Zašto nam se čini da ćemo se razboleti baš kada nam počne godišnji odmor
Foto: Envato
Prebrodili ste poslednje nedelje posla i konačno je vreme za opuštanje i godišnji odmor. A onda osetite kao da vas obuzima umor, osećate golicanje u grlu i osećate da vam je loše. Neki ovakav osećaj nazivaju "bolest odmora".
Izvor: RTS
03.01.2026. 18:10
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Iako često možemo čuti da je mnogima uoči godišnjeg odmora ili prazničnih "vezanih" dana "muka", "loše" ili su jednostavno i dalje napeti, studije o ovom fenomenu su veoma ograničene i često nisu dobro osmišljene.
Takozvana bolest odmora je termin koji su skovali holandski istraživači u studiji iz 2002. godine. Odnosi se na ljude koji su retko bolesni tokom radne nedelje, ali se relativno često razboljevaju vikendom, tokom odmora ili praznicima, prenosi RTS.
Nova godina uvek donosi priliku za nove početke, a među najčešćim odlukama koje ljudi donose su one koje se tiču zdravlja. Za početak možete da krenete od postavljanja ciljeva koji uključuju da se posvetite sebi, da se više krećete, ali i da se fokusirate na ishranu – bez rigoroznih pravila.
Praznici su vreme radosti, okupljanja i bogate trpeze, ali često i trenutak kada zaboravimo da slušamo sopstveno telo. Srce tada radi pod dodatnim opterećenjem - zbog stresa, hrane, alkohola, hladnoće.
Istraživači su anketirali 1.893 osobe i otkrili da je otprilike tri odsto prijavilo mučninu zbog slobodnog vremena. Simptomi su obično uključivali glavobolje, umor, prehlade, pa čak i grip, bolove u mišićima i mučninu.
Ljudi su imali veću verovatnoću da razviju infekcije na odmoru nego vikendom, a simptomi su bili najčešći tokom prve nedelje njihovog odmora.
Međutim, ovo istraživanje se oslanjalo na sećanje ljudi, a sećanje može biti nepouzdano.
Definicija bolesti usled slobodnog vremena takođe je bila nejasna. Na primer, ideja jedne osobe o "retko" i "relativno često" može se razlikovati od ideje druge.
Smanjenje stresa okidač za migrenu
Još jedna studija iz 2014. godine istraživala je glavobolje i stres tako što su naučnici zatražili od 22 učesnika koji su redovno doživljavali migrene da vode dnevnik o nivou stresa i početku migrene.
Možda deluje neobično, ali smanjenje stresa je izgleda pokrenulo migrenu. Kada bi zabeležili smanjenje stresa jednog dana, obično bi razvili migrenu u naredna 24 sata. Ako je posao bio izvor stresa, to bi moglo da znači jedan ustaljeni obrazac migrene tokom njihovih slobodnih dana.
Foto: Envato
Neki dokazi ukazuju na to da su moždani udari češći vikendom nego radnim danima u nekim grupama.
Ne postoji jasan uzrok, ali autori studije sugerišu da moždane udare mogu izazvati promene načina života vikendom.
Nedostatak kvalitetnih istraživanja o bolesti slobodnog vremena znači da ne razumemo u potpunosti njene potencijalne uzroke. Ali postoje neke teorije.
Mogući uzroci
Ljudi često putuju tokom odmora i sede u zatvorenim, prepunim prostorima poput aviona, povećavajući svoju izloženost klicama. Putovanja na udaljene lokacije takođe nas mogu izložiti sojevima klica na koje nismo imuni.
Tokom praznika možemo takođe piti više alkohola, što može smanjiti imunološku funkciju. Takođe, naš organizam je podvrgnut tokom prazničnih dana često nekim aktivnostima koje nisu uobičajene za svakodnevicu, i tako ga stavljamo u stresne situacije.
Druga teorija je da nas zauzetost na poslu čini rasejanim i manje sklonim obraćanju pažnje na simptome. Na odmoru, simptomi poput bolova u mišićima ili glavobolje mogu postati očigledniji – i ne možemo kriviti posao za to. Stoga možemo lakše primetiti moguću bolest.
