Slovenački naučnici prognoziraju mračnu budućnost Jadrana, porast nivoa mora za 20 do 30 centimetara
Sve češće ekstremne temperature više nisu izuzetak, već deo svakodnevice, a naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji se godinama bave razotkrivanjem mitova o klimatskim promenama, donose i optimistične i pesimistične vesti.
Dobra vest je da sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promena. Ali, ona loša je da su rešenja sve dalja i zahtevnija.
"Iako smo decenijama govorili da se treba pripremiti na posledice globalnog zatopljenja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promene su stvarne, tu su i nepovratne su. Samo jedan primer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast nivoa Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, obalne poplave postaće trideset puta učestalije", piše slovenački portal 24ur.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Da je porast nivoa mora jedini problem, još bismo mogli reagovali na primer podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplinskih talasa i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uslovljenih migracija.
Kako upozoravaju iz slovenačke Agencije za okolinu (ARSO), ekstremni vremenski uslovi koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja naučnika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja. I dok među političarima sazreva saznanje da je hitno delovanje nužno, mnogi se još uvek uzdaju u čudesna tehnološka rešenja. Veruju da ćemo moći nastaviti da živimo kao dosad, ali s održivijim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina sveta ih jednostavno ne može priuštiti.
Ono o čemu se gotovo uopšte ne govori jeste potreba za promenom ekonomskog sistema. Trenutni model rasta direktno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo.
"Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promenama. Buduće generacije moraće početi da razmišljaju potpuno drugačije", govore stručnjaci iz ARSO-a.
Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinisati što znači kvalitetan život. Umesto težnje za posedovanjem više, moraće težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.
"Ali postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopšte dovoljno vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promene su globalni problem koji zahteva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenački naučnici, lakše je poverovati u Deda Mraza nego da će svetski lideri doista postići dogovor kojim bi svi, makar delimično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti", piše portal.
Dogodila se smrt u teretani. Žena je preminula usled naporan koje njeno telo nije moglo da izdrži. Koliko je važno da obavimo pretrage pre nego započnemo neku sportsku aktivnost i šta kažu kardiolozi.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li će se pronaći rešenje za energetsku stabilnost Srbije i koji se potezi očekuju od zvaničnog Beograda? Da li kriza oko NIS-a može da ugrozi celokupnu ekonomiju i da li je došlo vreme za odluku ko je strateški partner srpske privrede? Odgovore tražimo od Slobodana Aćimovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Kako je prošao prvi dan ključne nedelje za rešenje energetske situacije u Srbiji? Zašto se 1. novembar doživljava kao dan D na srpskoj političkoj sceni? Da li su izbori na lokalu opipavanje pulsa birača pred parlamentarne izbore?
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Mladić (23) je teško povređen na parkingu u beogradskom naselju Voždovac kada su ga napala trojica muškaraca, koji su ga, prema sopstvenoj izjavi policiji, brutalno pretukli, a zatim pobegli sa mesta događaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Svake godine se za čišćenje divljih deponija u Nišu izdvaja između 15 i 20 miliona dinara, a one, ipak, iznova niču i to na istim lokacijama. Na teritoriji grada ima ih 90, a u toku je čišćenje na 16 lokacija i to od novca koje je dalo Ministarstvo za zaštitu životne.
Naučnici su otkrili zašto plačemo dok sečemo luk. Krivac je hemijsko jedinjenje, a rešenje je iznenađujuće jednostavno - oštriji noževi i sporiji pokreti.
U srcu italijanske pokrajine Kampanije, u blizini mesta Salento, s pogledom na kristalno more i okruženo maslinama, nalazi se seoce u kome kao da je vreme stalo. Ačaroli je "selo stogodišnjaka". Jedna od deset osoba u Ačaroliju doživi više od sto godina.
Portugal je na ovogodišnjoj dodeli nagrada World Travel Awards izglasan za najbolju destinaciju u Evropi. Vratili su titulu koju su prošle godine izgubili od Grčke, a koju su od 2017. godine osvojili čak šest puta.
Hakerski napadi na pametne telefone ugrožavaju korisnike i njihove podatke, koji na crnom tržištu vrede hiljade dolara, stoga je važno znati kako se zaštititi. Nove generacije smartfon telefona i kompjutera dobijaju nove opcije, poput ugrađenih mogućnosti veštačke inteligencije na samom uređaju.
Pravoslavni vernici i Srpska pravoslavna crkva obeležavaju Svetu Petku, a muzejski savetnik Etnografskog muzeja Saša Srećković ističe da Sveta Petka, odnosno Sveta Paraskeva, ima posebno mesto u tradiciji srpskog naroda kao zaštitnica žena i pomoćnica svih bolesnih, gladnih i siromašnih.
Mnogi se susreću s problemom da hulahopke brzo pucaju ili se oštećuju, posebno kod čestog nošenja i pranja. Srećom, postoje jednostavni trikovi koji mogu znatno produžiti vek trajanja ovih čarapa.
Dok se širom Evrope ugostitelji muče da pronađu konobare i drugo osoblje, jedna baka iz Italije ne odustaje od ljubavi prema tom poslu. Ana Posi, žena koja će uskoro napuniti 101 godinu, i dalje svakog jutra dolazi u kafić, priprema kafu, poslužuje goste, i uživa u tom poslu.
Kada je sedamdesetih godina prošlog veka počela izgradnja lučnih zgrada u centru Čačka, niko nije ni slutio da se upravo na tom mestu nalaze rimske terme čiju je arhitekturu karakterisalo zidno i podno grejanje.
Komentari (0)