Kako se brzo rashladiti kada je napolju jako vruće
Svedoci smo najtoplijih leta otkako se vrše merenja, više godina zaredom. Istraživanja su povezala visoke temperature sa agresijom i nasiljem. Takođe, ekstremne vrućine su jedan od vodećih uzroka smrtnih slučajeva povezanih sa vremenskim uslovima svake godine.
Evo šta treba znati o tome zašto vrućina nekim ljudima smeta više nego drugima i najefikasnijim načinima za brzo hlađenje.
Ljudsko telo reguliše toplotu na nekoliko različitih načina: isparavanjem (drugim rečima, znojenjem); zračenjem, ili oslobađanjem toplote u okolni vazduh; konvekcijom, koja se javlja kada ste obavijeni hladnijim vazduhom (zbog čega je klimatizacija tako efikasna); i provodljivošću, ili prenošenjem telesne toplote na hladnu vodu ili led, prenosi RTS.
Neki ljudi teže podnose toploti od drugih, obično u zavisnosti od njihovog okruženja, fiziologije i prethodnog izlaganja toploti. Oni koji su aerobno spremniji i koji se redovno izlažu povišenoj telesnoj temperaturi kroz vežbanje, verovatno će se bolje aklimatizovati na toplije okruženje ili povišenu telesnu temperaturu.
Ipak, posle nekoliko dana izlaganja toplom vremenu, većina ljudi počinje da se prilagođava, mada to ne važi za sve.
Osim osnovnih saveta kako da se zaštitimo od ekstremnih temperatura, treba imati u vidu i nekoliko efikasnih mera da se brzo rashladimo ukoliko se osećamo loše.
Najefikasniji načini za brzo hlađenje
Neke metode hlađenja deluju bolje od drugih. Evo šta stručnjaci predlažu kada vam je vruće i ne možete da se oslonite na klima uređaj.
Poprskajte se vodom. U Laboratoriji za ekstremna okruženja, koja istražuje najbolje načine za poboljšanje udobnosti, performansi i preživljavanja u teškim uslovima, istraživači su otkrili da je prskanje hladnom vodom iz slavine, a zatim hladenje lepezom (rukama ili papirom, ili stajanjem ispred ventilatora) posebno efikasan način za podsticanje hlađenja.
Voda simulira znojenje, a zatim isparavanje i konvektivno hlađenje kože. Ova strategija može uspešno funkcioniše i za one koji nemaju pristup klima uređaju.
Foto: Tanjug/AP/Andrew Medichini
Iako voda dobro funkcioniše, treba izbegavati rashladni sprejevi na bazi mentola, koji su upakovani poput kreme za sunčanje u spreju i dizajnirani su da koži pruže osećaj hlađenja. Ovi sprejevi mogu učiniti da vaša koža bude hladnija, ali ne dovode do dubokog hlađenja tela, što bi mogo da vas dovede u opasan položaj ako imate osećaj da ste se ohladili, a zapravo niste.
Potopite ruke i stopala. Ekstremiteti su neverovatni radijatori toplote, posebno kada imamo povišenu unutrašnju telesnu temperaturu. Čak će i razumno hladna voda poslužiti, ne mora biti ledeno hladna.
Pokvasite odeću vodom. Nije uvek praktično, ali ako vam je vruće, smislite način da navlažite odeću. Jedan od načina da to postignete: isprskajte se prskalicom, kao što su nekada žene fajtale veš za peglanje.
Držite zalihu ledenih obloga u zamrzivaču. Ledene obloge odlično pomažu. Možete pritisnuti jednu na obraze, ruke ili stopala. Ali postoje i mane koje treba uzeti u obzir, a to je da uvek imate dovoljno pripremljenih jer će se brzo otopiti.
Foto: Tanjug/AP/Emilio Morenatti
Ledene obloge ne treba stavljati direktno na kožu. Držite tanak sloj tkanine, poput košulje ili krpe, između njih kako biste izbegli oštećenje kože.
Poslednjih godina su se pojavili i prsluci obično napravljeni od tkanina koje hlade sa umecima za kutije leda. Ako vam nisu previše neprijatno teški, mogu biti korisni.
Ako neko pokazuje znake toplotnog udara, potopite ga do polovine tela u hladnu vodu. Ovo se smatra zlatnim standardom za brzo hlađenje osobe koja ima toplotni udar. Spustite osobu u vodu (možda kadu, dečiji bazen ili bilo šta dostupno) do pazuha na oko 10 minuta.
Što hladnije, to bolje – čak i ako neko počne da drhti, hladna voda će izazvati temperaturni gradijent i omogućiti mu da brže oslobodi toplotu.
Osvežite vazduh u zatvorenom prostoru. Čak i tokom vrelog dana, postojaće relativno hladni vremenski periodi – obično od oko tri do sedam ujutru. Cilj je da unesete što više tog hladnog vazduha u svoj dom tako što ćete držati prozore i roletne otvorene. Zatim, čim sunce izađe, zatvorite kuću.
