Od kečapa na špagetama do "Koloseuma" u Veroni: Navike i ponašanja turista koje Italijani smatraju bizarnim
Od čudnih kulinarskih kombinacija i bahatog ponašanja do vandalizma na spomenicima, Italija svake godine dočekuje milione turista, ali i njihove bizarne navike koje ponekad izazivaju osmeh, a ponekad ozbiljnu zabrinutost.
Izvor: RTS
02.09.2025. 23:15
Foto: Tanjug/AP/Andrew Medichini
Italija je jedna od najposećenijih zemalja sveta, svake godine ugosti više od 120 miliona turista.
Njene planine, istorijski gradovi, morska obala i čuvena kuhinja privlače putnike iz celog sveta. Ali uz lepotu dolaze i problemi - nepoštovanje tradicije, bizarni zahtevi i vandalizam postaju sve veći izazov, pa vlasti razmatraju uvođenje strožih mera.
Šta najviše smeta Italijanima?
Prema istraživanju portala "Preply", 69 odsto Italijana smatra da turisti ne poštuju spomenike. Četvrtina se žali na prljanje i buku, dok 19 odsto ne može da razume njihove gastronomske navike. Italijane naročito iritira kada stranci:
- seku špagete ili ih jedu kašikom,
- traže kapućino posle podne (u Italiji se pije samo za doručak),
- sede gde žele umesto da čekaju konobara,
- ne znaju da kažu ni "ćao" ni "grazie".
Foto: Envato
Kulinarski "zločini" na italijanskom tlu
U restoranima širom zemlje turisti prave neobične porudžbine: jagnjetina uz kapućino, riblji specijaliteti sa parmezanom, špagete sa sipinim mastilom, bez sipe.
Ima i još ekstremnijih primera: kečap na morskim plodovima, majonez na amatričani pasti, palačinke sa slaninom, čedar sirom i nutelom. Jedan japanski par mirno je kombinovao pečenu ribu i profiterole od čokolade.
Ugostitelji se trude da ostanu profesionalni, neki čak pokušavaju da edukuju goste, dok drugi strogo insistiraju na pravilima, recimo, u poznatom restoranu u Veneciji riba se služi isključivo bez dodatnih začina.
Verona i "Koloseum" koji ne postoji
Ni gradovi nisu pošteđeni apsurdnih situacija.
Turisti u Veroni pitaju: "Jesmo li u Rimu? Ako nismo, zašto ovde postoji Koloseum?" (rečno, misle na Arenu). Neki se ljute jer prsten arene nije "rekonstruisan", a ima i onih koji se rashlađuju u istorijskim fontanama ne znajući da su to zaštićeni spomenici.
Foto: Pixabay
Planinske avanture bez plana
Italijanske planine privlače sve više posetilaca, ali mnogi nisu spremni. Ljudi bez opreme, u sandalama i kratkim pantalonama, penju se na 2.500 metara, a kada zapnu – zovu spasioce helikopterom.
U planinskim domovima traže tople tuševe na skoro 3.000 metara ili pršutu i dinju usred vrhova.
Sve češće planinski vodiči upozoravaju da turisti idu nepripremljeni samo da bi napravili fotografiju za društvene mreže.
Vandalizam i nepristojno ponašanje
Neki turisti ostavljaju svoje "tragove ljubavi" urezivanjem inicijala na Koloseumu ili Tornju u Pizi.
Dve turistkinje pokušale su da odnesu 40 kilograma peska sa Sardinije, dok drugi skidaju odeću na javnim mestima da bi se presvukli.
Na gradskim trgovima leti se pojavljuju ljudi u tanga gaćicama, bez majica, ili čak goli.
Na teritoriji Severne Makedonije registrovano ukupno 18 požara na otvorenim površinama, od kojih su dva aktivna, tri su pod kontrolom, a 13 je potpuno ugašeno, saopštio je severnomakedonski Centar za upravljanje krizama.
Vlasti razmišljaju o drastičnim merama, novčanim kaznama, ali i "daspo" zabrani povratka na određene lokacije. Udruženja hotelijera podržavaju ove predloge, smatrajući da su neophodni kako bi se zaštitila kulturna baština i javni red.
Između osmeha i zabrinutosti
Od bizarnih kulinarskih porudžbina do oštećivanja spomenika, sve ove situacije pokreću pitanje: kako uskladiti italijansko gostoprimstvo i zaštitu istorijskih dragulja?
