Kako prepoznati i savladati anksioznost kod dece i tinejdžera
Na početku svake školske godine đaci osećaju tremu i stres iz različitih razloga, a u nekim slučajevima dolazi i do anksioznosti. Takve situacije trebalo bi prepoznati na vreme i reagovati pravovremeno.
Pedagog Anđela Zlatković ističe u razgovoru za Newsmax Balkans da postoji više načina za savladavanje anksioznosti.
"Trema se može javiti u dva oblika: zdravom i nezdravom, blokirajućem. Zdrava trema je prisutna kod većine dece. Ona je motivišuća i deluje pokretački na dete. Kod određenog broja dece javlja se nezdrava trema u vidu straha od škole koji može uzrokovati jaku nelagodnost i povišenu, ometajuću anksioznost. Ovaj strah je najuočljiviji na početku polugodišta, naročito kod prvaka koji teže podnose odvajanje od roditelja i adaptaciju na novo okruženje. Kod dece starijeg uzrasta, koja su već upoznata sa školskom atmosferom, trema se uglavnom javlja u kontekstu uklapanja u vršnjačku grupu i odgovaranja pred razredom. Kod dece koja polaze u peti razred može biti prisutna trema zbog povećanja obima gradiva, novih predmeta i obaveza, dok se sa polaskom u srednju školu (posebno ako se dete odvaja od kuće) ponovo mogu javiti separacioni strahovi i brige oko uklapanja", kaže Zlatković.
Dečak, koji je slučajno razbio retku amforu staru 3.500 godina, vratio se sa porodicom u muzej Heht u izraelskom gradu Haifi da vidi kako se ovaj arheološki artefakt restaurira.
Koncentracija jednog od najjačeg alergenog polena ambrozije je u Beogradu i dalje znatno iznad graničnih vrednosti, pokazuju podaci Monitoringa za alergeni polen Agencije za zaštitu životne sredine. Ipak, postoji nekoliko saveta, koje oni koji se bore sa alergijom mogu da primene.
Kako je pojasnila, deca u velikoj meri uče po modelu, a roditelj/staratelj je prvi i osnovni model.
"Stoga će u velikoj meri odnos prema školi dete razvijati na osnovu poruka koje dobija od značajnih odraslih pa se pre svega odraslima savetuje da ne emituju tremu i paniku zbog početka školske godine na decu. Normalizujte umesto što katastrofirate. Samim tim će i dete osetiti rasterećenje. Takođe, imajte sluha za osećanja svog deteta, pružite mu prostor da ih iskomunicira, da definiše svoje brige i strahove i ne umanjujte ih. Iako vam možda zvuče banalno, to je detetova stvarnost i proces sazrevanja", dodaje Zlatković.
Foto: Envato
Anksioznost kod dece
Na pitanje koje vrste anksioznosti kod dece postoje i kako ih možemo prepoznati, sagovornica Newsmax Balkans odgovara:
"Anksioznost je emocija koja se prirodno aktivira kada imamo subjektivan doživljaj da je neka situacija potencijalno ugrožavajuća za nas. Postaje problem kojim treba da se bavimo onda kada počne da utiče na naše svakodnevne funkcije i da nas ograničava. Za decu mlađeg školskog uzrasta je karakteristična separaciona anksioznost - veoma intenzivan strah od udaljavanja od roditelja, kao i selektivni mutizam - nemogućnost deteta da ostvaruje komunikaciju van svoje zone komfora. Kod dece starijeg uzrasta javljaju se svi oni oblici anksioznosti koje srećemo i kod odraslih:
generalizovani anksiozni poremećaj (u vidu preterane brige za članove porodice, svoje zdravlje, drugare, školske obaveze i stalnog išćekivanja najgoreg mogućeg ishoda),
socijalna anksioznost (u vidu straha od mišljenja drugih, ismevanja, poniženja),
panični poremećaj (koji se temelji na strahu od samih neprijatnih simptoma anksioznosti),
opsesivno-kompulzivni poremećaj (u vidu misli neprijatnog, uznemiravajućeg sadržaja koje izazivaju preplavljujuću anksioznost, a koju dete neutrališe uz pomoć kompulsivnih radnji),
specifične fobije (kod dece najčešće u vidu straha od škole, ili nekog određenog predmeta, ili od životinja),
posttraumatski stresni poremećaj (ukoliko je dete preživelo neko traumatično iskustvo koje nije obradilo na adekvatan način).
Foto: Envato
"Mama, boli me stomak"
Ako ste nekad pomislili da dete folira bolest, može, ali i ne mora biti tako. Može da mu zaista bude muka ili dobije temperaturu, jer ne ume da objasni osećanja prouzrokovana stresom.
