Kako se brzo rashladiti kada je napolju jako vruće
Svedoci smo najtoplijih leta otkako se vrše merenja, više godina zaredom. Istraživanja su povezala visoke temperature sa agresijom i nasiljem. Takođe, ekstremne vrućine su jedan od vodećih uzroka smrtnih slučajeva povezanih sa vremenskim uslovima svake godine.
Izvor: RTS
05.07.2025. 17:02
Foto: Tanjug/AP/Petros Giannakouris
Evo šta treba znati o tome zašto vrućina nekim ljudima smeta više nego drugima i najefikasnijim načinima za brzo hlađenje.
Ljudsko telo reguliše toplotu na nekoliko različitih načina: isparavanjem (drugim rečima, znojenjem); zračenjem, ili oslobađanjem toplote u okolni vazduh; konvekcijom, koja se javlja kada ste obavijeni hladnijim vazduhom (zbog čega je klimatizacija tako efikasna); i provodljivošću, ili prenošenjem telesne toplote na hladnu vodu ili led, prenosi RTS.
Neki ljudi teže podnose toploti od drugih, obično u zavisnosti od njihovog okruženja, fiziologije i prethodnog izlaganja toploti. Oni koji su aerobno spremniji i koji se redovno izlažu povišenoj telesnoj temperaturi kroz vežbanje, verovatno će se bolje aklimatizovati na toplije okruženje ili povišenu telesnu temperaturu.
Ipak, posle nekoliko dana izlaganja toplom vremenu, većina ljudi počinje da se prilagođava, mada to ne važi za sve.
Osim osnovnih saveta kako da se zaštitimo od ekstremnih temperatura, treba imati u vidu i nekoliko efikasnih mera da se brzo rashladimo ukoliko se osećamo loše.
Najefikasniji načini za brzo hlađenje
Neke metode hlađenja deluju bolje od drugih. Evo šta stručnjaci predlažu kada vam je vruće i ne možete da se oslonite na klima uređaj.
Poprskajte se vodom. U Laboratoriji za ekstremna okruženja, koja istražuje najbolje načine za poboljšanje udobnosti, performansi i preživljavanja u teškim uslovima, istraživači su otkrili da je prskanje hladnom vodom iz slavine, a zatim hladenje lepezom (rukama ili papirom, ili stajanjem ispred ventilatora) posebno efikasan način za podsticanje hlađenja.
Voda simulira znojenje, a zatim isparavanje i konvektivno hlađenje kože. Ova strategija može uspešno funkcioniše i za one koji nemaju pristup klima uređaju.
Foto: Tanjug/AP/Andrew Medichini
Iako voda dobro funkcioniše, treba izbegavati rashladni sprejevi na bazi mentola, koji su upakovani poput kreme za sunčanje u spreju i dizajnirani su da koži pruže osećaj hlađenja. Ovi sprejevi mogu učiniti da vaša koža bude hladnija, ali ne dovode do dubokog hlađenja tela, što bi mogo da vas dovede u opasan položaj ako imate osećaj da ste se ohladili, a zapravo niste.
Potopite ruke i stopala. Ekstremiteti su neverovatni radijatori toplote, posebno kada imamo povišenu unutrašnju telesnu temperaturu. Čak će i razumno hladna voda poslužiti, ne mora biti ledeno hladna.
Pokvasite odeću vodom. Nije uvek praktično, ali ako vam je vruće, smislite način da navlažite odeću. Jedan od načina da to postignete: isprskajte se prskalicom, kao što su nekada žene fajtale veš za peglanje.
Držite zalihu ledenih obloga u zamrzivaču. Ledene obloge odlično pomažu. Možete pritisnuti jednu na obraze, ruke ili stopala. Ali postoje i mane koje treba uzeti u obzir, a to je da uvek imate dovoljno pripremljenih jer će se brzo otopiti.
Foto: Tanjug/AP/Emilio Morenatti
Ledene obloge ne treba stavljati direktno na kožu. Držite tanak sloj tkanine, poput košulje ili krpe, između njih kako biste izbegli oštećenje kože.
