Sat manje sna plaćamo umorom: Zašto je dan posle pomeranja časovnika najteži
Foto: Envato
Letnje računanje vremena počelo je u nedelju tako što smo časovnike pomerili za jedan sat unapred, sa dva na tri. Naizgled sitna promena na satu, ali ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje?
Izvor: RTS
30.03.2026. 23:43
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Neurofiziolog i stručnjak za poremećaje spavanja Dragan Hrnčić rekao je za RTS da promene vremenskih prilika, posebno dugotrajne padavine, u kombinaciji sa pomeranjem sata, mogu da utiču i na psihu i na fizičko stanje.
"Često se javljaju promene raspoloženja i osećaj blagog pada energije. Prve stvari koje vidimo sa kišom - malo se osećamo i depresivnije i promene raspoloženja su moguće", objašnjava doktor.
Opoziciji u Srbiji nedostaje plan i program, a u opozicionim redovima i dalje nema sposobnosti niti političke mudrosti da bi se pariralo vladajućoj stranci, ocenili su predsednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
Internet prevare su sve učestalije i najviše pogađaju starije osobe. U pitanju su lažni oglasi, lekovi koji "leče" sve bolesti, dok takozvane fišing prevare, koje se odnose na krađu identiteta, kao posledicu često imaju i krađu novca.
Srbija ima Nacionalnu strategiju za mlade do 2030. godine, ali i sve manje mladih. Njom je predviđeno poboljšanje položaja mladih u našoj zemlji, od obrazovanja, zapošljavanja, pa sve do mentalnog zdravlja.
Iako se pomeranje sata u Srbiji sprovodi već četiri decenije, sve više pažnje privlače njegovi efekti na zdravlje, naročito na san i cirkadijalni ritam.
"Najteži dan"
Sam čin pomeranja sata često ne deluje dramatično, ali posledice postaju vidljive već na početku radne nedelje.
"Prvog dana se ne oseti toliko jer se probudite u skladu sa svojim biološkim satom, ali već sutradan dolazi do sudara biološkog i društvenog ritma. U ponedeljak moramo da se probudimo u skladu sa svojim društvenim satom i shvatićemo da smo ukrali jedan sat od spavanja i noći, i dodali ga danu", napominje neurofiziolog.
Foto: Envato
Posledice su, kako ističe, primetne kod većine ljudi.
"To je dan u kom imamo najviše posledica, bićemo umorniji, pospaniji i imaćemo manje energije.“
Ko najteže podnosi promenu
Iako je reč o pomeranju od samo jednog sata, efekat na organizam nije zanemarljiv, jer pomeramo ceo biološki ritam, naglašava Hrnčić.
Najosetljivije grupe su ljudi sa određenim navikama i zdravstvenim stanjima.
"Najteže će podneti osobe koje spadaju u takozvani kasno večernji hronotip - 'sove', kojima je i inače teško da ustaju rano", dodaje doktor.
Posebno su izloženi i adolescenti, ali i hronični bolesnici.
Foto: Envato
"Adolescenti imaju pomerenu fazu spavanja i sada će morati još ranije da ustaju. Hronični bolesnici imaju smanjen adaptacioni kapacitet", ukazao je Hrnčić.
Dodatno, problemi su izraženiji kod onih koji rade u smenama.
"Ljudi koji često menjaju smene imaju najveće probleme sa cirkadijalnim ritmom", naglasio je lekar.
Koliko traje adaptacija
Iako je adaptacija relativno kratka, nagla promena može da bude izazov.
"Promena će trajati najviše do sedam dana, ali je problem što se desi naglo", kaže Hrnčić.
Posebno je važno izbegavati navike koje dodatno remete san.
"Ljudi često posegnu za većom količinom kafe ili odspavaju popodne, umesto 20 minuta, sat ili dva i time dodatno pomere uspavljivanje uveče, što nije cilj", rekao je on.
Foto: Envato
Ključnu ulogu ima i svetlost.
"Naš organizam ne meri vreme časovnikom, nego svetlošću. Važno je da tokom dana budemo izloženi svetlosti, a uveče da stvorimo mrak – ta smena navija naš biološki sat", objašnjava dr Hrnčić.
Koji su najvažniji aspekti spoljne politike Vašingtona? Kakvi su odnosi SAD sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom i Rusijom, sa posebnim osvrtom na rat u Iranu i Ukrajini? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Milana Krstića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-POZIVNI ZA JUGOSLAVIJU
Stanovi u celom svetu, pa i u SFRJ, nisu mogli da se zamisle bez fiksnog telefona koji se po pravilu uvek nalazio u predsoblju. Put razvoja telefonije u Jugoslaviji podrazumevao je umrežavanje velike države u kojoj su gradovi imali prednost, a male sredine i sela često bili osuđeni na nekoliko govornica koje su bile prozor u svet. Šta je telefon nekada značio ljudima? Kako su ga koristili u komunikaciji? Ko je mogao da dobije priključak za telefon? Sve to istražuju “DEKADE” kroz razgovore sa onima koji su živeli u eri kada mobilni telefoni još uvek nisu postojali.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Ako primetite da svakodnevno žudite za belim hlebom, možda se pitate šta ta navika zapravo znači za vaše zdravlje. Uprkos kritikama, mnogi ga koriste u svakodnevnoj ishrani, od sendviča sa kikiriki puterom i džemom do salate od tune, dok ga drugi u potpunosti izbegavaju i biraju integralne žitarice.
Metoda 5-4-3-2-1, koju je osmislio kuvar Vil Kolman, postala je popularna na društvenim mrežama jer pomaže kupcima da bez stresa naprave listu namirnica i da spreče impulsivnu potrošnju.
Komentari (0)