Mikroplastika detektovana i u ljudskim kostima: Da li je ovo skriveni faktor koji slabi naš skelet
Plastični otpad više ne samo da guši okeane i zagađuje namirnice, već se nezaustavljivo uvukao u naša tela, dosežući i jedno od najzaštićenijih tkiva – ljudske kosti.
Izvor: Klima 101
10.12.2025. 20:06
Foto: Envato
Gotovo svakog meseca nailazimo na vesti o tome kako je mikroplastika otkrivena u nekom novom delu ljudskog tela. Na ovoj zabrinjavajućoj listi do sada su se našli pluća, srce, krv, placenta, testisi, pa čak i mozak.
Prema skorašnjim alarmantnim saznanjima, sitne čestice plastike prodrle su i duboko u naše kosti, hrskavicu i koštanu srž, predstavljajući pretnju po zdravlje skeleta na fundamentalnom nivou, piše Klima 101.
U koju prodavnicu se najviše isplati otići? Građani to mogu lako da saznaju - na raspolaganju im je Nacionalni portal otvorenih podataka, gde su prikazane cene svih proizvoda iz 27 trgovinskih lanaca.
Kako pokazuje novo istraživanje, mikroplastika bi mogla čak i da doprinese većoj učestalosti osteoporoze, oboljenja kod kojeg kosti postaju krhkije i sklonije pucanju.
Naučni rad, objavljen u časopisu Osteoporosis International, predstavlja opsežnu analizu 62 studije, a nalazi nisu nimalo prijatni.
Posledice mikroplastike u kostima
Autori studije otkrili su da prisustvo mikroplastike narušava ključne procese za održavanje čvrstoće kostiju.
"Značajan broj istraživanja sugeriše da mikroplastika može da dopre duboko u koštano tkivo, čak i do koštane srži, potencijalno izazivajući poremećaje u njenom metabolizmu", ističe jedan od autora Rodrigo Bueno de Oliveira sa Državnog univerziteta Kampinas u Brazilu.
Ali otkud mikroplastika u našem skeletu, u tkivima koji deluju prilično čvrsto i zaštićeno?
Printscreen: Newsmax Balkans
Neke studije na ljudima ukazale su na to da čestice plastike u kosti dospevaju putem krvotoka nakon što ih unesemo kroz hranu, piće ili jednostavno udisanjem. Dok studije na životinjama rasvetljavaju i moguće zabrinjavajuće posledice kao što je smanjenje rasta kostiju.
Štaviše, poremećaji u radu osteoklasta - ćelija koje podržavaju rast i popravku kostiju mogu dovesti do slabljenja koštanih struktura. Kompromitovane kosti tako postaju podložnije deformitetima i prelomima.
Sudeći prema laboratorijskim analizama, mikroplastika ne samo da narušava vitalnost ćelija koštanog tkiva, već takođe ubrzava ćelijsko starenje i menja ćelijsku diferencijaciju.
"Ono što posebno zabrinjava je da su neželjeni efekti koji su primećeni kulminirali prekidom rasta skeleta kod životinja", dodaje Bueno de Oliveira.
Skriveni ekološki faktor za osteoporozu
Uprkos tome što ovakvi rezultati možda neće u celosti važiti i za ljudske kosti, ovo otkriće stiže u trenutku kada se na globalnom nivou beleži porast slučajeva osteoporoze i preloma.
Međunarodna fondacija za osteoporozu (IOF) predviđa da će se broj preloma povezanih sa osteoporozom povećati za 32 odsto do sredine veka.
Uz već utvrđene rizike poput starenja populacije i konzumacije alkohola, naučnici sada sumnjaju da mikroplastika može biti skriveni ekološki uzrok koji pogoršava problem.
Foto: Envato
"Iako su osteometaboličke bolesti relativno dobro shvaćene, postoji jaz u našem znanju o uticaju mikroplastike na njihov razvoj. Jedan od naših ciljeva je da dođemo do dokaza koji bi sugerisali da bi mikroplastika mogla biti potencijalni, kontrolabilni faktor iz životne sredine, a koji objašnjava, na primer, projektovano povećanje broja preloma kostiju", kaže Rodrigo Bueno de Oliveira.
