Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Iako se poslednjih godina veliki akcenat stavlja na razvoj satelitskih usluga za pružanje internet pristupa iz Zemljine orbite, poput američkog Starlinka i evropskog OneWeba, te mobilnog pristupa u vidu 5G mreža, sam globalni internet u najvećem delu i dalje zavisi od malog broja podmorskih i podzemnih optičkih kablova velike propusne moći.
Ovo se naziva "kičmom interneta" (eng. internet backbone), koja povezuje manje, ali i dalje izuzetno kompleksne lokalne, te nacionalne telekomunikacijske mreže.
Podaci na dnu mora
Pre nedelju dana, tehnološki gigant Microsoft je saopštio da su njegove usluge unutar Azure platforme na Bliskom Istoku delimično u prekidu zbog presecanja optičkog kabla na dnu Crvenog Mora. Ubrzo se oglasio i Pakistanski telekom, koji je na mreži Iks naveo da se presecanje optičkog kabla dogodilo u vodama blizu grada Džeda u Saudijskoj Arabiji.
Microsoft je za nekoliko dana uspeo da najveći deo podataka preusmeri kroz evropske i mreže na Bliskom Istoku koje nisu bile u prekidu, za svoje korisnike u Indiji, Pakistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za sada nije saopšteno šta je bio uzrok presecanja ovog kabla, a to se može desiti usled korišćenja sidra na velikim brodovima i tankerima, ali i usled terorističkih napada.
Sličan presek podvodnih kablova se desio i u februaru 2024, takođe u Crvenom moru, kada je to bio rezultat napada Hutskih pobunjenika. Kao rezultat napada, oko trećine internet komunikacija između Azije, Evrope i Bliskog Istoka je bio smanjen ili u prekidu oko mesec dana, koliko su trajale veoma komplikovane popravke.
Kompanija Apple, jedan od najvećih svetskih tehnoloških giganata u oblasti ličnih kompjutera, smartfona i softvera, predstavila je svoju novu liniju proizvoda za ovu godinu.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Iako nam se danas čini da je internet oduvek bio tu, zapravo, on postoji tek tri decenije. Svetska "mreža svih mreža" u današnjem obliku kao World Wide Web, nastala je 1990. godine na institutu za nuklearna istraživanja CERN u Švajcarskoj.
Inače, Microsoft Azure platforma je jedan od najvažnijih proizvoda američkog giganta, i obuhvata usluge "u oblaku" (eng. cloud computing) poput veštačke inteligencije, skladištenja podataka i korišćenja velikih superkompjutera za naučna istraživanja.
Zapravo, između 97 i 99 odsto celokupnog globalnog internet saobraćaja i telekomunikacionih usluga se danas obavlja putem podvodnih optičkih kablova.
Svetska mreža se sastoji od njih 500 do 550, a manje od stotinu je ključno za komunikacije između kontinenata, gde prolazi oko 68 odsto svetskih podataka. Ovakvi kablovi se sastoje od brojnih manjih optičkih kablova, a često imaju i čelično jezgro kako bi se odupreli jakim okeanskim i morskim strujama.
Iako je internet svake godine sve veći, sa novih 130 do 180 miliona korisnika, postavljanje novih kablova ide relativno sporo. Glavni faktori su velika cena projekata, kao i različiti međunarodni sporazumi, ali i interesi pojedinih država, koje žele da zaštite svoje telekom kompanije.
Takođe, veliki problem je i taj što manje od dvadeset kompanija u svetu može da proizvede ovakve kablove u potrebnoj dužini, dok širom sveta ukupno postoji manje od 80 tzv. CLS specijalizovanih brodova koji mogu da ih postavljaju. Veći deo njih je star između 20 i 30 godina, neki i blizu 50, a budući da se ista plovila koriste i za servisiranje već postojeće mreže kablova, jasno je da se ona ne može značajnije proširiti u narednim godinama.
Mreža podvodnih internet kablova
U svetu trenutno ima oko 1,4 miliona kilometara podvodnih internet kablova. Među najdužima je nedavno završeni 2Africa kabl, propusne moći od oko 180 tera-bita u sekundi (Tbit/s). Dugačak je oko 45 hiljada kilometara, prolazi kroz 33 zemlje u Evropi, Africi i Bliskom Istoku, a podržava ga i 46 zemaljskih telekomunikacijskih stanica.
Kompanija Meta, koja obuhvata mreže Facebook, Instagram i Whats App, početkom ove godine je saopštila da će uložiti oko milijardu dolara u sopstvene podvodne internet kablove, kako bi mogla da pruži usluge sve većem broju korisnika, te pruži veću internet protok za svoje nove usluge veštačke inteligencije.
I kompanija Google takođe ima svoje podvodne kablove, kao što je Curie, koji spaja kontinentalnu SAD i Čile, Dunant između Istočne obale SAD i Francuske, te Grace Hopper između SAD, Velike Britanije i Španije.
Microsoft ima svoju mrežu kablova Marea između SAD i Španije, uz delimično ulaganje kompanije Meta, kojom upravlja španski konglomerat Telefonica, i predstavlja kablove najveće propusne moći u svetu, oko 200 tera-bita u sekundi (Tbits/s).