"Pošto još uvek nemaju dobro razvijenu introspekciju i sposobnost verbalizacije osećanja, za decu je tipično da anksioznost somatizuju, pa se tako često mogu žaliti na bolove u stomaku, mučninu, povraćanje, glavobolju, vrtoglavicu. Mogu čak stalno imati blago povišenu telesnu temperaturu. Tu su i nesanica, noćne more, loš apetit, a i drugi tipični simptomi anksioznosti: ubrzan rad srca, pojačano znojenje, kratak dah, mišićna napetost, drhtanje. Takođe, mogu biti razdražljivija ili agresivnija nego inače ili se, pak, povlačiti u sebe i izbegavati druženja. Verovatno će se primetiti i loša koncentracija, motorički nemir, odsutnost, što se može odraziti na školski uspeh, posebno ukoliko dete počne dosta da izostaje iz škole", dodaje Zlatković.
Deca podložna anksioznosti
Statistički podaci govore da se gotovo svako peto dete suočava sa nekim oblikom anksioznosti, naglašava pedagog Anđela Zlatković.
A zašto su deca podložna anksioznosti?
"Zašto je to tako, ne može se sa sigurnošću reći. Uzrok možemo pronaći u genetskoj predispoziciji, stresnim životnim događajima (kao što su, na primer, stalna preseljenja), traumatičnim iskustvima (smrt roditelja ili drugog člana porodice, zanemarivanje, zlostavljanje, napuštanje, bolnička lečenja). Neizgrađeno bazično samopouzdanje je bitan faktor za pojavu anksioznosti. Bazično samopouzdanje se gradi u toploj, podržavajućoj porodičnoj atmosferi i generalno se smatra protektivnim faktorom za mnoge životne izazove. Prezaštićujuće vaspitanje je, takođe, nešto što je značajno pomenuti. Roditelji koji su i sami anksiozni, previše brinu i tu brigu otvoreno ispoljavaju, mogu dete značajno sputati u zdravom rastu i razvoju, a takođe dete može i usvojiti te anksiozne obrasce kao poželjne", ističe sagovornica Newsmax Balkans.
Foto: Envato
Tehnike za prevazilaženje anksioznosti
Postoji nekoliko dobrih tehnika za prevazilaženje anksioznosti kod dece i tinejdžera. Tehnike zavise od samog oblika anksioznosti, kao i od izraženosti simptoma tako da se prilagođavaju ličnosti deteta.
"Ono što se najčešće preporučuje jesu tehnike disanja, konkretno abdominalno disanje. U povišenoj anksioznosti disanje postaje plitko i nepravilno, a uspostavljanje pravilnog ritma dovodi do značajnog rasterećenja i otpuštanja napetosti. Takođe je preporuka da dete ne izbegava svoje strahove, već da se suočava sa njima. Najbolje je da suočavanje, odnosno izlaganje bude postepeno. Izbegavanjem se strahovi učvršćuju i generalizuju, dok se izlaganjem oni obezvređuju", upozorava Zlatković.
Maženje psa
Dobra vežba za savladavanje straha je prilazak psu u parku.
"Recimo, ako se dete plaši pasa, suočiće se sa svojim strahom ako, recimo, u parku prvo roditelj priđe malom psu i pomazi ga, dok dete posmatra. Nakon nekoliko puta, roditelj treba da pozove dete da i ono mazi psa. Kada se ovaj korak savlada, sledeći bi, recimo, bio da dete mazi malog psa dok roditelj nije tik uz njega, zatim da to bude nešto veći pas, dodaje Anđela Zlatković.
Ona dodaje da je kod tinejdžera nešto veći izbor tehnika koje se mogu primenjivati, s obzirom na to da je, kako kaže, kod njih u određenoj meri razvijeno kritičko, apstraktno i racionalno mišljenje.
"To im pruža mogućnost da svaku situaciju u kojoj osete anksioznost preispitaju - da li im je ta emocija u tom trenutku potrebna, da li zaista postoji nešto što može da ih ugrozi pa treba da budu u 'bori se ili beži' programu, koliko je realno da će se desiti najgori mogući ishod, i slično", navodi Zlatković.
Podrška roditelja i nastavnika
Poželjno je da roditelji budu aktivno uključeni kada dete radi na prevazilaženju anksioznosti.
"Trebalo bi da i učitelji i nastavnici imaju sluha za ovu problematiku i budu faktor podrške u prepoznavanju i prevazilaženju onih strahova koji se ispoljavaju u školskom setingu. Ukoliko je anksioznost preplavljujuća i veoma ometajuća za dete, preporuka je i uključivanje medikamentozne terapije, isključivo u dogovoru sa psihijatrom specijalizovanim za rad sa decom i adolescentima", ističe ona.
Foto: Envato
Mentalna snaga je nešto na čemu se radi, naglašava Zlatković. Šta roditelji ili staratelji mogu da učine povodom toga?
