Paradajz i krastavac, umesto kafe i čaja: Kako sprečiti dehidrahataciju
Visoke temperature tokom leta mogu brzo dovesti do dehidratacije ukoliko ne obratite dovoljno pažnje na unos tečnosti, a kako objašnjavaju stručnjaci, uz pomoć nekoliko koraka možete zaštititi svoje telo.
Dehidratacija nije samo uzrok umora i glavobolja, već može uticati na mnoge vitalne funkcije tela, uključujući varenje, ravnotežu elektrolita i rad srca.
Najvažniji korak za održavanje hidriranosti je redovno konzumiranje vode. Stručnjaci preporučuju da odrasle osobe piju najmanje dve do dve i po litre vode dnevno, a u vrelim uslovima i više. Preporuka je piti manje količine vode tokom celog dana, piše Klix.ba.
Takođe, žeđ je često znak da je već došlo do početne dehidratacije, pa je zbog toga važno da budete proaktivni u unosu tečnosti.
Mnogi ljudi ne konzumiraju dovoljnu količinu vode, a nisu ni svesni koliko to ostavlja posledice na njihovo zdravlje. Doktorka Nadira Aval objasnila je o čemu je reč.
Visok krvni pritisak ili hipertenzija ponekad je povezan s uobičajenim uzrocima kao što su prekomerni unos soli i stres. Međutim, iznenađujuće mnogi faktori takođe mogu da povećaju krvni pritisak.
Osim vode, voće i povrće mogu biti koristan izvor hidratacije. Mnoge vrste povrća i voća sadrže veliku količinu vode, što pomaže u održavanju ravnoteže tečnosti u telu. Krastavci, paradajz, lubenice, narandže i jagode su posebno bogati vodom.
Pored toga, voće i povrće sadrže vitamine, minerale i vlakna koji podržavaju vašu hidrataciju i opšte zdravlje. Iako mnogi ljudi uživaju u kafi, čaju ili alkoholu, ove tečnosti mogu imati negativno dejstvo, jer podstiču telo da izlučuje više tečnosti nego što unosi. To može dovesti do dehidratacije, naročito u letnjim danima.
Stručnjaci preporučuju smanjenje unosa alkohola i napitaka sa kofeinom jer oni mogu negativno uticati na ravnotežu tečnosti u telu.
U vrelim uslovima, kada se znojite više nego inače, osim vode potrebno je nadoknaditi elektrolite poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma. Elektroliti pomažu u ravnoteži tečnosti u telu i podržavaju pravilno funkcionisanje mišića i nervnog sistema. Sportski napici sa niskim sadržajem šećera ili domaći napici poput kokosove vode mogu biti koristan način da se nadoknade izgubljeni elektroliti.
Uz to, savetuje se da izbegavate dugotrajno boravljenje na jakom suncu. Prekomerno izlaganje visokim temperaturama može povećati rizik od dehidratacije i toplotnog udara.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Sa našim gostima u studiju: prof. dr Vladimirom Jakovljevićem, kardiofiziologom po čijem imenu je nedavno Internacionalna akademija kardiovaskularnih nauka nazvala Nagradu za Izvrsnost kao i sa prof.dr Danicom Grujičić, neurohirurgom, razgovarali smo o inovacijama u lečenju dveju najopakijih bolesti - kardiovaskularnih i onkoloških. Hvalili smo ulogu dobrog obrazovanja ali i kritikovali višedecenijsko loše - partijsko kadriranje, kao i probleme u organizacionoj postavci našeg zdravstva. Razgovoru se priključio prof. dr Sergej Boljević, šef katedre patofiziologije na Sečenovskom Univerzitetu u Moskvi, koji je (zajedno sa dr Jakovljevićem) deo tima koji uskoro pušta u kliničko testiranje MRNK vakcinu protiv raka, koja za sada pokazuje izvrsne rezultate. Dr Danica Grujičić tražila je reč da demantuje nedavne izmišljene intervjue koje je kreirala veštačka inteligencija, u kojima ona navodno daje zdravstvene preporuke koje su ne samo neistinite nego mogu bitiv i kobne po zdravlje i život pacijenata koji su prevareni.