Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Iako se poslednjih godina veliki akcenat stavlja na razvoj satelitskih usluga za pružanje internet pristupa iz Zemljine orbite, poput američkog Starlinka i evropskog OneWeba, te mobilnog pristupa u vidu 5G mreža, sam globalni internet u najvećem delu i dalje zavisi od malog broja podmorskih i podzemnih optičkih kablova velike propusne moći.
Ovo se naziva "kičmom interneta" (eng. internet backbone), koja povezuje manje, ali i dalje izuzetno kompleksne lokalne, te nacionalne telekomunikacijske mreže.
Podaci na dnu mora
Pre nedelju dana, tehnološki gigant Microsoft je saopštio da su njegove usluge unutar Azure platforme na Bliskom Istoku delimično u prekidu zbog presecanja optičkog kabla na dnu Crvenog Mora. Ubrzo se oglasio i Pakistanski telekom, koji je na mreži Iks naveo da se presecanje optičkog kabla dogodilo u vodama blizu grada Džeda u Saudijskoj Arabiji.
Microsoft je za nekoliko dana uspeo da najveći deo podataka preusmeri kroz evropske i mreže na Bliskom Istoku koje nisu bile u prekidu, za svoje korisnike u Indiji, Pakistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za sada nije saopšteno šta je bio uzrok presecanja ovog kabla, a to se može desiti usled korišćenja sidra na velikim brodovima i tankerima, ali i usled terorističkih napada.
Sličan presek podvodnih kablova se desio i u februaru 2024, takođe u Crvenom moru, kada je to bio rezultat napada Hutskih pobunjenika. Kao rezultat napada, oko trećine internet komunikacija između Azije, Evrope i Bliskog Istoka je bio smanjen ili u prekidu oko mesec dana, koliko su trajale veoma komplikovane popravke.
Kompanija Apple, jedan od najvećih svetskih tehnoloških giganata u oblasti ličnih kompjutera, smartfona i softvera, predstavila je svoju novu liniju proizvoda za ovu godinu.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Iako nam se danas čini da je internet oduvek bio tu, zapravo, on postoji tek tri decenije. Svetska "mreža svih mreža" u današnjem obliku kao World Wide Web, nastala je 1990. godine na institutu za nuklearna istraživanja CERN u Švajcarskoj.
Inače, Microsoft Azure platforma je jedan od najvažnijih proizvoda američkog giganta, i obuhvata usluge "u oblaku" (eng. cloud computing) poput veštačke inteligencije, skladištenja podataka i korišćenja velikih superkompjutera za naučna istraživanja.
Zapravo, između 97 i 99 odsto celokupnog globalnog internet saobraćaja i telekomunikacionih usluga se danas obavlja putem podvodnih optičkih kablova.
Svetska mreža se sastoji od njih 500 do 550, a manje od stotinu je ključno za komunikacije između kontinenata, gde prolazi oko 68 odsto svetskih podataka. Ovakvi kablovi se sastoje od brojnih manjih optičkih kablova, a često imaju i čelično jezgro kako bi se odupreli jakim okeanskim i morskim strujama.
Iako je internet svake godine sve veći, sa novih 130 do 180 miliona korisnika, postavljanje novih kablova ide relativno sporo. Glavni faktori su velika cena projekata, kao i različiti međunarodni sporazumi, ali i interesi pojedinih država, koje žele da zaštite svoje telekom kompanije.
Takođe, veliki problem je i taj što manje od dvadeset kompanija u svetu može da proizvede ovakve kablove u potrebnoj dužini, dok širom sveta ukupno postoji manje od 80 tzv. CLS specijalizovanih brodova koji mogu da ih postavljaju. Veći deo njih je star između 20 i 30 godina, neki i blizu 50, a budući da se ista plovila koriste i za servisiranje već postojeće mreže kablova, jasno je da se ona ne može značajnije proširiti u narednim godinama.
Mreža podvodnih internet kablova
U svetu trenutno ima oko 1,4 miliona kilometara podvodnih internet kablova. Među najdužima je nedavno završeni 2Africa kabl, propusne moći od oko 180 tera-bita u sekundi (Tbit/s). Dugačak je oko 45 hiljada kilometara, prolazi kroz 33 zemlje u Evropi, Africi i Bliskom Istoku, a podržava ga i 46 zemaljskih telekomunikacijskih stanica.
Kompanija Meta, koja obuhvata mreže Facebook, Instagram i Whats App, početkom ove godine je saopštila da će uložiti oko milijardu dolara u sopstvene podvodne internet kablove, kako bi mogla da pruži usluge sve većem broju korisnika, te pruži veću internet protok za svoje nove usluge veštačke inteligencije.
I kompanija Google takođe ima svoje podvodne kablove, kao što je Curie, koji spaja kontinentalnu SAD i Čile, Dunant između Istočne obale SAD i Francuske, te Grace Hopper između SAD, Velike Britanije i Španije.
Microsoft ima svoju mrežu kablova Marea između SAD i Španije, uz delimično ulaganje kompanije Meta, kojom upravlja španski konglomerat Telefonica, i predstavlja kablove najveće propusne moći u svetu, oko 200 tera-bita u sekundi (Tbits/s).
SMW4 je podmorski sistem dužine 18.800 kilometara koji spaja Singapur i Francusku, i jedan je od glavnih puteva podataka između Azije, Bliskog Istoka i Evrope.
IMEWE povezuje Evropu i delove Indije, sa dužinom od oko 12.000 kilometara. Falcon GCX je ključni regionalni kabl koji povezuje zemlje Bliskog Istoka sa Kuvajtom, i dalje kroz Crveno more.
