Slovenački naučnici prognoziraju mračnu budućnost Jadrana, porast nivoa mora za 20 do 30 centimetara
Sve češće ekstremne temperature više nisu izuzetak, već deo svakodnevice, a naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji se godinama bave razotkrivanjem mitova o klimatskim promenama, donose i optimistične i pesimistične vesti.
Dobra vest je da sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promena. Ali, ona loša je da su rešenja sve dalja i zahtevnija.
"Iako smo decenijama govorili da se treba pripremiti na posledice globalnog zatopljenja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promene su stvarne, tu su i nepovratne su. Samo jedan primer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast nivoa Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, obalne poplave postaće trideset puta učestalije", piše slovenački portal 24ur.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Da je porast nivoa mora jedini problem, još bismo mogli reagovali na primer podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplinskih talasa i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uslovljenih migracija.
Kako upozoravaju iz slovenačke Agencije za okolinu (ARSO), ekstremni vremenski uslovi koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja naučnika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja. I dok među političarima sazreva saznanje da je hitno delovanje nužno, mnogi se još uvek uzdaju u čudesna tehnološka rešenja. Veruju da ćemo moći nastaviti da živimo kao dosad, ali s održivijim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina sveta ih jednostavno ne može priuštiti.
Ono o čemu se gotovo uopšte ne govori jeste potreba za promenom ekonomskog sistema. Trenutni model rasta direktno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo.
"Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promenama. Buduće generacije moraće početi da razmišljaju potpuno drugačije", govore stručnjaci iz ARSO-a.
Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinisati što znači kvalitetan život. Umesto težnje za posedovanjem više, moraće težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.
"Ali postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopšte dovoljno vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promene su globalni problem koji zahteva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenački naučnici, lakše je poverovati u Deda Mraza nego da će svetski lideri doista postići dogovor kojim bi svi, makar delimično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti", piše portal.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-PETOKRAKA ILI KOKARDA I DEO
Podela društva. Frakcijske borbe. Skretanje sa puta. Kako je Komunistička partija, pod uticajem Moskve i staljinističkih čistki, dobila novog vođu? Ko je bio „vojnik revolucije“ koji preuzima Partiju i menja njen kurs? Zašto komunisti u aprilu 1941. ostaju po strani? Da li je politika neutralnosti bila taktika – ili makijavelizam „što gore, to bolje“? I kako nastaje sukob dve vizije otpora – petokrake i kokarde?
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na zadnjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.
Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice granični prelaz Bački Breg-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran potpisan je u Beogradu sa azerbejdžanskom kompanijom Azvirt, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
U užurbanom načinu života mnogi sve češće započinju dan bez doručka, smatrajući da taj obrok nije presudan. Ipak, takva navika može imati negativan uticaj na organizam, posebno kada je reč o metabolizmu i nakupljanju masnih naslaga u predelu stomaka.
Trudnoća donosi brojne promene u telu, a kod mnogih žena dolazi i do promena na koži. One mogu uključivati pojavu akni, svrab, strije, suvu ili osetljivu kožu, kao i tamnije mrlje.
Iako volimo hrabre i upečatljive boje u domu, postoje prostori u kojima je mudrije igrati na sigurno. Dobar primer za to su zidovi dnevne sobe, jer odabrana boja može snažno uticati na raspoloženje vas i vaših gostiju u ovom često korišćenom prostoru.
Na istoku Francuske, u Dižonu, učenici osnovne škole "Džozefina Bejker" otkrili su skelet u sedećem položaju, koji je virio iz kružne jame pored školskog dvorišta.
Kako sezona respiratornih infekcija traje sve duže, značaj vitamina D za očuvanje zdravog imunološkog sistema postaje sve očigledniji. Iako telo može da proizvodi vitamin D izlaganjem sunčevoj svetlosti, nedostatak sunca i ubrzan način života često dovode do njegovog manjka, naročito tokom zime.
Mnoge trudnice pitaju se da li farbanje kose može negativno da utiče na razvoj bebe. Sasvim je prirodno osećati dilemu, jer je kosa važan deo identiteta, a promena boje često donosi i dodatno samopouzdanje.
Riba se već dugo smatra jednom od najzdravijih namirnica, ali je mnogi i dalje ne jedu dovoljno često – najčešće je na trpezi samo povremeno ili u vreme posta.
Komentari (0)