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Trčanje nije samo kretanje kroz prostor. To je i spoznavanje sebe na granici daha koje nam je ostalo iz praiskonskog vremena kada je čovek trčao da preživi. U životu noge daju slobodu kretanja, a u sportu omogućuju, pored ostalog, i trčanje, brzinu koja donosi slavu i medalje. Međutim, postoje sportisti koji su, pre nego što su mogli da trče za slavu, morali da prođu kroz patnju i bol da bi mogli samo da hodaju. Vilma Rudolf i Glen Kaningam nisu bili obični sportisti – bili su telesna metafora onoga što znači - biti iznad bola. Oni su bol kao stanje surove egzistencijalne istine pretvorili u sredstvo lične transformacije. Takav je naš atletičar Dane Korica koji je voljom kojom se pomeraju planine, učio da hoda, a zatim da trči. Bila je to odiseja volje u borbi sa sudbinom. Njegova želja za trčanjem bila je oličenje vere u sebe, u mogućnost da se pobede bol i bolest. To je prva i najsjanija medalja koju je Dane Korica osvojio. U sinergiji duha i volje iskovana je istrajnost koju je pratila vera što stvara čuda. Od slabašnog tela je Dane Korica stvorio instrument u kome se um oslobađao predajući se ritmu trčanja - tom asketizmu u pokretu, kada postojiš samo ti, tvoje disanje i tvoja granica.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenili oko dve tone marihuane i uhapsili dve osobe, koje se sumnjiče da su izvršile krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Boru uhapsila je I. T. (33) iz tog grada kada je prilikom pretresa stana koji osumnjičeni koristi pronašla oko 17 grama praha za koji se sumnja da je kokain, 11 grama materije za koju se sumnja da je amfetamin i digitalnu vagicu za precizno merenje, saopštio je MUP.
Sve su nas neprijatno iznenadili nemiri u prethodnih nekoliko dana. Najpre su protesti bili nenasilni, ali sve to što se dešavalo očigledno nije imalo efekta, pa je nastupila takozvana faza "prženja" kao pokušaj da se sve učini vidljivijim, izjavio je za Newsmax Balkans sociolog Vladimir Vuletić.
Visok nivo holesterola jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj srčanih bolesti. Iako lekovi mogu pomoći u njegovom snižavanju, zdravija i dugoročnija opcija svakako je prilagođavanje ishrane.
Dim od šumskih požara mnogo je opasniji nego što se ranije mislilo, pokazalo je novo istraživanje, uz procenu da su smrtni slučajevi izazvani kratkotrajnim izlaganjem sitnim česticama PM2.5 potcenjeni za 93 odsto.
Prekomerni unos, naročito rafinisanih ugljenih hidrata, može smanjiti raznovrsnost zdravih bakterija u crevima, usporavajući probavu i izazivajući nadutost, pored toga značajno mogu da uspore proces mršavljenja.
Gastro vodič TasteAtlas objavio je novu listu najboljih slanih peciva sveta. Na prvom mestu se, kao i prošlog puta, nalaze novopazarske mantije, burek sa sirom je peti, a gibanica zauzima 16. mesto na ovom spisku.
Novo istraživanje tvrdi da vas unošenje bar 60 grama badema svaki dan može zaštititi od oštećenja DNK i oksidativnog stresa – jednog od tihih krivaca za starenje, upale i hronične bolesti.
Vreli talas vazduha pogoršao je tegobe nekim kardiološkim pacijentima. Kardiolozi Instituta "Dedinje" imali su za 30 odsto više pacijenata sa infarktima. Šta ugrožava naše zdravlje i šta su okidači za neke od zdravstvenih tegoba kod pacijenata?
Leto 2025. kao i svako drugo u Beogradu. Hrli se na splavove, traže se dobra letovanja, "pucaju" objave na Instagramu. U moru traganja za validacijom kojekakvog "srećnog" života, naša omladina možda više nego ikad živi površna zadovoljstva.
Komentari (0)