Holandski KLM slavi 106. rođendan: Najstarija svetska avio-kompanija do Beograda leti još od 1931. godine
Foto: Newsmax Balkans/Nikola Kojić
Holandski KLM, najstarija avio-kompanija na svetu koja i dalje leti pod svojim prvobitnim imenom, proslavlja 106. rođendan.
Izvor: FoNet
07.10.2025. 22:51
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Osnovana na današnji dan 1919. godine, Kraljevska aviokompanija, poznata po skraćenici KLM, imala je prvi let 1920. godine na relaciji Amsterdam–London.
KLM je prvi put za Beograd poleteo 1. oktobra 1931, a let je išao od Amsterdama, preko Lajpciga i Budimpešte, pa sve do Batavije, današnje Džakarte, u tadašnjoj Holandskoj Istočnoj Indiji.
Letovi na relaciji Beograd–Amsterdam su od tada više puta ukidani i obnavljani, da bi ta avio-linija od maja 2021. postala redovna.
Izrael je više puta odbio da odobri prenos inkubatora iz evakuisane bolnice u severnom delu Pojasa Gazi, izjavio je portparol Agencije Ujedinjenih nacija za decu (UNICEF) Džejms Elder.
Dok kazaljke neumorno grabe minute, u maloj radionici u srcu Zrenjanina vreme već četiri decenije stoji u rukama časovničarke Dragane Šaronjev koja ga "popravlja".
Tradicionalno, povodom rođendana, KLM predstavlja novu Delftsko plavu minijaturu kućice. Ovogodišnja, 106. po redu, prikazuje vilu Rameau u Lajdenu, istorijsku zgradu u kojoj su hodočasnici boravili pre nego što su se 1620. godine otisnuli brodom ka Americi.
Porodica Rameau, koja je kasnije živela u toj kući, imala je važnu ulogu u lokalnom pokretu otpora tokom Drugog svetskog rata.
"Otkrivanjem vile Rameau kao naše 106. minijature ne slavimo samo svoj rođendan, već i značaj povezanosti i otpornosti. U pitanju su vrednosti utkane u priče o ovoj vili i o hodočasnicima, a ujedno su i temeljne vrednosti KLM", izjavila je generalna direktorka KLM Marjan Rintel.
Dva dana. Dve tragedije koje su zauvek promenile Srbiju. Od tada – brojimo godine, ali ne i odgovore. Strah je utihnuo, ali nije nestao. Deca su se vratila u klupe, život je nastavljen... ali pitanje je ostalo. Da li smo išta naučili? Da li smo postali bezbedniji – ili smo samo naučili da ćutimo? O onome što je ostalo posle, o traumi koju ne vidimo i društvu koje još traži odgovore – govore psiholog i univerzitetski profesor Žarko Trebješanin i profesor bezbednosti Goran Mandić.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako danas deci približiti knjigu i probuditi ljubav prema čitanju? Da li ih učimo da razmišljaju ili im prečesto nudimo gotova rešenja? Da li tehnologija guši dečiju radoznalost ili može da je podstakne? Za emisiju „Tražim reč“ govori pisac Uroš Petrović.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Latinska Amerika ponovo u centru globalne igre moći. Dok Vašington zaoštrava politiku i otvoreno pokazuje ambiciju da učvrsti dominaciju u regionu, zemlje između Meksika i Brazila traže sopstveni put — između pritiska SAD i ekonomskog uticaja Kine. Ko su danas saveznici, a ko protivnici Amerike? Da li levičarske vlade mogu da pronađu zajednički jezik sa administracijom Donalda Trampa? I da li je Venecuela tek početak šire strategije? O novoj geopolitičkoj realnosti Latinske Amerike govori novinarka Zorana Šuvaković.
U Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije dovezeno je ukupno deset pacijenata, koji su povređeni u saobraćajnoj nesreći kod Sopota i niko nije životno ugrožen.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, odeljenja u Knjaževcu, uhapsila je D. P. (29) i M. Đ. (29) iz okoline Knjaževca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.
Policija u Novom Sadu uhapsila je tri osobe, dok će protiv jedne biti podneta krivična prijava, zbog sumnje da su malverzacijama u javnim nabavkama i pranjem novca oštetili budžet i protivpravno prisvojili više od 300 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je da se hitno sa tržišta povlače šolje pod nazivom "PLU 612751 Mug Fashion" zbog potencijalnog rizika po bezbednost korisnika.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Alergija na polen pogađa milione ljudi širom sveta i najčešće se javlja u proleće kada biljke cvetaju.Simptomi poput kijanja, začepljenog nosa i suznih očiju mogu značajno narušiti kvalitet života.
Veštačka inteligencija ne preti samo muzičkoj industriji, već polako preuzima i podkaste koje vode ljudi, a u industriji raste zabrinutost zbog novog trenda.
Bolest koju prenose glodari obično se ne prenosi među ljudima, a epidemije su retke. "Novi svet" varijante su najsmrtonosnije. Koji su simptomi hantavirusa i kako se leči ova bolest?
Citrusno voće poput narandži, grejpa i limuna bogato je vitaminom C, a stručni saveti ukazuju da vreme konzumacije može pomoći boljoj podnošljivosti i apsorpciji.
Istraživači sa Masačusetskog instituta tehnologije (MIT) utvrdili su da zvuk kiše može da podstakne brže klijanje semena, pokazujući da biljke imaju složeniji sistem reagovanja na spoljašnje uticaje nego što se ranije mislilo.
Masnoća oko stomaka nije tu slučajno. Telo je sklono da energiju skladišti upravo u tom području iz više razloga, a najčešće se radi o kombinaciji hormona, načina života i genetike.
Komentari (0)