Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Iako se poslednjih godina veliki akcenat stavlja na razvoj satelitskih usluga za pružanje internet pristupa iz Zemljine orbite, poput američkog Starlinka i evropskog OneWeba, te mobilnog pristupa u vidu 5G mreža, sam globalni internet u najvećem delu i dalje zavisi od malog broja podmorskih i podzemnih optičkih kablova velike propusne moći.
Ovo se naziva "kičmom interneta" (eng. internet backbone), koja povezuje manje, ali i dalje izuzetno kompleksne lokalne, te nacionalne telekomunikacijske mreže.
Podaci na dnu mora
Pre nedelju dana, tehnološki gigant Microsoft je saopštio da su njegove usluge unutar Azure platforme na Bliskom Istoku delimično u prekidu zbog presecanja optičkog kabla na dnu Crvenog Mora. Ubrzo se oglasio i Pakistanski telekom, koji je na mreži Iks naveo da se presecanje optičkog kabla dogodilo u vodama blizu grada Džeda u Saudijskoj Arabiji.
Microsoft je za nekoliko dana uspeo da najveći deo podataka preusmeri kroz evropske i mreže na Bliskom Istoku koje nisu bile u prekidu, za svoje korisnike u Indiji, Pakistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za sada nije saopšteno šta je bio uzrok presecanja ovog kabla, a to se može desiti usled korišćenja sidra na velikim brodovima i tankerima, ali i usled terorističkih napada.
Sličan presek podvodnih kablova se desio i u februaru 2024, takođe u Crvenom moru, kada je to bio rezultat napada Hutskih pobunjenika. Kao rezultat napada, oko trećine internet komunikacija između Azije, Evrope i Bliskog Istoka je bio smanjen ili u prekidu oko mesec dana, koliko su trajale veoma komplikovane popravke.
Kompanija Apple, jedan od najvećih svetskih tehnoloških giganata u oblasti ličnih kompjutera, smartfona i softvera, predstavila je svoju novu liniju proizvoda za ovu godinu.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Iako nam se danas čini da je internet oduvek bio tu, zapravo, on postoji tek tri decenije. Svetska "mreža svih mreža" u današnjem obliku kao World Wide Web, nastala je 1990. godine na institutu za nuklearna istraživanja CERN u Švajcarskoj.
Inače, Microsoft Azure platforma je jedan od najvažnijih proizvoda američkog giganta, i obuhvata usluge "u oblaku" (eng. cloud computing) poput veštačke inteligencije, skladištenja podataka i korišćenja velikih superkompjutera za naučna istraživanja.
Zapravo, između 97 i 99 odsto celokupnog globalnog internet saobraćaja i telekomunikacionih usluga se danas obavlja putem podvodnih optičkih kablova.
Svetska mreža se sastoji od njih 500 do 550, a manje od stotinu je ključno za komunikacije između kontinenata, gde prolazi oko 68 odsto svetskih podataka. Ovakvi kablovi se sastoje od brojnih manjih optičkih kablova, a često imaju i čelično jezgro kako bi se odupreli jakim okeanskim i morskim strujama.
Iako je internet svake godine sve veći, sa novih 130 do 180 miliona korisnika, postavljanje novih kablova ide relativno sporo. Glavni faktori su velika cena projekata, kao i različiti međunarodni sporazumi, ali i interesi pojedinih država, koje žele da zaštite svoje telekom kompanije.
Takođe, veliki problem je i taj što manje od dvadeset kompanija u svetu može da proizvede ovakve kablove u potrebnoj dužini, dok širom sveta ukupno postoji manje od 80 tzv. CLS specijalizovanih brodova koji mogu da ih postavljaju. Veći deo njih je star između 20 i 30 godina, neki i blizu 50, a budući da se ista plovila koriste i za servisiranje već postojeće mreže kablova, jasno je da se ona ne može značajnije proširiti u narednim godinama.
Mreža podvodnih internet kablova
U svetu trenutno ima oko 1,4 miliona kilometara podvodnih internet kablova. Među najdužima je nedavno završeni 2Africa kabl, propusne moći od oko 180 tera-bita u sekundi (Tbit/s). Dugačak je oko 45 hiljada kilometara, prolazi kroz 33 zemlje u Evropi, Africi i Bliskom Istoku, a podržava ga i 46 zemaljskih telekomunikacijskih stanica.
Kompanija Meta, koja obuhvata mreže Facebook, Instagram i Whats App, početkom ove godine je saopštila da će uložiti oko milijardu dolara u sopstvene podvodne internet kablove, kako bi mogla da pruži usluge sve većem broju korisnika, te pruži veću internet protok za svoje nove usluge veštačke inteligencije.
I kompanija Google takođe ima svoje podvodne kablove, kao što je Curie, koji spaja kontinentalnu SAD i Čile, Dunant između Istočne obale SAD i Francuske, te Grace Hopper između SAD, Velike Britanije i Španije.
Microsoft ima svoju mrežu kablova Marea između SAD i Španije, uz delimično ulaganje kompanije Meta, kojom upravlja španski konglomerat Telefonica, i predstavlja kablove najveće propusne moći u svetu, oko 200 tera-bita u sekundi (Tbits/s).
SMW4 je podmorski sistem dužine 18.800 kilometara koji spaja Singapur i Francusku, i jedan je od glavnih puteva podataka između Azije, Bliskog Istoka i Evrope.