U zemlji koja živi od turizma, odgovor nije jednostavan, ali jedno je sigurno: osmeh i ironija postali su neophodan deo opisa posla za sve koji rade sa turistima.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Kakva je budućnost tzv Mrdićevih zakona – seta izmena i dopuna zakona iz oblasti pravosuđa koji su nedavno stupili na snagu? Šta znači dolazak Venecijanske komisije i zbog čega je normalnije menjati tek usvojene zakone, nego ih usvojiti nakon mišljenja Komisije i u skladu sa standardima EU Da li rešenje za probleme u pravosuđu treba tražiti na ulici ili u srpskim i evropskim institucijama? Za Stav dana govore advokati Dragan Palibrk i Branko Lukić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Potpisan ugovor sa kineskim konzorcijumom o izgradnji druge dionice auto-puta u Crnoj Gori. 23 kilometra koja bi trebalo da budu završena do 2030. Na tu temu razgovarali smo sa ekonomskim analitičarem Mirzom Muleškovićem. Vlada Hercegovačko - Neretvanskog kantona od direktora zdravstvenih ustanova traži da se od 1. marta zaposleni vrate u pun režim rada, dok sindikati poručuju da nastavljaju sa štrajkom do sipunjenja zahteva i da ih Vlada neće zastrašiti. Ko je u pat poziciji, pitamo Dalibora Vukovića, predsednika Sindikata zdravstvenih radnika HNK. Severna Makedonija ove godine raspolaže sa 8,2 miliona evra za Erazmus plus, a u proseku godišnje obuhvata oko 2.000 studenata. Ana Mihajlov, direktorka Erazmus plus
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li oznaka imena porekla zaista garantuje kvalitet ili proizvođačima donosi dodatne troškove i birokratiju? Koliko nam je važno da znamo odakle dolazi hrana koju jedemo i da li smo spremni da taj kvalitet platimo? Da li domaća proizvodnja ima podršku sistema ili opstaje zahvaljujući upornosti pojedinaca i da li je poreklo samo etiketa ili pitanje poverenja? Kada kupujemo ajvar, maline ili sir sa oznakom porekla, da li plaćamo kvalitet ili papire? Za emisiju „Tražim reč“ govore Stevica Marković, proizvođač leskovačkog ajvara, Mirjana Milutinović iz saveza „Original Srbija“ iz Arilja, Milanka Trtović iz udruženja „Zlatiborski sir“.
U nastavku akcije "Armagedon" policija je uhapsila sedam osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršile krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju, saopštio je MUP.
Izborne komisije grada Bora i opština Aranđelovac i Majdanpek proglasile su izborne liste koalicije koju predvodi Srpska napredna stranka, objavila je Republička izborna komisija.
Izborne komisije opština Lučani, Smederevska Palanka, Kula, Bajina Bašta i Kladovo proglasile su liste koje predvodi Srpska napredna stranka za redovne lokalne izbore koji će u tim opštinama biti održani 29. marta, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u avionu na putu za Kazahstan, da je stanje ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, kog je prethodno posetio, "nešto bolje". Socijalistička partija Srbija koju Dačić predvodi, uputila mu je podršku u borbi sa obostranom upalom pluća.
Novo genetsko istraživanje pokazuje da su se neandertalci i moderni ljudi parili uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci sa ženama moderne vrste. Ovakav obrazac ostavio je trag u današnjem ljudskom genomu, posebno na X hromozomu.
Naučnik i nutricionista iz Sidneja Vinsent Kandravinata upozorio je roditelje da prestanu da šalju bolesnu decu u vrtić, čak i kada im se čini da je reč "samo o prehladi". Kandravinata je istakao da roditelji često potcenjuju koliki uticaj i blago bolesno dete može da ima na okolinu.
Kuvanje testenine mnogima od nas deluje jednostavno. Ipak, iako je ovo jedno od prvih jela koje naučimo sami da pripremamo, često pravimo greške koje mogu uticati na krajnji rezultat.
Praznici su odavno iza nas, a sa njima i period u kojem su svakodnevne navike često pomerale duži obroci, spontanija druženja, čaša vina više i ritam koji je bio sve, samo ne uobičajen.
Jaja su među najkontroverznijim namirnicama, decenijama su bila na "crnoj listi" zbog holesterola, da bi se poslednjih godina vratila kao poželjan deo zdrave ishrane. Koliko je zapravo bezbedno da ih jedemo?
Već od 28. februara 2026. godine planete Merkur, Venera, Jupiter i Saturn biće vidljive golim okom, ako nebo bude vedro. Planete Uran i Neptun moći će da se vide samo kroz dvogled ili teleskop.
Komentari (0)