Slovenački naučnici prognoziraju mračnu budućnost Jadrana, porast nivoa mora za 20 do 30 centimetara
Sve češće ekstremne temperature više nisu izuzetak, već deo svakodnevice, a naučnici Hemijskog instituta u Ljubljani, koji se godinama bave razotkrivanjem mitova o klimatskim promenama, donose i optimistične i pesimistične vesti.
Dobra vest je da sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promena. Ali, ona loša je da su rešenja sve dalja i zahtevnija.
"Iako smo decenijama govorili da se treba pripremiti na posledice globalnog zatopljenja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promene su stvarne, tu su i nepovratne su. Samo jedan primer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast nivoa Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, obalne poplave postaće trideset puta učestalije", piše slovenački portal 24ur.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Da je porast nivoa mora jedini problem, još bismo mogli reagovali na primer podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplinskih talasa i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uslovljenih migracija.
Kako upozoravaju iz slovenačke Agencije za okolinu (ARSO), ekstremni vremenski uslovi koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja naučnika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja. I dok među političarima sazreva saznanje da je hitno delovanje nužno, mnogi se još uvek uzdaju u čudesna tehnološka rešenja. Veruju da ćemo moći nastaviti da živimo kao dosad, ali s održivijim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina sveta ih jednostavno ne može priuštiti.
Ono o čemu se gotovo uopšte ne govori jeste potreba za promenom ekonomskog sistema. Trenutni model rasta direktno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo.
"Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promenama. Buduće generacije moraće početi da razmišljaju potpuno drugačije", govore stručnjaci iz ARSO-a.
Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinisati što znači kvalitetan život. Umesto težnje za posedovanjem više, moraće težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.
"Ali postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopšte dovoljno vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promene su globalni problem koji zahteva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenački naučnici, lakše je poverovati u Deda Mraza nego da će svetski lideri doista postići dogovor kojim bi svi, makar delimično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti", piše portal.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
PERSPEKTIVA
Novi geopolitčki redizajn gura Evropu u ubrzanu militarizaciju. Dok bogate zemlje otvaraju nove fabrike i popunjavaju arsenale, balkanske države pokušavaju da drže korak sa njima. Već su vidljivi i poluformalni vojni savezi čije nastajanje stvara neugodnost u taboru „onih drugih“. Ko ima najbolje naoružanje od bivših članica SFRJ? Zašto su Turska i Grčka neuporedivi sa ostalim balkanskim zemljama? Kako to današnje naslednice bivše države imaju mnogo više oružja nego što je imala nekada moćna JNA? Da li je snažna bugarska armija opasnost za Makedoniju? Kako stoje Albanija i Crna Gora u pogledu spremnosti ratne sile? Gost Aleksandar Srbinovski, bezbednosni ekspert iz Skoplja.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Zašto su stariji ljudi danas među najusamljenijim članovima društva? Kako usamljenost utiče na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i zašto se o tom problemu i dalje govori tiho? Da li je usamljenost posledica godina, gubitaka, povlačenja iz društva ili našeg odnosa prema starosti? Kako prepoznati kada je starijoj osobi potrebna pomoć i šta kao društvo možemo da uradimo da starost ne bude sinonim za samoću? Za emisiju "Tražim reč" govore socijalna radnica i osnivačica udruženja „Snaga prijateljstva - Amity“ Nada Satarić, profesorka dr Snežana Šantić, predsednica Udruženja penzionera Starog Grada i spisateljica Biljana Kordić.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Požarevcu uhapsili su R. A. (72) iz okoline Golupca, zbog sumnje da je 4. februara ubio svog dve godine starijeg brata, saznaje portal Nesmax Balkans.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.
Službenici Uprave carina, u saradnji sa policijom, pronašli su tovar sa više od milion tableta psihoaktivnih lekova "bensedin" i "ksalol", saopštila je ta uprava.
Iako ne putuju sve ka istoj destinaciji, većinu selica vodi isti instinkt – potraga za povoljnijim uslovima za život. Razlozi njihove migracije povezani su sa genetikom, navigacionim sposobnostima i dostupnošću hrane.
Iako većina korisnika pod pojmom modela veštačke inteligencije misli na popularne velike jezičke modele (LLM) poput Chat GPT, Gemini i Claude Ai, primena Ai modela je daleko šira i obuhvata naučna istraživanja, programiranje, velike baze podataka i izradu prototipova.
Jedan upit ChatGPT putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje, što za 700 miliona upita dnevno predstavlja godišnji utrošak energije ekvivalentan potrošnji 35.000 američkih domaćinstava.
Kruna francuske carice Evgenije ostala je zgnječena nakon što su je lopovi u bekstvu ispustili tokom pljačke u Luvru prošlog oktobra, ali je "gotovo netaknuta" i može da bude u potpunosti restaurirana.
Moltbook, nova društvena mreža i digitalna platforma koja se pojavila pre samo dve nedelje, izazvala je veliku pažnju svetske javnosti jer je u pitanju prva društvena mreža namenjena isključivo - veštačkoj inteligenciji.
Mnogi ljudi su navikli da suplemente uzimaju čim se probude, često uz šoljicu kafe i bez ikakvog obroka. Iako se to čini praktičnim, stručnjaci upozoravaju da takva praksa kod pojedinih suplemenata može doneti više štete nego koristi - od iritacije želuca do do slabije apsorpcije.
Ženka džinovskog pitona (Malayopython reticulatus) otkrivena u regionu Maros na indonežanskom ostrvu Sulavesi krajem 2025. godine, zvanično je potvrđena kao najduža zmija ikada izmerena u divljini, saopštila je organizacija "Ginisovi svetski rekordi" (GWR).
Mnogi roditelji dozvoljavaju svojoj deci da koriste telefone, ali njihova preterana upotreba može negativno da utiče na razvoj deteta, pa čak i na razvoj govora.
Košava je hladan istočni i jugoistočni vetar, srednjeg do jakog intenziteta, koji duva u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj. Javlja se kada se na istoku Evrope nalazi anticiklon, a na zapadu Evrope ciklon. Kanalisanjem vazduha kroz klisure/useke i prebacivanjem preko planina, košava dobija na brzini.
Komentari (0)