S tim na umu, njegov tim već planira nova istraživanja na životinjama kako bi potvrdio vezu između izloženosti mikroplastici i težine metaboličkih oboljenja kostiju.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Opšti potres na svetskom energetskom tržištu i skok cena nafte i gasa širom Evrope za samo tri dana od kada je počeo napad na Iran. Spor na relaciji Mađarska- Ukrajina zbog Družbe na vrhuncu. Da li se Evropa suočava sa novom najbrutalnijom energetskom krizom i kakve posledice to može imati po region i Srbiju? Odgovore na ove teške teme u Stavu dana tražimo od energetskog stručnjaka Velimira Gavrilovića I ekonomiste Vladimira Pavlovića.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA
Nakon 14 meseci bekstva iz države, bivši makedonski vicepremijer, Artan Grubi, osumnjičen za pronevere teške najmanje osam miliona evra, sam se prijavio vlastima u zemlji. Ekspresna odluka suda da umesto efektivnog dobije kućni pritvor, izazvala je buru u javnosti. Ponovo, po ko zna koji put postavlja se pitanje da li je ovo država u kojoj zakoni važe za sve građane podjednako ili su neki, kao u Orvelovoj „Životinjskoj farmi“, privilegovaniji od decenijama drže u magičnom krugu zabluda i dezinformacije kako bi lakše vladali? Kako to nismo naučili lekcije od ostalih eks-komunističkih zemalja, gde se sistem relativno brzo i uspešno preusmerio na funkcionalnu demokratiju u ekonomski napredak? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ivo Ranđelović, politikolog iz Skoplja.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Treći je dan sukoba Irana i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U Libanu je poginulo više od 30 osoba, u Bahreinu je pala prva žrtva, čuju se eksplozije u Dohi, Dubaiju i Abu Dabiju. Širom Izraela oglašene su sirene za uzbunu, nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad.
Poljoprivrednici nastavljaju sa blokadama, kako navode, do ispunjenja zahteva. Sagovornik portala Newsmax Balkans Slobodan Vidojević iz Udruženja proizvođači mleka Šumadija i Pomoravlje ističe da je blokarano 20 magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva širom Srbije.
Britanska baza Kraljevskskih vazdušnih snaga u Akrotiriju na Kipru napadnuta je dronom nešto posle ponoći, a u napadu nije bilo žrtava, saopštilo je Ministarstvo obrane Velike Britanije.
Stanovnici Dubaija suočeni su sa bezbednosnom krizom nakon napada. Škole i vrtići su zatvoreni, nastava je onlajn, a građani stvaraju zalihe osnovnih namirnica, navodi sagovornica portala Newsmax Balkans Nevenka Fejzulov. Vlasti upozoravaju da ostanu u domovima.
Stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata i Dubaija su u ovom trenutku potpuno bezbedni i nema straha od napada američkih vojnih trupa, kao što je to predstavljeno medijima u Srbiji, rekao je za Newsmax Balkans profesor na američkom univerzitetu u UAE Duško Tomić.
Kompanija Space X planira veliki iskorak u razvoju svoje satelitske mobilne mreže kroz projekat Starlink "Direct-to-Cell", sa ciljem da u narednih nekoliko godina omogući brzine prenosa podataka do 150 megabita u sekundi po korisniku.
Nakon prospavane noći, normalno je biti lagano dehidriran. Unos vode u organizam odmah ujutro podržava hidrataciju, što je ključno za celokupno zdravlje.
Iako mnogi odmah pomisle da su sve grickalice nezdrave, zapravo postoje vrste koje mogu da budu sasvim prihvatljive u okviru uravnotežene ishrane, a tu spadaju orašasti plodovi, semenke, kao i suvo voće.
Novo genetsko istraživanje pokazuje da su se neandertalci i moderni ljudi parili uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci sa ženama moderne vrste. Ovakav obrazac ostavio je trag u današnjem ljudskom genomu, posebno na X hromozomu.
Naučnik i nutricionista iz Sidneja Vinsent Kandravinata upozorio je roditelje da prestanu da šalju bolesnu decu u vrtić, čak i kada im se čini da je reč "samo o prehladi". Kandravinata je istakao da roditelji često potcenjuju koliki uticaj i blago bolesno dete može da ima na okolinu.
Komentari (0)