IMEWE povezuje Evropu i delove Indije, sa dužinom od oko 12.000 kilometara. Falcon GCX je ključni regionalni kabl koji povezuje zemlje Bliskog Istoka sa Kuvajtom, i dalje kroz Crveno more.
Stručnjaci procenjuju da će do 2030. godine ukupna količina podataka na internetu porasti od tri do pet puta u odnosu na danas, uz najmanje milijardu novih korisnika. Ovaj rast internet saobraćaja je pre svega posledica sve većeg korišćenja zahtevnih usluga poput video poziva, korišćenja striming usluga kao što su YouTube i Netflix, izgradnja novih 5G mobilnih mreža, te sve veći broj uređaja koji se povezuju na internet (IoT uređaji).
Uz sve ovo, očekuje se i porast korišćenja mobilnog internet pristupa za oko 23 odsto godišnje do 2030. Neki stručnjaci čak navode i da će za za pet, a najviše deset godina, internet biti čak pet puta veći nego danas, te da će na jednom mestu obuhvatati sve vrste komunikacije i prenosa podataka koje danas poznajemo.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
U velikoj policijskoj akciji u S. Makedoniji uhapšeno je više od deset osoba zbog nelegalnog uvoza i distribucije botoksa i filera. Među privedenima su dermatolozi, kao i zaposleni u bolnici „8 Septemvri“, lekari sa skopskih klinika, kao i vlasnici privatnih ordinacija. Komentariše policijski general u penziji Ljubomir Đurčevski. Sve učestalije lažne dojave o bombama u BiH. Zbog obima posla, kontradiverzioni pregledi traju danima i takve prijave opterećuju sigurnosni sistem. Šta je rešenje za ovu vrstu sabotaže institiucija, pitamo stručnjaka za bezbednost Sašu Petrovića, inspektora Federalne uprave policije. Crnogorski proizvođači mleka nemaju kome da plasiraju svoje proizvode, jer su se zbog zabrane uvoza u pojedinim zemljama regiona, među kojima je i Srbija, na tržištu Crne Gore pojavili viškovi. Stočari u Crnoj Gori traže od države da pronađe način kako bi se ograničio uvoz. Analiziraju Željko Radeč, farmer iz Spuža i Krsto Rađenović, državni sekretar u ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je važno da decu, pored pobede, pripremimo i za poraz? Kolika je uloga trenera u formiranju budućeg profesionalnog sportiste? Gde prestaje sport, a počinje vaspitanje? Za emisiju „Tražim reč” govore trener Aleksandar Stevanović - trener koji je nas je naterao da se zapitamo zašto smo zaboravili da od dece ne treba da pravimo samo pobednike, već i ljude i osnivač fer-plej lige Igor Dejanović.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U prvom delu GradjaNIN-a bavimo se aktuelnom situacijom u svetu. O žarištima i krizi koja ne jenjava, odgovore tražimo od Dragoslava Rašete iz organizacije Novi treći put. U drugom delu emisije, književnika i univerzitetskog profesora Mihajla Pantića pitamo da li postaje uobičajeno da se menjaju originalna književna dela, stara često i više vekova.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Motociklista (47) iz Sente preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine nakon saobraćajne nesreće u Adi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Kikinda.
Novosađanin P. S. (46) uhapšen je pošto je policija u njegovom stanu pronašla sedam kilograma amfetamina, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Državljanin Crne Gore B. S. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Nišlije Z. S. (57) i A. V. (47) uhapšeni su zbog sumnje da su provalili u dve crkve u okolini tog grada i ukrali novac i dobrovoljne priloge, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Pitanje koliko nam je magnezijuma zaista potrebno i na koji način ga uneti da bi ga telo optimalno iskoristilo često postavljaju osobe koje brinu o zdravlju i ishrani.
Stres nije samo neprijatelj: savremena nauka pokazuje da umereni, kontrolisani izazovi mogu da ojačaju telo i um i da je njihov nedostatak podjednako opasan kao i previše stresa.
Hamburger je jedno od najpopularnijih jela na svetu, ali i jedno od najčešće prozivanih kada je reč o nezdravoj ishrani. Ipak, problem nije uvek u samom konceptu hamburgera, već u sastojcima i načinu pripreme.
Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je da će roditeljima koji koriste alate za nadzor svoje dece omogućiti uvid u teme o kojima razgovaraju sa četbotom Meta AI na platformama Fejsbuk, Mesindžer i Instagram.
Želja za slatkim je česta i obično se javlja zbog iscrpljenosti, stresa ili hormonskih promena. Iako je često teško odoleti iskušenju visokokalorične hrane, postoje namirnice koje mogu pomoći u stabilizaciji nivoa šećera u krvi i smanjenju žudnje za slatkišima.
Najveći svetski proizvođač kondoma, malezijska kompanija Kareks Bhd planira da poveća cene za 20 do 30 odsto, a moguće i više ukoliko se poremećaji u lancima snabdevanja nastave zbog rata u Iranu.
Iako zamrzivač produžava trajnost hrane, neke namirnice gube ukus i teksturu nakon odmrzavanja. Stručnjaci upozoravaju da pržena hrana, kuvana jaja i određeno povrće nisu dobar izbor za zamrzavanje.
Komentari (0)