Novi čip ruši tradicionalne koncepte u digitalnom svetu
Istraživači sa Politehničkog Univerziteta u Milanu razvili su novu vrstu kompjuterskog čipa, koji obećava znatno brže izvođenje složenih proračuna uz drastično manju potrošnju energije u poređenju sa današnjim klasičnim digitalnim procesorima.
Radi se o eksperimentalnom čipu koji koristi inovativni pristup poznat kao 'in-memory computing', gde se obrada podataka odvija direktno u memoriji, umesto da se podaci stalno premeštaju između memorije i procesora, što je jedan od glavnih uzroka velikih energetskih gubitaka u savremenim kompjuterima, a naročito velikim serverima na kojima počiva najveći deo interneta.
Za razliku od klasičnih arhitektura procesora, koje dominiraju informatikom decenijama, i gde se vodi trka za što više tranzistora u jednom čip, novo rešenje italijanskih naučnika koristi kombinaciju analognih i digitalnih elemenata kako bi se obrada podataka obavljala tamo gde su oni i fizički smešteni.
Jedan upit ChatGPT putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje, što za 700 miliona upita dnevno predstavlja godišnji utrošak energije ekvivalentan potrošnji 35.000 američkih domaćinstava.
Gde je mesto čoveka u poretku u kome veštačka inteligencija sve više preuzima primat, da li nas alati poput ChatGPT zaista razumeju ili nam samo govore ono što želimo da čujemo, i koliko je opasno ako, umesto da mi kreiramo tehnologiju, dozvolimo da ona polako kreira nas neka su od ključnih pitanja.
Ovaj pristup značajno smanjuje kašnjenja u obradi podataka i potrošnju energije, jer se izbegava stalni protok podataka kroz druge komponente unutar kompjutera.
U središtu tehnologije nalazi se takozvani 'Closed-Loop In-Memory Computing' sistem, koji omogućava visoku preciznost obrade podataka i stabilnost rada, što je ranije predstavljalo veliki izazov za slične analogne računarske sisteme.
Novi čip postiže balans između brzine i tačnosti
Novi čip integriše programabilne 'rezistivne memorijske matrice' dimenzija 64 sa 64 elementa, zajedno sa SRAM memorijom i analognim pojačavačima, čime se postiže balans između brzine, tačnosti i energetske efikasnosti.
Prema dosadašnjim rezultatima testiranja, prototip čipa postiže tačnost uporedivu sa klasičnim digitalnim sistemima, ali uz višestruko manju potrošnju energije i kraće vreme obrade.
Potencijalne oblasti primene novog čipa uključuju veštačku inteligenciju, mašinsko učenje, robotiku, autonomne sisteme, telekomunikacije i energetski efikasne data-centre.
Razvoj ovakvih čipova mogao bi imati važnu ulogu u smanjenju rastuće potrošnje energije za servere i veštačku inteligenciju, i biti korak ka održivijem razvoju globalne kompjuterske i internet industrije.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MASKOTE: MILICA I RASTKO (R)
Maskote imaju ulogu da, kroz kontakt s posetiocima, ožive događaj kakav je Specijalizovana međunarodna izložba. Milica i Rastko su svoja imena dobili posle godinu dana konkursa u kojem su učestvovali ljudi širom sveta.
dokumentarni
13:30
STAV DANA (R)
Kakva je budućnost tzv Mrdićevih zakona – seta izmena i dopuna zakona iz oblasti pravosuđa koji su nedavno stupili na snagu? Šta znači dolazak Venecijanske komisije i zbog čega je normalnije menjati tek usvojene zakone, nego ih usvojiti nakon mišljenja Komisije i u skladu sa standardima EU Da li rešenje za probleme u pravosuđu treba tražiti na ulici ili u srpskim i evropskim institucijama? Za Stav dana govore advokati Dragan Palibrk i Branko Lukić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
PERSPEKTIVA
Nakon 14 meseci bekstva iz drŽave, bivši makedonski vicepremijer, Artan Grubi, osumnjičen za pronevere teške najmanje osam miliona evra, sam se prijavio vlastima u zemlji. Ekspresna odluka suda da umesto efektivnog dobije kućni pritvor, izazvala je buru u javnosti. Ponovo, po ko zna koji put postavlja se pitanje da li je ovo država u kojoj zakoni važe za sve građane podjednako ili su neki, kao u Orvelovoj „Životinjskoj farmi“, privilegovaniji od ostalih. Da li je to defekat sistema ili sistem namerno deli ljude u dve kategorije? Zašto se javnost za ovakve slučajeve buni na socijanim mrežama, ali ne i na ulicama? Da li nas političke stranke decnijama drže u magičnom krugu zabluda i dezinformacije kako bi lakše vladali? Kako to nismo naučili lekcije od ostalih eks-komunističkih zemlji, gde se sistem relativno brzo i uspešno preusmerio na funkcionalnu demokratiju u ekonsmki napredak?
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Izborne komisije grada Bora i opština Aranđelovac i Majdanpek proglasile su izborne liste koalicije koju predvodi Srpska napredna stranka, objavila je Republička izborna komisija.
Zdravstveno stanje ministra unutrašnjih poslova, Ivice Dačića još uvek je loše, a prema rečima njegovog dugogodišnjeg prijatelja i bivšeg socijaliste Zorana Anđelkovića, lekari su bili prinuđeni da ga intubiraju zbog teške situacije.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Iako mnogi odmah pomisle da su sve grickalice nezdrave, zapravo postoje vrste koje mogu da budu sasvim prihvatljive u okviru uravnotežene ishrane, a tu spadaju orašasti plodovi, semenke, kao i suvo voće.
Novo genetsko istraživanje pokazuje da su se neandertalci i moderni ljudi parili uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci sa ženama moderne vrste. Ovakav obrazac ostavio je trag u današnjem ljudskom genomu, posebno na X hromozomu.
Naučnik i nutricionista iz Sidneja Vinsent Kandravinata upozorio je roditelje da prestanu da šalju bolesnu decu u vrtić, čak i kada im se čini da je reč "samo o prehladi". Kandravinata je istakao da roditelji često potcenjuju koliki uticaj i blago bolesno dete može da ima na okolinu.
Kuvanje testenine mnogima od nas deluje jednostavno. Ipak, iako je ovo jedno od prvih jela koje naučimo sami da pripremamo, često pravimo greške koje mogu uticati na krajnji rezultat.
Praznici su odavno iza nas, a sa njima i period u kojem su svakodnevne navike često pomerale duži obroci, spontanija druženja, čaša vina više i ritam koji je bio sve, samo ne uobičajen.
Jaja su među najkontroverznijim namirnicama, decenijama su bila na "crnoj listi" zbog holesterola, da bi se poslednjih godina vratila kao poželjan deo zdrave ishrane. Koliko je zapravo bezbedno da ih jedemo?
Komentari (0)