Tehnološki gigant Google je početkom decembra objavio veliko bezbednosno ažuriranje za Android operativni sistem kojim je "zakrpljeno" čak 107 sigurnosnih propusta.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ovo je veoma bitno, budući da je Android OS na gotovo četiri milijarde u uređaja (smartfona, tableta, pametnih TV uređaja i u automobilima) širom sveta.
Google je podsetio korisnike i stručnu javnost na ozbiljnost pretnji koje pogađaju pametne telefone širom sveta. Prema ovim informacijama, softverski propusti i bezbednosne "rupe" su pronađene i u nekim ključnim delovima sistema, uključujući da Android Framework (temelj svakog Android u uređaja), sistemskim servisima i Linux kernelu (softverskoj osnovi), kao i u softveru koji dolazi od najčešćih proizvođača čipova u smartfonima i tabletima kao što su Qualcomm, MediaTek i Arm.
Posebnu pažnju izazvalo i otkriće da su najmanje dve ovakve "softverske ranjivosti" već bile aktivno iskorišćavane u stvarnim napadima hakera i pre nego što je ova "zakrpa" (eng. software patch) postala dostupna, što ih svrstava u kategoriju takozvanih "zero-day" propusta. Sami "zero day" propusti se smatraju jednim od najopasnijih u svetu sajber bezbednosti, budući da se oni bivaju otkriveni tek kada se dogode veliki hakerski napadi.
Jedan od ovih propusta je omogućavao je neovlašćeno otkrivanje osetljivih informacija, dok je drugi napadačima davao mogućnost "eskalacije privilegija", odnosno, dobijanja višeg nivoa pristupa sistemu i uređaju nego što im je inicijalno dozvoljeno.
Hakerski napadi na pametne telefone ugrožavaju korisnike i njihove podatke, koji na crnom tržištu vrede hiljade dolara, stoga je važno znati kako se zaštititi. Nove generacije smartfon telefona i kompjutera dobijaju nove opcije, poput ugrađenih mogućnosti veštačke inteligencije na samom uređaju.
Tokom zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku prošlog meseca, zbog velikog broja važnih bilateralnih sastanaka i fokusa svetskih državnika i diplomata na rešavanje sukoba u Ukrajini i pojasu Gaze, malo pažnje je posvećeno otkrivanju izuzetno sofisticirane sajber-operacije na tlu SAD.
U digitalnom dobu, gotovo svaki naš klik, pretraga ili objava ostavlja trag. Bilo da koristimo društvene mreže, pretražujemo internet ili kupujemo online, iza nas ostaje niz ličnih podataka koji se prikupljaju, obrađuju i često dele bez našeg potpunog znanja. Postoji li način da se ti podaci povuku?
Bezbednosni stručnjaci upozoravaju da se ovakve ranjivosti često koriste u sofisticiranim špijunskim kampanjama i u ciljanim napadima hakera, a što ih čini posebno opasnim i teškim za otkrivanje.
Pored "zero-day" propusta, ovo decembarsko bezbednosno ažuriranje obuhvatilo je i veliki broj drugih propusta visokog rizika, uključujući one koje mogu dovesti do rušenja stabilnosti uređaja, uskraćivanja nekih sistemiskih opcija i daljeg kompromitovanja sistema bez znanja korisnika.
Google je potvrdio da su ovime pogođene gotovo sve moderne verzije Androida, što znači da se rizici odnose na ogroman broj uređaja - njih barem milijardu do milijardu i po, a koji se svakodnevno širom sveta koriste za komunikaciju, posao i skladištenje ličnih podataka.
Iako sama kompanija Google relativno brzo i često objavljuje ovakve bezbednosne "zakrpe", njihovo korišćenje na uređajima krajnjih korisnicima u velikom broju slučajeva zavisi od proizvođača smartfona i mobilnih operatera, što često dovodi do kašnjenja, naročito kod starijih i jeftinijih modela.
Zbog ovoga se korisnicima savetuje da redovno proveravaju bezbednosne postavke svog uređaja i instaliraju ažuriranja čim postanu dostupna za njihov smartfon ili tablet. Stručnjaci takođe preporučuju i izbegavanje instaliranja aplikacija iz neproverenih izvora, jer zlonamerni softver često koristi ovakve propuste kao ulaznu tačku.
Ovo još jednom potvrđuje da su pametni telefoni postali primarna meta sajber napada u svetu, i da redovna ažuriranja operativnog sistema i oprez u preuzimaju aplikacija i sadržaja korisnika predstavljaju osnovnu zaštitu u digitalnom svetu koji je sve rizičniji.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Analiziramo situaciju nakon parlamentarnih izbora u Bugarskoj. Gosti Stava dana: Marko Matić, Centar za odgovorne medije, Nikolaj Urstev, novinar iz Slovenije i Dragan Milosavljević, autor emisije Perspektiva.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
BIZLIFE WEEK
Da li je plaćanje kešom navika koja se u Srbiji već promenila? Dok broj kartica i plaćanja raste, keš se polako povlači, ali pitanje poverenja i dalje ostaje otvoreno. Veštačka inteligencija sve više ulazi u zdravstvo, ali kada pogreši u 8 od 10 slučajeva, jasno je da još nije spremna da odlučuje umesto lekara i da poverenje mora tek da zaradi. Kako jedan srpski startap pomaže kompanijama da donose fer odluke o platama, zašto publika sve manje veruje “savršenom” AI sadržaju na društvenim mrežama i kako od nekoliko sastojaka napraviti brz, konkretan obrok kad vremena nema.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Policija intenzivno radi na rasvetljavanju događaja u vezi sa trostrukim ubistvom u podgoričkom naselju Stari aerodrom, gde su pronađena tri tela, navodi se u saopštenju Uprave policije. Reč je o tri punoletna muškarca, a među ubijenima su braća Denis (28) i Nezrin H. (27) iz Rožaja.
Kompanije sve češće koriste AI alate poput ChatGPT, ali bez jasnih pravila to može dovesti do nenamernog curenja poverljivih podataka. Stručnjaci upozoravaju na rastuće bezbednosne i reputacione rizike.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Komentari (0)