Mikroplastika detektovana i u ljudskim kostima: Da li je ovo skriveni faktor koji slabi naš skelet
Plastični otpad više ne samo da guši okeane i zagađuje namirnice, već se nezaustavljivo uvukao u naša tela, dosežući i jedno od najzaštićenijih tkiva – ljudske kosti.
Izvor: Klima 101
10.12.2025. 20:06
Foto: Envato
Gotovo svakog meseca nailazimo na vesti o tome kako je mikroplastika otkrivena u nekom novom delu ljudskog tela. Na ovoj zabrinjavajućoj listi do sada su se našli pluća, srce, krv, placenta, testisi, pa čak i mozak.
Prema skorašnjim alarmantnim saznanjima, sitne čestice plastike prodrle su i duboko u naše kosti, hrskavicu i koštanu srž, predstavljajući pretnju po zdravlje skeleta na fundamentalnom nivou, piše Klima 101.
U koju prodavnicu se najviše isplati otići? Građani to mogu lako da saznaju - na raspolaganju im je Nacionalni portal otvorenih podataka, gde su prikazane cene svih proizvoda iz 27 trgovinskih lanaca.
Kako pokazuje novo istraživanje, mikroplastika bi mogla čak i da doprinese većoj učestalosti osteoporoze, oboljenja kod kojeg kosti postaju krhkije i sklonije pucanju.
Naučni rad, objavljen u časopisu Osteoporosis International, predstavlja opsežnu analizu 62 studije, a nalazi nisu nimalo prijatni.
Posledice mikroplastike u kostima
Autori studije otkrili su da prisustvo mikroplastike narušava ključne procese za održavanje čvrstoće kostiju.
"Značajan broj istraživanja sugeriše da mikroplastika može da dopre duboko u koštano tkivo, čak i do koštane srži, potencijalno izazivajući poremećaje u njenom metabolizmu", ističe jedan od autora Rodrigo Bueno de Oliveira sa Državnog univerziteta Kampinas u Brazilu.
Ali otkud mikroplastika u našem skeletu, u tkivima koji deluju prilično čvrsto i zaštićeno?
Printscreen: Newsmax Balkans
Neke studije na ljudima ukazale su na to da čestice plastike u kosti dospevaju putem krvotoka nakon što ih unesemo kroz hranu, piće ili jednostavno udisanjem. Dok studije na životinjama rasvetljavaju i moguće zabrinjavajuće posledice kao što je smanjenje rasta kostiju.
Štaviše, poremećaji u radu osteoklasta - ćelija koje podržavaju rast i popravku kostiju mogu dovesti do slabljenja koštanih struktura. Kompromitovane kosti tako postaju podložnije deformitetima i prelomima.
Sudeći prema laboratorijskim analizama, mikroplastika ne samo da narušava vitalnost ćelija koštanog tkiva, već takođe ubrzava ćelijsko starenje i menja ćelijsku diferencijaciju.
"Ono što posebno zabrinjava je da su neželjeni efekti koji su primećeni kulminirali prekidom rasta skeleta kod životinja", dodaje Bueno de Oliveira.
Skriveni ekološki faktor za osteoporozu
Uprkos tome što ovakvi rezultati možda neće u celosti važiti i za ljudske kosti, ovo otkriće stiže u trenutku kada se na globalnom nivou beleži porast slučajeva osteoporoze i preloma.
Međunarodna fondacija za osteoporozu (IOF) predviđa da će se broj preloma povezanih sa osteoporozom povećati za 32 odsto do sredine veka.
Uz već utvrđene rizike poput starenja populacije i konzumacije alkohola, naučnici sada sumnjaju da mikroplastika može biti skriveni ekološki uzrok koji pogoršava problem.
Foto: Envato
"Iako su osteometaboličke bolesti relativno dobro shvaćene, postoji jaz u našem znanju o uticaju mikroplastike na njihov razvoj. Jedan od naših ciljeva je da dođemo do dokaza koji bi sugerisali da bi mikroplastika mogla biti potencijalni, kontrolabilni faktor iz životne sredine, a koji objašnjava, na primer, projektovano povećanje broja preloma kostiju", kaže Rodrigo Bueno de Oliveira.
S tim na umu, njegov tim već planira nova istraživanja na životinjama kako bi potvrdio vezu između izloženosti mikroplastici i težine metaboličkih oboljenja kostiju.
Zašto skolioza postaje bolest savremenog doba? Šta se dešava kada bol u leđima ignorišemo godinama? Da li nas loše sedenje polako, ali sigurno deformiše? Za emisiju „Tražim reč“ govore, spinalni hirurg Milenko Savić i profesor na fakultetu za sport Duško Ilić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Ko je bila srpska kraljica Jelena, žena kralja Uroša I i majka kraljeva Dragutina i Milutina? Kakva je bila žena koja je jedina od srpskih srednjovekovnih vladarki postala svetica i imala svoje žitije? Zašto su je pogrešno nazivali Jelena Anžujska. Odgovore tražimo od istoričarke Katarine Mitrović. Sinteza, u spektru Luke Mičete.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu u selu Vapa kod Čačka poginuo je muškarac (42), potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Čačak.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda obavestio je poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 18. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal poreza na imovinu za 2026. godinu.
Roditeljski stres može značajno da utiče na razvoj dece, njihovo emocionalno stanje i svakodnevno ponašanje. Deca koja su često izložena stresu svojih roditelja mogu da postanu zabrinuta, povučena ili da imaju poteškoće u izražavanju i kontrolisanju emocija.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
U poslednjih godinu dana, globalnu tehnološku zajednicu je umnogome promenio Vibe coding ili opušteno programiranje - novi softverski alati koji koriste veštačku inteligenciju za brzo pisanje kompjuterskog koda.
Upotreba veštačke inteligencije (AI) za procenu medicinskih simptoma ne daje bolje rezultate od standardne internet pretrage, pokazalo je novo istraživanje Oksford internet instituta objavljeno u časopisu "Nature medicine".
Svakodnevno konzumiranje nekoliko šoljica kafe ili čaja sa kofeinom može blago da pomogne u očuvanju moždane funkcije i smanjenju rizika od demencije, saopštili su istraživači.
Norveške bezbednosne službe potvrdile su da je kineska hakerska grupa poznata kao 'Salt Typhoon', izvela više sajber napada na sisteme nekoliko norveških kompanija, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost u bezbednosnim i političkim krugovima u nordijskim zemljama, ali i širom EU.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Sanseverija, poznata i kao "svekrvin jezik", prisutna je u gotovo svakom domu, kancelariji ili javnoj zgradi. Njeni uspravni, čvrsti listovi, različitih oblika i boja, kao i izuzetna otpornost, učinili su je jednom od najrasprostranjenijih sobnih biljaka na svetu.
Komentari (0)