Poslednjih godina su se pojavili i prsluci obično napravljeni od tkanina koje hlade sa umecima za kutije leda. Ako vam nisu previše neprijatno teški, mogu biti korisni.
Ako neko pokazuje znake toplotnog udara, potopite ga do polovine tela u hladnu vodu. Ovo se smatra zlatnim standardom za brzo hlađenje osobe koja ima toplotni udar. Spustite osobu u vodu (možda kadu, dečiji bazen ili bilo šta dostupno) do pazuha na oko 10 minuta.
Što hladnije, to bolje – čak i ako neko počne da drhti, hladna voda će izazvati temperaturni gradijent i omogućiti mu da brže oslobodi toplotu.
Osvežite vazduh u zatvorenom prostoru. Čak i tokom vrelog dana, postojaće relativno hladni vremenski periodi – obično od oko tri do sedam ujutru. Cilj je da unesete što više tog hladnog vazduha u svoj dom tako što ćete držati prozore i roletne otvorene. Zatim, čim sunce izađe, zatvorite kuću.
Ukoliko u stanu nemate klima uređaj, preporučuje se hladan tuš pre spavanja, prebacivanje hladne krpe preko glave i, ako je moguće, nemojte biti sami u kući, već pozovite prijatelja ili člana porodice da bude sa vama kada je neprijatno vruće.
Ventilatori mogu biti korisni, ali u interesu uštede struje, uvek ih isključite kada napuštate sobu, jer ventilator hladi samo nas, ali ne rashlađuje prostor.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
GrađaНИН
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Policija u Nišu uhapsila je D. M. (40) iz tog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Uhapšen je i M. S. (23) zbog pomaganja u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici policijske stanice Novi Beograd u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su I. I. (51), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Zločini komunista nakon Drugog svetskog rata tema su izložbe u Vašingonu, pod nazivom "U ime naroda". Direktor Muzeja žrtava komunizma u Vašingtonu Erik Paterson istakao je za Newsmax Balkans da je vreme da se stane na put glorifikaciji Josipa Broza Tita i da svi zločini izađu na videlo.
Berlinski zid - najpoznatiji simbol hladnoratovske ere i podele Evrope na Istok i Zapad, pao je na današnji dan pre 36 godina, označivši početak nove geopolitičke arhitekture Starog kontinenta.
Iako se poslednje dve godine tehnološka industrija u celom svetu posvetila razvoju modela veštačke inteligencije i njihovoj primeni u što više oblasti i kroz različite industrije, investitori i ekonomisti upozoravaju da ovakva ulaganja mogu lako biti ne samo bez profita, već i propasti.
Sudopera je jedan od ključnih delova kuhinje na koji se posebno obraća pažnja, pogotovo kada je reč o čišćenju, a samo jedan sastojak može vam pomoći da potpuno skinete nastalu masnoću.
Lokalne vlasti u Francuskoj saopštile su da je neimenovani muškarac otkrio zlatne poluge i novčiće vredne oko 700.000 evra dok je kopao bazen u svojoj bašti.
Nakit koji je pripadao Napoleonu Bonaparti biće ponuđen naredne nedelje na aukcijama u Ženevi, a posebnu pažnju privlači prsten sa plavim dijamantom od 9,51 karat čija vrednost se procenjuje na između 20 i 30 miliona dolara.
Arheolozi u centru Varšave, tokom radova u ulici Tvarda, otkrili su ostatke fabrike čokolade iz perioda pre Drugog svetskog rata. Među pronađenim predmetima nalaze se keramički kalupi za praline, papirne etikete za pakovanje, lonci, flaše, fragmenti staklenog posuđa i delovi kaljevih peći.
Hronični stres sve više pogađa svakodnevni život, a njegovi znakovi često ostaju neprimećeni. Iako se osećate mirno, telo može da pokazuje simptome koji ukazuju na stalni pritisak i napetost. Prepoznavanje ovih simptoma prvi je korak ka smanjenju napetosti i očuvanju zdravlja.
Oralna higijena je povezana sa višestrukim zdravstvenim problemima, uključujući demenciju i dijabetes. Istraživanja pokazuju da ljudi sa bolestima desni i više karijesa takođe imaju znatno veći rizik od moždanog udara.
Komentari (0)