Iako se zbog velikog broja uređaja koji koriste internet, te različitih kompanija za pružanje usluga baziranih na internetu, poput digitalne kablovske televizije, striming usluga i skladištenja podataka, smatra da je internet neuništiv, realnost, kako je to često slučaj - potpuno je drugačija.
Iako se poslednjih godina veliki akcenat stavlja na razvoj satelitskih usluga za pružanje internet pristupa iz Zemljine orbite, poput američkog Starlinka i evropskog OneWeba, te mobilnog pristupa u vidu 5G mreža, sam globalni internet u najvećem delu i dalje zavisi od malog broja podmorskih i podzemnih optičkih kablova velike propusne moći.
Ovo se naziva "kičmom interneta" (eng. internet backbone), koja povezuje manje, ali i dalje izuzetno kompleksne lokalne, te nacionalne telekomunikacijske mreže.
Podaci na dnu mora
Pre nedelju dana, tehnološki gigant Microsoft je saopštio da su njegove usluge unutar Azure platforme na Bliskom Istoku delimično u prekidu zbog presecanja optičkog kabla na dnu Crvenog Mora. Ubrzo se oglasio i Pakistanski telekom, koji je na mreži Iks naveo da se presecanje optičkog kabla dogodilo u vodama blizu grada Džeda u Saudijskoj Arabiji.
Microsoft je za nekoliko dana uspeo da najveći deo podataka preusmeri kroz evropske i mreže na Bliskom Istoku koje nisu bile u prekidu, za svoje korisnike u Indiji, Pakistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za sada nije saopšteno šta je bio uzrok presecanja ovog kabla, a to se može desiti usled korišćenja sidra na velikim brodovima i tankerima, ali i usled terorističkih napada.
Sličan presek podvodnih kablova se desio i u februaru 2024, takođe u Crvenom moru, kada je to bio rezultat napada Hutskih pobunjenika. Kao rezultat napada, oko trećine internet komunikacija između Azije, Evrope i Bliskog Istoka je bio smanjen ili u prekidu oko mesec dana, koliko su trajale veoma komplikovane popravke.
Kompanija Apple, jedan od najvećih svetskih tehnoloških giganata u oblasti ličnih kompjutera, smartfona i softvera, predstavila je svoju novu liniju proizvoda za ovu godinu.
Gde god da danas pogledamo - na ulici, radnom mestu, prevozu, restoranu - gotovo je sigurno da ćemo videti nekoga ko koristi svoj telefon. Ovaj uređaj je odavno prerastao svoj zvanični naziv "pametni telefon" (eng. smartphone), te je postao veran pratilac naših života - i poslovnih, i privatnih.
Iako nam se danas čini da je internet oduvek bio tu, zapravo, on postoji tek tri decenije. Svetska "mreža svih mreža" u današnjem obliku kao World Wide Web, nastala je 1990. godine na institutu za nuklearna istraživanja CERN u Švajcarskoj.
Inače, Microsoft Azure platforma je jedan od najvažnijih proizvoda američkog giganta, i obuhvata usluge "u oblaku" (eng. cloud computing) poput veštačke inteligencije, skladištenja podataka i korišćenja velikih superkompjutera za naučna istraživanja.
Zapravo, između 97 i 99 odsto celokupnog globalnog internet saobraćaja i telekomunikacionih usluga se danas obavlja putem podvodnih optičkih kablova.
Svetska mreža se sastoji od njih 500 do 550, a manje od stotinu je ključno za komunikacije između kontinenata, gde prolazi oko 68 odsto svetskih podataka. Ovakvi kablovi se sastoje od brojnih manjih optičkih kablova, a često imaju i čelično jezgro kako bi se odupreli jakim okeanskim i morskim strujama.
Iako je internet svake godine sve veći, sa novih 130 do 180 miliona korisnika, postavljanje novih kablova ide relativno sporo. Glavni faktori su velika cena projekata, kao i različiti međunarodni sporazumi, ali i interesi pojedinih država, koje žele da zaštite svoje telekom kompanije.
Takođe, veliki problem je i taj što manje od dvadeset kompanija u svetu može da proizvede ovakve kablove u potrebnoj dužini, dok širom sveta ukupno postoji manje od 80 tzv. CLS specijalizovanih brodova koji mogu da ih postavljaju. Veći deo njih je star između 20 i 30 godina, neki i blizu 50, a budući da se ista plovila koriste i za servisiranje već postojeće mreže kablova, jasno je da se ona ne može značajnije proširiti u narednim godinama.
Mreža podvodnih internet kablova
U svetu trenutno ima oko 1,4 miliona kilometara podvodnih internet kablova. Među najdužima je nedavno završeni 2Africa kabl, propusne moći od oko 180 tera-bita u sekundi (Tbit/s). Dugačak je oko 45 hiljada kilometara, prolazi kroz 33 zemlje u Evropi, Africi i Bliskom Istoku, a podržava ga i 46 zemaljskih telekomunikacijskih stanica.
