Slovenački naučnici prognoziraju mračnu budućnost Jadrana, porast nivoa mora za 20 do 30 centimetara
Sve češće ekstremne temperature više nisu izuzetak, već deo svakodnevice, a naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji se godinama bave razotkrivanjem mitova o klimatskim promenama, donose i optimistične i pesimistične vesti.
Dobra vest je da sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promena. Ali, ona loša je da su rešenja sve dalja i zahtevnija.
"Iako smo decenijama govorili da se treba pripremiti na posledice globalnog zatopljenja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promene su stvarne, tu su i nepovratne su. Samo jedan primer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast nivoa Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, obalne poplave postaće trideset puta učestalije", piše slovenački portal 24ur.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Da je porast nivoa mora jedini problem, još bismo mogli reagovali na primer podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplinskih talasa i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uslovljenih migracija.
Kako upozoravaju iz slovenačke Agencije za okolinu (ARSO), ekstremni vremenski uslovi koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja naučnika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja. I dok među političarima sazreva saznanje da je hitno delovanje nužno, mnogi se još uvek uzdaju u čudesna tehnološka rešenja. Veruju da ćemo moći nastaviti da živimo kao dosad, ali s održivijim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina sveta ih jednostavno ne može priuštiti.
Ono o čemu se gotovo uopšte ne govori jeste potreba za promenom ekonomskog sistema. Trenutni model rasta direktno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo.
"Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promenama. Buduće generacije moraće početi da razmišljaju potpuno drugačije", govore stručnjaci iz ARSO-a.
Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinisati što znači kvalitetan život. Umesto težnje za posedovanjem više, moraće težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.
"Ali postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopšte dovoljno vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promene su globalni problem koji zahteva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenački naučnici, lakše je poverovati u Deda Mraza nego da će svetski lideri doista postići dogovor kojim bi svi, makar delimično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti", piše portal.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
U današnjoj epizodi bavili smo se vršnjačkim nasiljem i sredinama i pojedincima koji rade aktivno i uspešno na prevenciji vršnjačkog nasilja, umesto da se suočavaju sa posledicama... Gosti u studiju bili su Srđan Vasiljević, šef kabineta predsednika Opštine Raška, Ljubiša Jovanović, psiholog, saradnik Centra za prava deteta, a putem video linka svoja iskustva su podelili i Tamara Ručnov, projektna koordinatorka Centra za prava deteta i Vladan Petrović, koordinator prevencije nasilja u Stokholmu, Švedska.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
O zavisnosti broj jedan razgovaramo sa psihijatrom subspecijalistom za bolesti zavisnosti i gostom Sinteze dr Ivicom Mladenovićem.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na magistralnom putu Čačak-Požega u Ovčarsko-kablarskoj klisuri dogodila se teška saobraćajna nesreća, u kojoj je život izgubio motociklista L. P. (26) iz Čačka.
Ministru za javna ulaganja i predsedniku Izvršnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Darku Glišiću iznenada je pozlilo u utorak ujutru dok je gostovao u jutarnjem programu TV Pink, a ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da je operisan i da se nalazi na respiratoru.
Direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da ta kompanija planira ulazak u novu fazu razvoja u Severnoj Makedoniji sa dodatnim investicijama od 50 miliona evra, uz ambiciju da postane vodeći operator u toj zemlji, kao što je to postignuto u Crnoj Gori.
Visok holesterol je tiha pretnja zdravlju srca. Često ne pokazuje nikakve simptome, a može da dovede do ozbiljnih stanja poput bolesti srca ili moždanog udara ako se ne kontroliše. Ipak, jedan od simptoma može se pojaviti i na zglobovima.
Godišnje Svetsko prvenstvo u surfovanju za pse održano je u subotu u blizini San Franciska. Hiljade gledalaca pohrlilo je na državnu plažu Pacifika da gleda pse kako "jašu" talase sami, u parovima ili sa ljudskim pratiocima.
Moždani udar može svakome da promeni život u sekundi, ali čak 90 odsto slučajeva može se sprečiti. Ključ je u ranom prepoznavanju simptoma i kontroli faktora rizika poput hipertenzije, pušenja, gojaznosti i fizičke neaktivnosti.
Ukoliko primetite da se nekoliko noći zaredom budite između dva i tri sata ujutru, moguće je da telo reaguje na hronični stres i povišen nivo kortizola, hormona koji prirodno raste pred jutro kako bi nas pripremio za buđenje.
Komentari (0)