"Da bi dete razvijalo adekvatne mehanizme za nošenje sa stresom i različitim životnim izazovima potrebno je da roditelji vode računa o zadovoljenju ne samo fizioloških i materijalnih, već i psiholoških potreba sa kojima se svako od nas rađa. Neke od njih su: potreba za povezanošću i toplinom, za osećajem sigurnosti, za ljubavlju i pažnjom, za pozitivnim iskustvima, za priznanjem i jačanjem sopstvene vrednosti (afirmacijom), ali i za priznanjem sopstvene autentičnosti, što se često zanemaruje", napominje naša sagovornica.
Ambicije roditelja
Roditelji neretko žele dete da uklope u neki svoj kalup, da kroz njega ostvare svoje ambicije, da žive kroz njega i onda nastaju problemi.
"Dete tako počne da potiskuje samo sebe i svoje stavove, želje, potrebe, osećanja, da ih doživljava kao neprikladne, tj. guši sopstvenu autentičnost, a to vrlo često bude okidač za anksiozne poremećaje. Stoga, porodica je baza za izgradnju ličnosti, a koliko će ličnost biti funkcionalna ili disfunkcionalna zavisi najviše od toga koliko roditelji rade na sebi i koje vrednosti neguju", zaključuje Anđela Zlatković, master specijalni pedagog i KBT savetnik.
Da li će se pronaći rešenje za energetsku stabilnost Srbije i koji se potezi očekuju od zvaničnog Beograda? Da li kriza oko NIS-a može da ugrozi celokupnu ekonomiju i da li je došlo vreme za odluku ko je strateški partner srpske privrede? Odgovore tražimo od Slobodana Aćimovića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na raskrsnici Bulevara heroja sa Košara, Nikole Dobrovića i Omladinskih brigada, kod kule "Vest" na Novom Beogradu, u noći između subote i nedelje u 00.51 čas dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, a dve su zadobile teške povrede, navode u Hitnoj pomoći.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su D. G. (46), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
U Vranju postoji spomen-soba posvećena čuvenom učitelju Aleksandru Popoviću Krampusu. Sećanje na njega i posle više decenija čuvaju njegovi učenici. Ovaj učitelj iz bivše Jugoslavije odlikovao se inovativnošću u radu, velikom ljubavlju prema deci i didaktičkim sredstvima koja je pravio sam.
Mladić (23) je teško povređen na parkingu u beogradskom naselju Voždovac kada su ga napala trojica muškaraca, koji su ga, prema sopstvenoj izjavi policiji, brutalno pretukli, a zatim pobegli sa mesta događaja.
Portugal je na ovogodišnjoj dodeli nagrada World Travel Awards izglasan za najbolju destinaciju u Evropi. Vratili su titulu koju su prošle godine izgubili od Grčke, a koju su od 2017. godine osvojili čak šest puta.
Tehnologija ubrzano napreduje svake godine, a nove generacije smartfona i kompjutera dobijaju nove opcije, poput ugrađenih mogućnosti veštačke inteligencije na samom uređaju, koja omogućava da se informacije dobijaju i bez direktnog pretraživanja interneta.
Pravoslavni vernici i Srpska pravoslavna crkva obeležavaju Svetu Petku, a muzejski savetnik Etnografskog muzeja Saša Srećković ističe da Sveta Petka, odnosno Sveta Paraskeva, ima posebno mesto u tradiciji srpskog naroda kao zaštitnica žena i pomoćnica svih bolesnih, gladnih i siromašnih.
Mnogi se susreću s problemom da hulahopke brzo pucaju ili se oštećuju, posebno kod čestog nošenja i pranja. Srećom, postoje jednostavni trikovi koji mogu znatno produžiti vek trajanja ovih čarapa.
Dok se širom Evrope ugostitelji muče da pronađu konobare i drugo osoblje, jedna baka iz Italije ne odustaje od ljubavi prema tom poslu. Ana Posi, žena koja će uskoro napuniti 101 godinu, i dalje svakog jutra dolazi u kafić, priprema kafu, poslužuje goste, i uživa u tom poslu.
Kada je sedamdesetih godina prošlog veka počela izgradnja lučnih zgrada u centru Čačka, niko nije ni slutio da se upravo na tom mestu nalaze rimske terme čiju je arhitekturu karakterisalo zidno i podno grejanje.
Protein je jedan od najvažnijih sastojaka zdrave ishrane i igra ključnu ulogu u funkcionisanju celog tela. Osim što pomaže u izgradnji mišića, protein utiče na energiju, metabolizam, izgled kože, kose i noktiju.
Izdavačka kuća Kosmos je u nemačkom gradu Esenu organizovala popularnu društvenu igru kartama Katan, u kojoj je istovremeno učestvovalo 1.170 osoba, čime je postignut novi svetski rekord.
Komentari (0)