Stručnjaci procenjuju da će do 2030. godine ukupna količina podataka na internetu porasti od tri do pet puta u odnosu na danas, uz najmanje milijardu novih korisnika. Ovaj rast internet saobraćaja je pre svega posledica sve većeg korišćenja zahtevnih usluga poput video poziva, korišćenja striming usluga kao što su YouTube i Netflix, izgradnja novih 5G mobilnih mreža, te sve veći broj uređaja koji se povezuju na internet (IoT uređaji).
Uz sve ovo, očekuje se i porast korišćenja mobilnog internet pristupa za oko 23 odsto godišnje do 2030. Neki stručnjaci čak navode i da će za za pet, a najviše deset godina, internet biti čak pet puta veći nego danas, te da će na jednom mestu obuhvatati sve vrste komunikacije i prenosa podataka koje danas poznajemo.
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju? O tome kako je džez u Jugoslaviji bio trag jedne krhke sinteze i dokaz da sloboda ne mora biti agitacija, već umetnost, odgovore tražimo od Jovana Maljokovića, jednog od najplodnijih džez autora u Srbiji.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Masovno trovanje ljudi u Varešu gdje je kod 44 testiranih građana ovog područja pronađeno olovo u krvi, a niko ne preuzima odgovornost. U toku je testiranje svih građana. O zdravstvenim posljednicama dr Armin Homoraš, pulmolog. U jeku problema sa zagađenjem u Skoplju, projektna menadžerka Saveza privrednih komora Vesna Kuzmanović govori o evropskim projektima za zelenu energiju i energetsku efikasnost. Nikola Rovčanin narodni poslanik Demokratske Crne Gore komentariše predlog zakona o posebnim mjerama za zaštitu životne sredine u Pljevljima koji su inicirale Demokrate, predlog predsjednika države da se organizuje referendum o otvorenim izbornim listama, kao i pregovore sa premijerom o izboru sudija Ustavnog suda.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Skupštinski odbor za kulturu i informisanje utvrdio je listu kandidata za člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije koga su predložili nacionalni saveti nacionalnih manjina. Kandidati su Ištvan Bodžoni i Sreten Jovanović. Sledi glasanje u Narodnoj skupštini. Ko ima veće šanse i kada ćemo konačno dobiti pun saziv REM-a? Za Stav dana govore advokatica Gordana Konstantinović i državni sekretar u Ministarstvu za ljudska I manjinska prava i društvni dijalog Ivan Bošnjak.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
SIGNAL
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
Policija u Vrbasu uhapsila je tridesetšestogodišnjeg muškarca D. Č. iz tog mesta koji je osumnjičen da je počinio tešku krađu u vrednosti oko 800.000 dinara.
Avio-kompanija Er Srbija odlučila je da u susret novogodišnjim praznicima obraduje svoje putnike i pruži im posebnu priliku da po promotivnim cenama kupe avio-karte za letove između Beograda i brojnih atraktivnih destinacija širom Evrope i regiona, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
U Austriji je uhapšen poslastičar (42) iz Postojine, koji je prodavao žele bombone i čokolade sa THC (glavni sastojak marihuane), a koje su u nekim slučajevima izazvale trovanje.
Srbija je, prema najnovijim podacima, ušla u intenzivniju fazu sezonskog širenja gripa, uz rast broja obolelih od respiratornih infekcija, posebno među decom predškolskog i školskog uzrasta.
Čak i namirnice koje smatramo zdravim mogu predstavljati ozbiljan rizik od bolesti, a stručnjaci za bezbednost hrane otkrili su šta nikada ne naručuju u restoranima.
Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, proslavljaju Badnji dan i Badnje veče, najavljujući Božić, praznika rođenja Isusa Hrista.
Muzej "Brighton i Hove Museums" u istoimenom britanskom gradu, izazvao je burne reakcije u britanskoj javnosti nakon što je u blogu povodom božićnih praznika objavio da je Deda Mraz predstavljen kao "previše beo, zapadnocentričan i patrijarhalan".
Bivši japanski car Akihito proslavio je 92. rođendan, a njegovo srčano stanje se stabilizovalo nakon zdravstvenih problema ranije ove godine, saopštili su zvaničnici Carske palate.
Većina ljudi koji pokušavaju da smršaju fokusira se na stroge dijete i stalni kalorijski deficit, nadajući se brzim rezultatima. Ipak, takav pristup često vodi do zamora, gubitka motivacije i odustajanja pre nego što se postignu željeni ciljevi.
Čak i namirnice koje smatramo zdravim mogu predstavljati ozbiljan rizik od bolesti, a stručnjaci za bezbednost hrane otkrili su šta nikada ne naručuju u restoranima.
Stručnjaci za sajber bezbednost otkrili su nekoliko dodataka za pregledače interneta (ekstenzija, eng. browser extension), a koje ukupno koristi više od osam miliona ljudi širom sveta, koji su prikupljali kompletne razgovore korisnika sa veštačkom inteligencijom u popularnim AI uslugama.
Ni Pravilnik o upotrebi biorazgradivih kesa, ni zakonske i alternativne mere, pa ni apeli za brigu o okruženju i očuvanju prirode nisu postigli skoro ništa. Tek se plaćanje pokazalo kao efektivno rešenje - upotreba je smanjena za oko 70 odsto. Koliko smo daleko od ideje da nestanu u potpunosti?
Komentari (0)