Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Iako se poslednjih godina veliki akcenat stavlja na razvoj satelitskih usluga za pružanje internet pristupa iz Zemljine orbite, poput američkog Starlinka i evropskog OneWeba, te mobilnog pristupa u vidu 5G mreža, sam globalni internet u najvećem delu i dalje zavisi od malog broja podmorskih i podzemnih optičkih kablova velike propusne moći.
Ovo se naziva "kičmom interneta" (eng. internet backbone), koja povezuje manje, ali i dalje izuzetno kompleksne lokalne, te nacionalne telekomunikacijske mreže.
Podaci na dnu mora
Pre nedelju dana, tehnološki gigant Microsoft je saopštio da su njegove usluge unutar Azure platforme na Bliskom Istoku delimično u prekidu zbog presecanja optičkog kabla na dnu Crvenog Mora. Ubrzo se oglasio i Pakistanski telekom, koji je na mreži Iks naveo da se presecanje optičkog kabla dogodilo u vodama blizu grada Džeda u Saudijskoj Arabiji.
Microsoft je za nekoliko dana uspeo da najveći deo podataka preusmeri kroz evropske i mreže na Bliskom Istoku koje nisu bile u prekidu, za svoje korisnike u Indiji, Pakistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za sada nije saopšteno šta je bio uzrok presecanja ovog kabla, a to se može desiti usled korišćenja sidra na velikim brodovima i tankerima, ali i usled terorističkih napada.
Sličan presek podvodnih kablova se desio i u februaru 2024, takođe u Crvenom moru, kada je to bio rezultat napada Hutskih pobunjenika. Kao rezultat napada, oko trećine internet komunikacija između Azije, Evrope i Bliskog Istoka je bio smanjen ili u prekidu oko mesec dana, koliko su trajale veoma komplikovane popravke.
Kompanija Apple, jedan od najvećih svetskih tehnoloških giganata u oblasti ličnih kompjutera, smartfona i softvera, predstavila je svoju novu liniju proizvoda za ovu godinu.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Iako nam se danas čini da je internet oduvek bio tu, zapravo, on postoji tek tri decenije. Svetska "mreža svih mreža" u današnjem obliku kao World Wide Web, nastala je 1990. godine na institutu za nuklearna istraživanja CERN u Švajcarskoj.
Inače, Microsoft Azure platforma je jedan od najvažnijih proizvoda američkog giganta, i obuhvata usluge "u oblaku" (eng. cloud computing) poput veštačke inteligencije, skladištenja podataka i korišćenja velikih superkompjutera za naučna istraživanja.
Zapravo, između 97 i 99 odsto celokupnog globalnog internet saobraćaja i telekomunikacionih usluga se danas obavlja putem podvodnih optičkih kablova.
Svetska mreža se sastoji od njih 500 do 550, a manje od stotinu je ključno za komunikacije između kontinenata, gde prolazi oko 68 odsto svetskih podataka. Ovakvi kablovi se sastoje od brojnih manjih optičkih kablova, a često imaju i čelično jezgro kako bi se odupreli jakim okeanskim i morskim strujama.
Iako je internet svake godine sve veći, sa novih 130 do 180 miliona korisnika, postavljanje novih kablova ide relativno sporo. Glavni faktori su velika cena projekata, kao i različiti međunarodni sporazumi, ali i interesi pojedinih država, koje žele da zaštite svoje telekom kompanije.
Takođe, veliki problem je i taj što manje od dvadeset kompanija u svetu može da proizvede ovakve kablove u potrebnoj dužini, dok širom sveta ukupno postoji manje od 80 tzv. CLS specijalizovanih brodova koji mogu da ih postavljaju. Veći deo njih je star između 20 i 30 godina, neki i blizu 50, a budući da se ista plovila koriste i za servisiranje već postojeće mreže kablova, jasno je da se ona ne može značajnije proširiti u narednim godinama.
Mreža podvodnih internet kablova
U svetu trenutno ima oko 1,4 miliona kilometara podvodnih internet kablova. Među najdužima je nedavno završeni 2Africa kabl, propusne moći od oko 180 tera-bita u sekundi (Tbit/s). Dugačak je oko 45 hiljada kilometara, prolazi kroz 33 zemlje u Evropi, Africi i Bliskom Istoku, a podržava ga i 46 zemaljskih telekomunikacijskih stanica.
