Sindrom "prazničnog srca" - koktel stresa, hrane, alkohola i nepažnje može da bude smrtonosan
Praznici su vreme radosti, okupljanja i bogate trpeze, ali često i trenutak kada zaboravimo da slušamo sopstveno telo. Srce tada radi pod dodatnim opterećenjem - zbog stresa, hrane, alkohola, hladnoće.
Praznicima se treba radovati i slaviti ih, ali umereno i bez gubljenja kontrole, a posebnu pažnju treba da obrate pacijenti s postojećim faktorima rizika.
Postoji sindrom "prazničnog srca". To nije bolest, već skup problema koji mogu nastati kada se organizam izloži rizicima koji nisu uobičajeni.
U savremenom društvu, gde društvene mreže svakodnevno nameću standarde lepote, sve veći broj mladih okreće se estetskoj i plastičnoj hirurgiji. Doktorka Dragana Petrović Popović je za Newsmax Balkans podvukla da estetske intervencije zahtevaju poseban oprez kada su u pitanju mladi.
Studentsku akciju prikupljanja potpisa analitičar Sava Stambolić vidi kao povratak institucionalnoj politici, ali uz manjak transparentnosti, dok novinar Zoran Ostojić ocenjuje da je reč o legitimnom političkom aktivizmu čiji će efekti zavisiti od daljeg razvoja događaja.
Zakon bi trebalo da je jednak za sve. Ipak, u praksi se često pojedine situacije rešavaju prečicama. Veza kod lekara, mala usluga u opštini, plaćanje unapred kako bi se postupak ubrzao ili korišćenje poznanstava umesto propisane procedure - postali su svakodnevica. Ali gde je granica?
Kardiolog Dragan Simić rekao je za RTS da je u prazničnom periodu karakteristično da ima više emocija i stresa.
"Mnogo više i brže se jede, a dolazi i do povećane konzumacije alkohola, često i nekontrolisano. Češće iznenada izađemo napolje. Tokom praznika gubimo kontrolu i izlažemo svoj organizam i srce povećanom opterećenju", kaže Simić.
Ugrožene kategorije
Najugroženiji su ljudi sa koronarnom bolešću, anginom pektoris, pa onda ljudi sa stentovima i bajpasovima.
Naravno, oni sa hipertenzijom, koja baš u ovakvim periodima varira i dolazi do nekontrolisanih skokova. Osim njih, ugroženi su i pacijenti sa aritmijama.
Svi oni, ističe, moraju da vode računa.
"Sa druge strane, tu su pacijenti visokog rizika. To su gojazni ljudi, dijabetičari, oni sa hipertenzijama koji ne znaju da ih imaju, kao i svi koji nisu ni u kakvoj fizičkoj formi. Sve su to pacijenti koji još na pravi način nisu dijagnostikovali zdravstvene probleme i oni su u povećanom riziku jer samo misle da su zdravi", navodi Simić.
Veliki "problem" kod prazničnih okupljanja nisu samo hrana i piće, već i stres - okupljanje ljudi, organizacija, strepnja da li će sve proteći kako treba.
Koliko god da je povod lep, nesumnjivo je da je nivo stresa povećan, adrenalin se više luči, srce brže kuca, krvni pritisak raste, dolazi do veće šanse za rupturu plaka.
Zbog toga je izuzetno važno prepoznati i najmanje simptome, obaviti preglede i uz dijagnostičke metode utvrditi da li postoji problem.
Pažljivo se izlažite hladnoći
Tokom praznika se dešava i da iznenada izađemo napolje - da skoknemo nešto da završimo ili dokupimo nešto iz prodavnice.
Kada izađemo na hladan vazduh, krvni sudovi se skupljaju, a srce brže kuca i opterećuje se. Logično, dolazi do skoka krvnog pritiska. Ta dva faktora mogu dovesti do problema.
Svim pacijentima sa postojećim problemima i stanjima se zbog toga savetuje da prelaz na hladan zimski vazduh bude postepen i obavezno da stave šal preko usta, kako bi se vazduh malo ugrejao pre nego što uđe u pluća.
Umerenost glavu čuva
Sve to čemu se izlažemo tokom praznika predstavlja, kako kaže doktor, jeziv rizik, koji je potpuno bespotreban.
"Ključna reč tokom praznika je - umerenost. Jesti više proteina, povrća, umereno piti, sporije jesti, više žvakati. Smanjite porcije za petinu, nemojte preterivati sa slatkišima, masnom i slanom hranom", objašnjava kardiolog.
Između obroka se odmoriti, opustiti. Može se malo prošetati. Veliki broj ljudi je gojazan, ima visok indeks telesne mase, a još tokom praznika dobiju tri, četiri, pet kilograma.
Ako se prepozna bilo kakva nelagodnost u grudnom košu u vidu bola, stezanja, gušenja, pečenja i koja se širi na ramena i ruke i traje samo nekoliko minuta - to je alarm i signal da se obavezno ode na pregled.
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto skolioza postaje bolest savremenog doba? Šta se dešava kada bol u leđima ignorišemo godinama? Da li nas loše sedenje polako, ali sigurno deformiše? Za emisiju „Tražim reč“ govore, spinalni hirurg Milenko Savić i profesor na fakultetu za sport Duško Ilić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Makedonski pop pevač Danijel Kajmakoski (42) otet je u centru Beograda nakon nastupa u blizini Beton hale, i pronađen je nakon policijske potere na auto-putu kod isključenja za Rumu kad su otmičari udarili u bankinu, nezvanično je potvrđeno za Newsmax Balkans.
U saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu u selu Vapa kod Čačka poginuo je muškarac (42), potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Čačak.
Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda obavestio je poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 18. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal poreza na imovinu za 2026. godinu.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
U poslednjih godinu dana, globalnu tehnološku zajednicu je umnogome promenio Vibe coding ili opušteno programiranje - novi softverski alati koji koriste veštačku inteligenciju za brzo pisanje kompjuterskog koda.
Upotreba veštačke inteligencije (AI) za procenu medicinskih simptoma ne daje bolje rezultate od standardne internet pretrage, pokazalo je novo istraživanje Oksford internet instituta objavljeno u časopisu "Nature medicine".
Svakodnevno konzumiranje nekoliko šoljica kafe ili čaja sa kofeinom može blago da pomogne u očuvanju moždane funkcije i smanjenju rizika od demencije, saopštili su istraživači.
Norveške bezbednosne službe potvrdile su da je kineska hakerska grupa poznata kao 'Salt Typhoon', izvela više sajber napada na sisteme nekoliko norveških kompanija, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost u bezbednosnim i političkim krugovima u nordijskim zemljama, ali i širom EU.
Humanoidni robot Atlas, kojeg već godinama razvija američka kompanija Boston Dynamics, često se navodi kao jedan od najboljih primera koliko je zapravo robotika poslednjih godina napredovala i koliko se humanoidni roboti približavaju svojoj praktičnoj primeni u različitim oblastima.
Sanseverija, poznata i kao "svekrvin jezik", prisutna je u gotovo svakom domu, kancelariji ili javnoj zgradi. Njeni uspravni, čvrsti listovi, različitih oblika i boja, kao i izuzetna otpornost, učinili su je jednom od najrasprostranjenijih sobnih biljaka na svetu.
Tutinski deo Pešteri krije dva fenomena – čuda prirode. Drvo, koje je grom više puta pogađao, i vodom obilan izvor od dve vode, koje na mahove ali ne istovremeno, bez očiglednog razloga presušuje na par sati.
Komentari (0)