SMW4 je podmorski sistem dužine 18.800 kilometara koji spaja Singapur i Francusku, i jedan je od glavnih puteva podataka između Azije, Bliskog Istoka i Evrope.
IMEWE povezuje Evropu i delove Indije, sa dužinom od oko 12.000 kilometara. Falcon GCX je ključni regionalni kabl koji povezuje zemlje Bliskog Istoka sa Kuvajtom, i dalje kroz Crveno more.
Stručnjaci procenjuju da će do 2030. godine ukupna količina podataka na internetu porasti od tri do pet puta u odnosu na danas, uz najmanje milijardu novih korisnika. Ovaj rast internet saobraćaja je pre svega posledica sve većeg korišćenja zahtevnih usluga poput video poziva, korišćenja striming usluga kao što su YouTube i Netflix, izgradnja novih 5G mobilnih mreža, te sve veći broj uređaja koji se povezuju na internet (IoT uređaji).
Uz sve ovo, očekuje se i porast korišćenja mobilnog internet pristupa za oko 23 odsto godišnje do 2030. Neki stručnjaci čak navode i da će za za pet, a najviše deset godina, internet biti čak pet puta veći nego danas, te da će na jednom mestu obuhvatati sve vrste komunikacije i prenosa podataka koje danas poznajemo.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RADIO AMATERI PROTIV NATO-A
Početak bombardovanja Savezne republike Jugoslavije 1999. godine obeležila je aktivnost jedne od najmasovnijih amaterskih organizacija na planeti. Bili su to radio amateri koji su postali borci iz senke, oni koji su upozoravali građane Srbije odakle dolazi napad i preko radio veza otkrivali komunikacije NATO pilota. Nova epizoda DEKADA kroz svedočenja samih radio amatera otkriva na koji način su se organizovali, kako su komunicirali, ali i to koliko su im radio amateri iz celog sveta, prijatelji od Španije, preko Slovenije I Hrvatske, do Bugarske I Rumunije pomagali u toj borbi.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Četiri osobe povređene su u sudaru dva automobila koji se tokom popodnevnih sati dogodio u čačanskom naselju Trbušani, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Policija u Vranju uhapsila je S. D. (32) iz okoline Kraljeva, pošto su tokom pretresa u njegovom automobilu pronašli 74 kilograma marihuane, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Pripadnici ronilačke jedinice Žandarmerije su oko 10.50 časova izvukli iz centralnog gradskog jezera u Zrenjaninu beživotno telo mlađeg muškarca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans u Policijskoj upravi.
Poljoprivrednici će od utorka produžiti vreme blokade puteva, a dosadašnje potpune blokade ostaju, izjavio je za FoNet poljoprivrednik iz okoline Kraljeva Predrag Veljković.
Sa svakodnevnim porastom broja smartfona, kompjutera i aplikacija, kao i sve većeg broja korisnika interneta širom sveta, sve je više i hakerskih napada, koji već predstavljaju i jednu vrstu "globalnog tržišta".
Buđenje ujutru pruža priliku za optimizovanje rada mozga kroz ostatak dana, a ono što radite ili ne radite u prvih 60 do 90 minuta nakon buđenja može da utiče na vaše raspoloženje i kognitivne sposobnosti u kasnijim satima.
Mnogi ljudi zanemaruju čišćenje predmeta u kući koji se svakodnevno koriste, a koji mogu da postanu leglo bakterija i gljivica ako se ne održavaju pravilno. Među njima su sunđeri za pranje sudova, četke za kosu, ali i četkice za zube.
Vakcinu, koja bi se mogla davati kao nazalni sprej, razvili su istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford. Kako navode, jedna vakcina u obliku spreja za nos mogla bi da nas zaštiti od svih vrsta kašlja, prehlade i gripa, kao i od bakterijskih infekcija pluća i alergija.
Posle više od 150 godina, džinovske kornjače ponovo su se naselile na ostrvu Floreana u okviru arhipelaga Galapagos, saopštili su zvaničnici Ekvadora, dok je prvi kontingent od 158 jedinki pušten u prirodu u okviru projekta ekološke obnove.
Profesionalni fitnes stručnjaci ističu da je istezanje veoma važno tokom vežbanja. Opravdanje da se preskoči istezanje često se pronalazi u nedostatku vremena, u uverenju da ste već dovoljno fleksibilni, kao i u zaboravnosti i stavu da istezanje nije neophodno.
Gubitak kilograma nikada nije bio jednostavan, a nakon 40. godine može da bude još izazovniji zbog hormonalnih promena i promena u načinu života. Posebno može da bude teško da se smanji masnoća na stomaku, ali pravilni izbori u ishrani i životnim navikama mogu znatno da pomognu.
Mađarska start-ap kompanija Allonic razvila je potpuno novu i revolucionarnu tehnologiju proizvodnje robota pod nazivom 3D Tissue Braiding, koja kombinuje 3D štampu materijala i automatizovano pletenje, omogućavajući stvaranje kompletnih, funkcionalnih tela robota u samo jednom proizvodnom procesu.
Komentari (0)