Slovenački naučnici prognoziraju mračnu budućnost Jadrana, porast nivoa mora za 20 do 30 centimetara
Sve češće ekstremne temperature više nisu izuzetak, već deo svakodnevice, a naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji se godinama bave razotkrivanjem mitova o klimatskim promenama, donose i optimistične i pesimistične vesti.
Dobra vest je da sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promena. Ali, ona loša je da su rešenja sve dalja i zahtevnija.
"Iako smo decenijama govorili da se treba pripremiti na posledice globalnog zatopljenja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promene su stvarne, tu su i nepovratne su. Samo jedan primer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast nivoa Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, obalne poplave postaće trideset puta učestalije", piše slovenački portal 24ur.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Da je porast nivoa mora jedini problem, još bismo mogli reagovali na primer podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplinskih talasa i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uslovljenih migracija.
Kako upozoravaju iz slovenačke Agencije za okolinu (ARSO), ekstremni vremenski uslovi koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja naučnika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja. I dok među političarima sazreva saznanje da je hitno delovanje nužno, mnogi se još uvek uzdaju u čudesna tehnološka rešenja. Veruju da ćemo moći nastaviti da živimo kao dosad, ali s održivijim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina sveta ih jednostavno ne može priuštiti.
Ono o čemu se gotovo uopšte ne govori jeste potreba za promenom ekonomskog sistema. Trenutni model rasta direktno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo.
"Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promenama. Buduće generacije moraće početi da razmišljaju potpuno drugačije", govore stručnjaci iz ARSO-a.
Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinisati što znači kvalitetan život. Umesto težnje za posedovanjem više, moraće težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.
"Ali postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopšte dovoljno vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promene su globalni problem koji zahteva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenački naučnici, lakše je poverovati u Deda Mraza nego da će svetski lideri doista postići dogovor kojim bi svi, makar delimično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti", piše portal.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Kakva je budućnost tzv Mrdićevih zakona – seta izmena i dopuna zakona iz oblasti pravosuđa koji su nedavno stupili na snagu? Šta znači dolazak Venecijanske komisije i zbog čega je normalnije menjati tek usvojene zakone, nego ih usvojiti nakon mišljenja Komisije i u skladu sa standardima EU Da li rešenje za probleme u pravosuđu treba tražiti na ulici ili u srpskim i evropskim institucijama? Za Stav dana govore advokati Dragan Palibrk i Branko Lukić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
U kakvom stanju je Rusija ušla u petu godinu rata? Zbog čega su čak i demokrate aplaudirale Trampu? O svedočenju Bila Klintona i Hilari Klinton u Kongresu i pregovorima u Ženevi o Ukrajini i Iranu razgovaramo s Mijatom Kostićem iz organizacije Novi treći put.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Izborne komisije grada Bora i opština Aranđelovac i Majdanpek proglasile su izborne liste koalicije koju predvodi Srpska napredna stranka, objavila je Republička izborna komisija.
U nastavku akcije "Armagedon" policija je uhapsila sedam osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršile krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju, saopštio je MUP.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić hospitalizovan je zbog teške upale pluća, a pomoćnik direktora za pulmologiju Spasoje Popević je rekao za Tanjug da je situacija jako teška.
Naučnik i nutricionista iz Sidneja Vinsent Kandravinata upozorio je roditelje da prestanu da šalju bolesnu decu u vrtić, čak i kada im se čini da je reč "samo o prehladi". Kandravinata je istakao da roditelji često potcenjuju koliki uticaj i blago bolesno dete može da ima na okolinu.
Kuvanje testenine mnogima od nas deluje jednostavno. Ipak, iako je ovo jedno od prvih jela koje naučimo sami da pripremamo, često pravimo greške koje mogu uticati na krajnji rezultat.
Praznici su odavno iza nas, a sa njima i period u kojem su svakodnevne navike često pomerale duži obroci, spontanija druženja, čaša vina više i ritam koji je bio sve, samo ne uobičajen.
Jaja su među najkontroverznijim namirnicama, decenijama su bila na "crnoj listi" zbog holesterola, da bi se poslednjih godina vratila kao poželjan deo zdrave ishrane. Koliko je zapravo bezbedno da ih jedemo?
Već od 28. februara 2026. godine planete Merkur, Venera, Jupiter i Saturn biće vidljive golim okom, ako nebo bude vedro. Planete Uran i Neptun moći će da se vide samo kroz dvogled ili teleskop.
Komentari (0)