Ukoliko u stanu nemate klima uređaj, preporučuje se hladan tuš pre spavanja, prebacivanje hladne krpe preko glave i, ako je moguće, nemojte biti sami u kući, već pozovite prijatelja ili člana porodice da bude sa vama kada je neprijatno vruće.
Ventilatori mogu biti korisni, ali u interesu uštede struje, uvek ih isključite kada napuštate sobu, jer ventilator hladi samo nas, ali ne rashlađuje prostor.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Koliko su centri za odvikavanje od zavisnosti od narkotika dobro rešenje za zavisnike? Šta je najvažnije kada zavisnik dođe u centar i kakve greške pravi porodica? Po čemu se razlikuju zavisnosti od različitih droga? Kako sprečiti recidiv? Gosti emisije "Tražim reč": Božidar Dragutinović iz UG "Preobraženje", Boris Štrbac UG "Restart", Dušan Beređi Centar "DUGA", Pavel Kubiček UG "Izvor", Živka Rangelov Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti "DR VOROBJEV" i Lambe Đorelijevski, bivši inspektor Četvrtog odeljenja beogradske policije.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
STAV DANA (R)
EU ima dvostruke standarde prema sukobima u Ukrajini i pojasu Gaze, slaže se sve veći broj članica Unije. Hoće li pojedine države priznati Palestinu? Svet dobija nove centre moći. Ima li tu mesta i za Brisel? Gosti: Sofija Tasić, spoljnopolitička analitičarka i Petar Ivić iz Pupin inicijative
specijal
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN (R)
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Portugal je u šoku nakon što je 17 osoba poginulo u iskakanju iz šina uspinjače Glorija stare 140 godina, jedne od glavnih turističkih atrakcija u Lisabonu. Još 20 osoba prevezeno je u bolnicu, od kojih je pet u teškom stanju, potvrdile su hitne službe, piše BBC News.
Studenti u blokadi organizovali su protest "Srbijo, da li se čujemo?" u Novom Sadu, protiv, kako ističu, kršenja autonomije Univerziteta i policijske brutalnosti nad studentima i građanima. Protesti su se održali i u Novom Pazaru, Kraljevu, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Kragujevcu i Kraljevu.
Zaposleni u Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu, učenici i njihovi roditelji okupili su se u petak na protestu ispred Ministarstva prosvete i tražili zakonit izbor direktora, kao i da se poništi zaključak Vlade Srbije o oduzimanju imovine te škole.
Vladimir Marinković iz SNS istakao je da Ustav Srbije prepoznaje samo instrument izbora, dok je potpredsednik PSG Aris Movsesijan u emisiji "Otvori oči" pojasnio da prelazna vlada ima ulogu da povrati poverenje građana u izborni proces.
Intoniranjem himne Republike Srbije svečano su otvorene 14. radničko-sportske igre Nezavisnog sindikata policije, uz prisustvo ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića.
Od 4. septembra putnici Rajanera mogu uneti besplatnu ručnu torbu dimenzija 40x30x20 centimetra, što je za 33 odsto više od evropskog standarda. Torba mora stati ispod sedišta, a druga torba je moguća uz prioritetni ukrcaj.
Istraživanje američkih naučnika pokazuje da sitne čestice zagađenog vazduha mogu da podstaknu razvoj razarajućih oblika demencije tako što izazivaju nastanak toksičnih skupova proteina koje uništavaju nervne ćelije dok se šire kroz mozak.
Svi znamo koliko se bolje osećamo nakon dobrog noćnog sna. Nauka to potvrđuje: kvalitetan san poboljšava zdravlje srca i krvnih sudova, jača imunitet, unapređuje rad mozga i pozitivno utiče na emocionalno blagostanje.
Osobe koje tokom dana urade nekoliko napornih vežbi u trajanju od samo jednog minuta mogu da očekuju da će im to produžiti život za nekoliko godina, navodi se u najnovijoj studiji sprovedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kako novo vreme utiče na brakove, zašto se parovi sve češće razvode i da li je moguće razvod učiniti manje bolnim? Odgovore tražimo od Nebojše Savića, porodičnog savetnika.
Od čudnih kulinarskih kombinacija i bahatog ponašanja do vandalizma na spomenicima, Italija svake godine dočekuje milione turista, ali i njihove bizarne navike koje ponekad izazivaju osmeh, a ponekad ozbiljnu zabrinutost.
Kako se naša planeta postepeno zagreva, naši organizmi moraće da se nose sa stresom viših temperatura. Nova studija pokazuje da kontinuirano izlaganje toplotnim talasima može da ostari telo gotovo isto kao redovno konzumiranje alkohola ili pušenje.
Iako nam se danas čini da je internet oduvek bio tu, zapravo, on postoji tek tri decenije. Svetska "mreža svih mreža" u današnjem obliku kao World Wide Web, nastala je 1990. godine na institutu za nuklearna istraživanja CERN u Švajcarskoj.
Komentari (0)