Kompanija Meta, koja obuhvata mreže Facebook, Instagram i Whats App, početkom ove godine je saopštila da će uložiti oko milijardu dolara u sopstvene podvodne internet kablove, kako bi mogla da pruži usluge sve većem broju korisnika, te pruži veću internet protok za svoje nove usluge veštačke inteligencije.
I kompanija Google takođe ima svoje podvodne kablove, kao što je Curie, koji spaja kontinentalnu SAD i Čile, Dunant između Istočne obale SAD i Francuske, te Grace Hopper između SAD, Velike Britanije i Španije.
Microsoft ima svoju mrežu kablova Marea između SAD i Španije, uz delimično ulaganje kompanije Meta, kojom upravlja španski konglomerat Telefonica, i predstavlja kablove najveće propusne moći u svetu, oko 200 tera-bita u sekundi (Tbits/s).
SMW4 je podmorski sistem dužine 18.800 kilometara koji spaja Singapur i Francusku, i jedan je od glavnih puteva podataka između Azije, Bliskog Istoka i Evrope.
IMEWE povezuje Evropu i delove Indije, sa dužinom od oko 12.000 kilometara. Falcon GCX je ključni regionalni kabl koji povezuje zemlje Bliskog Istoka sa Kuvajtom, i dalje kroz Crveno more.
Stručnjaci procenjuju da će do 2030. godine ukupna količina podataka na internetu porasti od tri do pet puta u odnosu na danas, uz najmanje milijardu novih korisnika. Ovaj rast internet saobraćaja je pre svega posledica sve većeg korišćenja zahtevnih usluga poput video poziva, korišćenja striming usluga kao što su YouTube i Netflix, izgradnja novih 5G mobilnih mreža, te sve veći broj uređaja koji se povezuju na internet (IoT uređaji).
Uz sve ovo, očekuje se i porast korišćenja mobilnog internet pristupa za oko 23 odsto godišnje do 2030. Neki stručnjaci čak navode i da će za za pet, a najviše deset godina, internet biti čak pet puta veći nego danas, te da će na jednom mestu obuhvatati sve vrste komunikacije i prenosa podataka koje danas poznajemo.
za nekih vrata, vode se nečujne i nevidljive borbe. Svakog dana, nečije vreme ističe. Porodice čekaju vesti koje mogu da im promene svet, ali ih često ne dobiju. Te borbe gube se bez naše pomoći. Nevidljiva nit nade povezuje nepoznate ljude. Doniranje organa nije samo medicinski postupak, to je dar života i najveća lekcija iz humanosti. Šta ako je vaša odluka ta koja će nekome doneti sutra? Gledajte nas i otkrijte kako da postanete ta nada. Gosti u studiju: Ass dr Saša Knežević, anesteziolog i koordinator za transplantaciju Urgentnog centra (UC) Univerzitetskog klinčkog centra Srbije (UKCS) i Biljana Vasković, pacijentkinja na dijalizi, udruženje “Donorstvo je herojstvo”
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kako neke serije i filmovi ponovo otvaraju prostor za stara verovanja, rituale i obrede? Da li običaji i dalje oblikuju naš identitet? Kako rituali utiču na strahove, odluke i međusobne odnose i zašto nas magijsko i dalje snažno privlači? Odgovore tražimo od antropologa dr Aleksandra Repedžića.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Uprava Kazneno-popravnog zavoda u Nišu udaljila je sa posla službenika G. B. i pokrenula disciplinski postupak zbog sumnje da je počinio težu povredu radne dužnosti, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
Dijamantski broš i veliki zeleni dragi kamen koji su pripadali Napoleonu prodati su na aukciji u Ženevi po mnogostruko višoj ceni nego što se očekivalo.
Pijadina, italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom, proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu prema godišnjem izveštaju "Deliveroo 100", koji objavljuje kompanija za dostavu hrane "Deliveroo".
Policija u nemačkom gradu Bremenu pokrenula je poteru za muškarcem koji je na društvenim mrežama objavio snimke vožnje sa mladunčem lava u svom automobilu.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Komentari (0)