globalnu klimu, upozoravaju stručnjaci.
Donedavno, Amazonija je činiila uslugu čovečanstvu, apsorbujući više ugljen-dioksida (CO2) koji zagreva planetu nego što ga je ispuštao.
Međutim, spaljivanje ovih šuma emituje ogromne količine CO2 doprinoseći zagrevanju umesto da ga ograničava.
Najgora suša ikada
U periodu od 2023. do 2024, Amazonija je doživela najgoru sušu ikada zabeleženu, podstaknutu klimatskim promenama i prirodnim zagrevanjem.
Mnogi požari se namerno sprovode kako bi se očistilo zemljište za poljoprivredu, što otežava razdvajanje ta dva.
Suša je pružila idealne uslove za širenje požara van kontrole, a Brazil i Bolivija su najviše pogođeni.
Tanjug/Ministarstvo zaštite životne sredine
Ukupno, rekordni gubitak svetskih starih (primarnih) tropskih šuma oslobodio je 3,1 milijardu tona gasova koji zagrevaju planetu, procenjuju istraživači.
Međutim, zemlje Jugoistočne Azije su se suprotstavile globalnom trendu.
Površina gubitka primarnih šuma u Indoneziji je, na primer, smanjena za 11 odsto u poređenju sa 2023. godinom, uprkos uslovima suše.
Elizabet Goldman koja je jedna od direktora na projektu Global Forest kaže da je to rezultat zajedničkog napora vlada i zajednica koje rade zajedno na sprovođenju zakona o zabrani spaljivanja.
"Indonezija služi kao svetla tačka u podacima za 2024. godinu", istakla je Goldman.
Hansen je naglasio da, iako je napredak u Jugoistočnoj Aziji bio pozitivan, fluktuacije u gubitku šuma u Brazilu pokazuju da politike zaštite moraju biti dosledne.
"Ključ koji još nismo videli je održivi uspeh u smanjenju i održavanju niskog nivoa konverzije ovih ekosistema i ako ste zainteresovani za očuvanje životne sredine, morate uvek i zauvek pobeđivati", rekao je Hamsen.
Istraživači se slažu da će ovogodišnji samit UN o klimi COP30, koji se održava u Amazoniji biti ključan za razmenu i promociju šema zaštite šuma.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Da li nam je standard već skočio? Koliko nam znači što su neke cene pale? Posle nedelju dana od kada je deo iz seta predviđenih ekonomskih mera u cilju podizanja životnog standarda stupio na snagu – šta je drugačije? Za Stav dana govori ekonomista profesor Ljubodrag Savić.
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto prosečan građanin malo čita i koliko je važno ulaganje u obrazovanje? Koliko pamtimo sopstvenu istoriju i koliko cenimo dela naših velikana koji su gradili Srbiju? Ko nam čita istoriju, a ko piše budućnost? Odgovore tražimo od istoričara, profesora Aleksandra Jerkova.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je penzionisani komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) pukovnik Spasoje Vulević stekao uslove za odlazak u penziju još 23. marta 2024. godine, kada mu je odobren nastavak službe.
Đaci Matematičke gimnazije u Beogradu, za manje od godinu dana, osvojili su više od 70 medalja na raznim međunarodnim takmičenjima, a samo ovog leta - više od 30. Dok su sportisti branili boje Srbije na terenima i u bazenima, naši učenici su Srbiju branili znanjem i to na najvišem nivou.
Novi mural poznatog uličnog umetnika Benksija, koji se pojavio na zidu zgrade Kraljevskog suda pravde u centru Londona, prikazuje sudiju sa tradicionalnom perikom i u crnoj odori kako udara demonstranta koji leži na zemlji, dok krv prska po transparentu koji on drži.
Stanari stambene zgrade u gradu Švabah u Bavarskoj na jugu Nemačke pozvali su policiju nakon što ih je tokom noći više puta uznemirilo neprekidno zvonjenje interfona, za koje se ispostavilo da nije delo tinejdžera, kako su u početku sumnjali, već puža golaća.
Bez obzira koliko temeljno očistili kupatilo u svom domu, mrlje od kamenca se uporno vraćaju. Ipak, postoji rešenje koje može da vam pomogne da sprečite ovaj problem.
U svečanoj sali Central Hall MTS dvorane održana je promocija dokumentarnog serijala "Monaški kuvar", koji na jedinstven način spaja duhovnost, tradiciju i čoveka. Serijal će od 21. septembra biti emitovan na televiziji Newsmax Balkans, nedeljom od 9 časova.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Stručnjaci iz britanskog centra za spasavanje pasa Battersea Dogs & Cats Home podelili su listu namirnica koje nikako ne bi trebalo da dajete svom psu, a uključuje čokoladu, kuvane kosti, kao i crni i beli luk.
Hrvatsko selo Jaškovo kod Ozlja, nedaleko od granice sa Slovenijom, potvrdilo je status svetskog sela štrudle, nakon što je tamo ispečena najduža štrudla na svetu.
Mnogi ljudi spavaju pored otvorenog prozora tokom noći, bez obzira na godišnje doba. Često i kada temperature padnu tokom zime ispod nule. Koliko je takav san kvalitetan, da li pomaže našem imunom sistemu, koje su prednosti.
Broj razvoda među parovima starijim od 50 godina u poslednjim decenijama naglo raste. Stručnjaci navode da su glavni razlozi zdravstveni problemi, duža životna dob, finansijska nezavisnost i sindrom "praznog gnezda".
Komentari (0)