Kako prepoznati anksioznost kod dece: Simptomi koje roditelji često zanemaruju
Anksioznost kod dece često nije tako očigledna kao kod odraslih. Umesto da otvoreno izraze svoje brige, deca se povlače u sebe i stres ispoljavaju kroz ponašanje, telesne simptome ili promene u svakodnevnim navikama.
Izvor: klix.ba
03.08.2025. 22:44
Foto: Envato
Zbog toga mnogi roditelji ne prepoznaju odmah da se njihovo dete suočava sa anksioznošću. Ovo su neki od najčešćih znakova koje ne bi trebalo ignorisati:
Telesne tegobe bez jasnog uzroka
Jedan od najčešćih pokazatelja anksioznosti kod dece jesu česte žalbe na glavobolje, bolove u stomaku ili mučninu, naročito u stresnim situacijama. Budući da često ne znaju kako da izraze svoja osećanja, deca to čine kroz fizičke simptome, što roditeljima može biti zbunjujuće.
Gotovo pola milijarde tinejdžera širom sveta moglo bi do 2030. godine da ima prekomernu telesnu težinu ili biti gojazno, upozoravaju stručnjaci, ističući da se zdravlje adolescenata nalazi na ozbiljnoj prekretnici.
Sve više ljudi suočava se s anksioznošću i osećajem unutrašnje napetosti. Iako uzroci mogu biti različiti, ishrana igra važnu ulogu u načinu na koji se nosimo s psihičkim izazovima.
Ako dete pokazuje preteranu brigu zbog stvari koje njihovi vršnjaci ne doživljavaju kao značajne – poput straha od bolesti, grešaka u školi ili kašnjenja roditelja, to može ukazivati na anksioznost. Takva zabrinutost može postati preterana i ometati svakodnevno funkcionisanje deteta.
Izbegavanje određenih situacija
Deca sa anksioznošću mogu izbegavati aktivnosti koje su im ranije bile prijatne, odlazak u školu, druženje sa vršnjacima ili prespavanje kod bake i deke. Izbegavanje je njihov način da pokušaju da kontrolišu situacije koje doživljavaju kao preteće, iako one možda nisu opasne.
Foto: Pixabay
Promene u snu i apetitu
Ako dete ima poteškoće sa uspavljivanjem, često se budi tokom noći ili naglo menja apetit – bilo da jede više nego obično ili vrlo malo, to može biti znak unutrašnjeg stresa. Telo deteta često reaguje na anksioznost pre nego što ono postane svesno svojih emocija.
Preterana potreba za sigurnošću i potvrdom
Deca koja pate od anksioznosti često traže ponovnu potvrdu da će sve biti u redu, iako su to već čula. Ova potreba dolazi iz unutrašnje nesigurnosti i predstavlja pokušaj da umire svoje misli koje izazivaju nelagodu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, ušli su u zgradu Rektorata zbog provere postojanja mogućih neobezbeđenih ulaza ka Filozofskom fakultetu i eventualnih nepravilnosti u radu Rektorata.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Širom sveta se obeležava 1. april - Dan šale, kada ljudi tradicionalno prave bezazlene podvale. Ovaj običaj ima dugu istoriju, različite tradicije po zemljama i brojne poznate šale koje su kroz vreme zbunjivale javnost.
Posiveli beli veš čest je problem u domaćinstvima, posebno nakon višekratnog pranja ili nepravilnog razdvajanja odeće. Iako na prvi pogled deluje da je takvu odeću teško spasiti, postoje metode koje mogu pomoći da se beloj tkanini vrati svežina i svetlina.
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Letnje računanje vremena počelo je u nedelju tako što smo časovnike pomerili za jedan sat unapred, sa dva na tri. Naizgled sitna promena na satu, ali ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje?
Komentari (0)