Kompanija Meta, koja obuhvata mreže Facebook, Instagram i Whats App, početkom ove godine je saopštila da će uložiti oko milijardu dolara u sopstvene podvodne internet kablove, kako bi mogla da pruži usluge sve većem broju korisnika, te pruži veću internet protok za svoje nove usluge veštačke inteligencije.
I kompanija Google takođe ima svoje podvodne kablove, kao što je Curie, koji spaja kontinentalnu SAD i Čile, Dunant između Istočne obale SAD i Francuske, te Grace Hopper između SAD, Velike Britanije i Španije.
Microsoft ima svoju mrežu kablova Marea između SAD i Španije, uz delimično ulaganje kompanije Meta, kojom upravlja španski konglomerat Telefonica, i predstavlja kablove najveće propusne moći u svetu, oko 200 tera-bita u sekundi (Tbits/s).
SMW4 je podmorski sistem dužine 18.800 kilometara koji spaja Singapur i Francusku, i jedan je od glavnih puteva podataka između Azije, Bliskog Istoka i Evrope.
IMEWE povezuje Evropu i delove Indije, sa dužinom od oko 12.000 kilometara. Falcon GCX je ključni regionalni kabl koji povezuje zemlje Bliskog Istoka sa Kuvajtom, i dalje kroz Crveno more.
Stručnjaci procenjuju da će do 2030. godine ukupna količina podataka na internetu porasti od tri do pet puta u odnosu na danas, uz najmanje milijardu novih korisnika. Ovaj rast internet saobraćaja je pre svega posledica sve većeg korišćenja zahtevnih usluga poput video poziva, korišćenja striming usluga kao što su YouTube i Netflix, izgradnja novih 5G mobilnih mreža, te sve veći broj uređaja koji se povezuju na internet (IoT uređaji).
Uz sve ovo, očekuje se i porast korišćenja mobilnog internet pristupa za oko 23 odsto godišnje do 2030. Neki stručnjaci čak navode i da će za za pet, a najviše deset godina, internet biti čak pet puta veći nego danas, te da će na jednom mestu obuhvatati sve vrste komunikacije i prenosa podataka koje danas poznajemo.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Šta će biti sa mirom u Ukrajini nakon propalog pokušaja razgovora Putina i Trampa u Budimpešti? Zašto Turci grade fabriku municije na Kosovu i Metohiji? Kakve sankcije uvodi Velika Britanija protiv krijumčara migranata na Balkanu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je, u saradnji sa Eurodžastom i Europolom, uhapšeno sedam osoba u Beogradu, tri u inostranstvu i tri u Šapcu, za koje se sumnja da su pripadnici kriminalne grupe "Vračarci" i grupe koja tesno sarađuje sa njima.
Na snimku koji je prikazan tokom konferencije za medije predsednika Srbije Aleksandra Vučića vidi se kako je došlo do ranjavanja aktiviste Milana Bogdanovića i paljenja šatora na platou ispred Skupštine Srbije.
Mnogo dokaza ukazuje na to da ljudski um funkcioniše drugačije ako ste budni noću. Posle ponoći, negativne emocije imaju tendenciju da privuku našu pažnju više od pozitivnih, opasne ideje postaju sve privlačnije, a inhibicije nestaju.
Započinjanje rutine vežbanja može izgledati neugodno, frustrirajuće i teže nego što se čini. Motivacija često nije uvek dovoljna. To je osećaj, a osećaji su nedosledni. Ono što funkcioniše jeste izgradnja navika koje odgovaraju vašem rasporedu, interesima i načinu života.
Jesen je vreme pojačanog linjanja pasa, a ukoliko se mučite sa dlakama koje su svuda po vašem domu, trebalo bi da obratite pažnju na ishranu psa, ali i da ga redovno četkate.
Svetski tehnološki gigant Google, čije onlajn usluge koriste praktično svi korisnici interneta na neki od načina, sada želi da bude i prva svetska kompanija koja će kvantne kompjutere uvesti u svakodnevnu upotrebu.
Otvorene konzerve često ostaju kao ostatak obroka u domaćinstvima, ali mnogi ne znaju koliko dugo ih je sigurno držati u frižideru. Ako se ne skladište pravilno, njihov sadržaj može brzo da se pokvari i postane neispravan za jelo.
U ponedeljak se dogodio veliki pad brojnih internet usluga web sajtova i aplikacija širom sveta, a probleme sa nedostupnošću su imali i korisnici u Srbiji.
Naučnici iz Australije potvrdili su svojim najnovijim istraživanjima dugogodišnju teoriju da osobe koje boluju od šizofrenije "čuju glasove" u glavi jer pogrešno tumače svoj unutrašnji govor kao spoljašnji.
Potencijalno štetne mutacije DNK mogu se nagomilavati u spermatozoidima muškaraca kako stare, pokazala je nova studija, što može uticati na broj mutacija koje se prenose na decu i na rizik od bolesti kod sledeće generacije.
Komentari (0)