Idealna za letnje osveženje: Kako da odaberete najsočniju i najslađu lubenicu
Lubenica je jedno od osvežavajućih voćki koje leti rado konzumiramo. Hladna, sočna i bogata vodom, idealna je kada tražimo osveženje i olakšanje od letnjih vrućina.
Izvor: Klix.ba
10.06.2025. 23:22
Foto: Envato
Ipak, biranje prave lubenice nije uvek jednostavan zadatak - mnogi se pitaju kako biti siguran da će lubenica koju kupimo biti dovoljno slatka i ukusna.
Jedan od najvažnijih pokazatelja kvalitetne lubenice je njena veličina i težina. Što je lubenica veća i teža, to je veća šansa da je i kvalitetnija. Idealna lubenica teži između 10 i 12 kilograma jer tada ima dovoljno vremena da upije vodu, šećer i hranjive sastojke dok sazreva na njivi, prenosi Klix.ba.
Najnovije istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji pokazuje da je velika raznolikost ishrane bogate flavonoidima povezana sa manjim rizicima od opšte smrtnosti i hroničnih bolesti.
Kada birate lubenicu u prodavnici, pokušajte da podignete nekoliko komada približno iste veličine i izaberite onu koja je najteža. Osim težine, možete i lagano kucnuti po kori - zrela lubenica proizvodi prigušeni, šupalj zvuk, što ukazuje na njenu sočnost i zrelost. Ako zvuk nije takav, bolje je potražiti drugu.
Obratite pažnju na boju i oblik
Takođe, na lubenici treba obratiti pažnju na boju mrlje na kori, koja pokazuje gde je plod ležao na zemlji. Zrele lubenice imaju kremasto žutu ili skoro narandžastu mrlju, što je znak da je plod punog ukusa.
Ipak, bela ili bledo žuta mrlja može da znači da lubenica nije dovoljno zrela i da će biti manje slatka.
Lubenice koje su zaobljenog i ravnomernog oblika obično su slađe i kvalitetnije. Dok su okrugle lubenice poznate po većoj slatkoći, ovalne češće umeju da budu vodenaste i manje ukusne.
Prateći ove jednostavne savete, odabraćete najslađu i najsočniju lubenicu ovog leta.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)