Tajne kortizola
Ali, postavlja se pitanje: "Zar opuštanje nije dobro za zdravlje?". Postoji vrlo složena veza između stresa i imunog sistema, ističu naučnici. Stres aktivira simpatički nervni sistem i tera naša tela da oslobađaju hormone poput adrenalina i kortizola.
Hronični stres može značiti da nam se nivo kortizola održava na visokim nivoima.
Vremenom, ovo negativno utiče na imune ćelije koje treba da reaguju na infekciju, pa je veća verovatnoća da ćemo se razboleti ako dođemo u kontakt sa virusima ili bakterijama.
"Ali kratkoročno, i adrenalin i kortizol mogu zapravo poboljšati funkcionisanje nekih delova imunog sistema. To znači da akutni stres može privremeno poboljšati našu otpornost na infekcije, zbog čega se možemo osećati zauzeto i pod stresom, ali se nećemo razboleti. Antiinflamatorna svojstva kortizola takođe mogu ublažiti bol", rekla je Tea van de Mortel, profesorka u Školi za medicinske sestre i babice, Univerziteta Grifit.
Foto: Envato
Kada akutni stres prestane – na primer, kada konačno dobijemo priliku da se odmorimo – može doći do iznenadne promene. Više nemamo koristi od privremenog jačanja imuniteta ili ublažavanja bola kortizolom. Zato se tada možemo razboleti i osetiti simptome poput glavobolje i bolova u mišićima.
"Još postoji mnogo toga što ne razumemo o tome kako ili zašto se može javiti bolest odmora. Ali znamo da ostajanje aktivnim, uz dovoljno sna i konzumiranje zdravih namirnicama i uravnoteženu ishranu – čak i kada ste zauzeti – može pomoći u jačanju vašeg imunog sistema", rekla je profesorka Tea van de Mortel.
Jedna finska studija ispitala je više od 4.000 javnih službenika koji su bili fizički neaktivni. Utvrđeno je da su oni koji su redovno vežbali, posebno intenzivno, imali manje šanse da odu na bolovanje nego oni koji su ostali neaktivni. S obzirom na vezu između hroničnog stresa i višestrukih hroničnih bolesti, takođe je razumno upravljati stresom povezanim sa radnim mestom. Postoje dokazi da razne tehnike opuštanja mogu pomoći u smanjenju stresa, a tu je i preventiva u vidu vakcina protiv gripa ili preventiva koja se odnosi na lokalne bolesti mesta na koje putujete.
Koji su najvažniji aspekti spoljne politike Vašingtona? Kakvi su odnosi SAD sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom i Rusijom, sa posebnim osvrtom na rat u Iranu i Ukrajini? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Milana Krstića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-POZIVNI ZA JUGOSLAVIJU
Stanovi u celom svetu, pa i u SFRJ, nisu mogli da se zamisle bez fiksnog telefona koji se po pravilu uvek nalazio u predsoblju. Put razvoja telefonije u Jugoslaviji podrazumevao je umrežavanje velike države u kojoj su gradovi imali prednost, a male sredine i sela često bili osuđeni na nekoliko govornica koje su bile prozor u svet. Šta je telefon nekada značio ljudima? Kako su ga koristili u komunikaciji? Ko je mogao da dobije priključak za telefon? Sve to istražuju “DEKADE” kroz razgovore sa onima koji su živeli u eri kada mobilni telefoni još uvek nisu postojali.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Ako primetite da svakodnevno žudite za belim hlebom, možda se pitate šta ta navika zapravo znači za vaše zdravlje. Uprkos kritikama, mnogi ga koriste u svakodnevnoj ishrani, od sendviča sa kikiriki puterom i džemom do salate od tune, dok ga drugi u potpunosti izbegavaju i biraju integralne žitarice.
Metoda 5-4-3-2-1, koju je osmislio kuvar Vil Kolman, postala je popularna na društvenim mrežama jer pomaže kupcima da bez stresa naprave listu namirnica i da spreče impulsivnu potrošnju.
Komentari (0)