Sindrom "prazničnog srca" - koktel stresa, hrane, alkohola i nepažnje može da bude smrtonosan
Praznici su vreme radosti, okupljanja i bogate trpeze, ali često i trenutak kada zaboravimo da slušamo sopstveno telo. Srce tada radi pod dodatnim opterećenjem - zbog stresa, hrane, alkohola, hladnoće.
Praznicima se treba radovati i slaviti ih, ali umereno i bez gubljenja kontrole, a posebnu pažnju treba da obrate pacijenti s postojećim faktorima rizika.
Postoji sindrom "prazničnog srca". To nije bolest, već skup problema koji mogu nastati kada se organizam izloži rizicima koji nisu uobičajeni.
U savremenom društvu, gde društvene mreže svakodnevno nameću standarde lepote, sve veći broj mladih okreće se estetskoj i plastičnoj hirurgiji. Doktorka Dragana Petrović Popović je za Newsmax Balkans podvukla da estetske intervencije zahtevaju poseban oprez kada su u pitanju mladi.
Studentsku akciju prikupljanja potpisa analitičar Sava Stambolić vidi kao povratak institucionalnoj politici, ali uz manjak transparentnosti, dok novinar Zoran Ostojić ocenjuje da je reč o legitimnom političkom aktivizmu čiji će efekti zavisiti od daljeg razvoja događaja.
Zakon bi trebalo da je jednak za sve. Ipak, u praksi se često pojedine situacije rešavaju prečicama. Veza kod lekara, mala usluga u opštini, plaćanje unapred kako bi se postupak ubrzao ili korišćenje poznanstava umesto propisane procedure - postali su svakodnevica. Ali gde je granica?
Kardiolog Dragan Simić rekao je za RTS da je u prazničnom periodu karakteristično da ima više emocija i stresa.
"Mnogo više i brže se jede, a dolazi i do povećane konzumacije alkohola, često i nekontrolisano. Češće iznenada izađemo napolje. Tokom praznika gubimo kontrolu i izlažemo svoj organizam i srce povećanom opterećenju", kaže Simić.
Ugrožene kategorije
Najugroženiji su ljudi sa koronarnom bolešću, anginom pektoris, pa onda ljudi sa stentovima i bajpasovima.
Naravno, oni sa hipertenzijom, koja baš u ovakvim periodima varira i dolazi do nekontrolisanih skokova. Osim njih, ugroženi su i pacijenti sa aritmijama.
Svi oni, ističe, moraju da vode računa.
"Sa druge strane, tu su pacijenti visokog rizika. To su gojazni ljudi, dijabetičari, oni sa hipertenzijama koji ne znaju da ih imaju, kao i svi koji nisu ni u kakvoj fizičkoj formi. Sve su to pacijenti koji još na pravi način nisu dijagnostikovali zdravstvene probleme i oni su u povećanom riziku jer samo misle da su zdravi", navodi Simić.
Veliki "problem" kod prazničnih okupljanja nisu samo hrana i piće, već i stres - okupljanje ljudi, organizacija, strepnja da li će sve proteći kako treba.
Koliko god da je povod lep, nesumnjivo je da je nivo stresa povećan, adrenalin se više luči, srce brže kuca, krvni pritisak raste, dolazi do veće šanse za rupturu plaka.
Zbog toga je izuzetno važno prepoznati i najmanje simptome, obaviti preglede i uz dijagnostičke metode utvrditi da li postoji problem.
Pažljivo se izlažite hladnoći
Tokom praznika se dešava i da iznenada izađemo napolje - da skoknemo nešto da završimo ili dokupimo nešto iz prodavnice.
Kada izađemo na hladan vazduh, krvni sudovi se skupljaju, a srce brže kuca i opterećuje se. Logično, dolazi do skoka krvnog pritiska. Ta dva faktora mogu dovesti do problema.
Svim pacijentima sa postojećim problemima i stanjima se zbog toga savetuje da prelaz na hladan zimski vazduh bude postepen i obavezno da stave šal preko usta, kako bi se vazduh malo ugrejao pre nego što uđe u pluća.
Umerenost glavu čuva
Sve to čemu se izlažemo tokom praznika predstavlja, kako kaže doktor, jeziv rizik, koji je potpuno bespotreban.
"Ključna reč tokom praznika je - umerenost. Jesti više proteina, povrća, umereno piti, sporije jesti, više žvakati. Smanjite porcije za petinu, nemojte preterivati sa slatkišima, masnom i slanom hranom", objašnjava kardiolog.
Između obroka se odmoriti, opustiti. Može se malo prošetati. Veliki broj ljudi je gojazan, ima visok indeks telesne mase, a još tokom praznika dobiju tri, četiri, pet kilograma.
Ako se prepozna bilo kakva nelagodnost u grudnom košu u vidu bola, stezanja, gušenja, pečenja i koja se širi na ramena i ruke i traje samo nekoliko minuta - to je alarm i signal da se obavezno ode na pregled.
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Šta danas donosi pobedu na tržištu ili na izborima - bolji proizvod, bolja organizacja ili bolja poruka biračima? Da li su pored vojnih stratega u oružanim sukobima širom planete jednako važni i PR timovi? Da li globalni PR već kontroliše veštačka inteligencija? Odgovore tražimo od Predraga Vujovića, eksperta za odnose sa javnošću.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Vitamin C je jedan od najznačajnijih hranljivih materija u popularnoj zdravstvenoj kulturi, često mu se pripisuje sprečavanje prehlade, jačanje imuniteta, čak i borba protiv ozbiljnih bolesti. Iako je neophodan za funkcionisanje našeg tela, njegove koristi se često pogrešno shvataju ili precenjuju.
Sveža, hrskava i jednostavna, zelena salata je tihi heroj svakodnevne trpeze. U svetu brzih obroka podseća nas na snagu prirodnog, lakog i zdravog izbora koji osvežava telo i um. Zelena salata sadrži esencijalne hranljive materije poput antioksidanasa, folata i vitamina C.
Iako su poslednjih godina u fokusu javnosti najčešće dronovi i različite vrste malih autonomnih letelica, poput FPV (letenje i prvom licu), svet robotike je zapravo daleko veći.
Kao što svi znamo, uz redovno vežbanje moramo imati i zdravu ishranu. Međutim, neke zdrave namirnice koje jedete pre treninga zapravo mogu usporiti vaš napredak u teretani.
Brojanje kalorija godinama se smatra osnovnim pravilom za mršavljenje, ali novi uvidi pokazuju da takav pristup često ne daje očekivane rezultate. Naučnici danas sve više dovode u pitanje ovu pojednostavljenu formulu i ističu da ljudsko telo ne funkcioniše kao matematička jednačina.
Iako je svaka mačka jedinstvena, neke rase se posebno ističu inteligencijom. Sijamske, abesinske, Mejn kun, bengalske i burmanske mačke su među onima koje se izdvajaju.
Redovno i pravilno čišćenje pribora za šminkanje nije važno samo za zdravlje kože, već i za besprekorno nanošenje proizvoda, a značajno produžava i vek trajanja četkica.
Komentari (0)