Najstarije životinje na svetu: Imune na rak, jedna rođena u vreme dinastije Ming
Dug životni vek retkost je u životinjskom svetu, međutim, postoje vrste koje su osvojile evolucionu lutriju zahvaljujući genima koji efikasno zaustavljaju proces starenja i sprečavaju bolesti povezane poput raka i neurodegenerativnih poremećaja.
Posečni životni vek ljudi na Zemlji je samo treptaj oka u poređenju sa dugovekošću pojedinih životinja.
To najbolje ilustruje pet najdugovečnijih stvorenja na Zemlji, piše History.
Kornjača Džonatan ima 192 godine
Džinovske kornjače, poreklom sa ostrva Aldabra na Sejšelima, najveća su i najstarija vrsta kornjača na Zemlji.
Naučnici su dug životni vek kornjači najpre pripisivali njihovom veoma sporom metabolizmu.
Međutim, sada misle da je reč o nekim drugim genetskim i biološkim procesima.
"Za većinu sisara reproduktivni učinak se vremenom smanjuje, jer kada jednom reprodukujete, evolucija više ne brine o vama. Međutim, kod kornjača i nekih vrsta riba reproduktivni učinak se zapravo povećava kako stare", istakla je biološkinja i kodirektorka Centra za istraživanje starenja Univerziteta u Ročesteru Vera Gorbunova.
Najstarija živa džinovska kornjača je Džonatan, sejšelska kornjača koja je rođena 1832. godine.
Arktički kit živi više od 200 godina
Dok je džinovska kornjača najdugovečnija kopnena životinja, okean je dom za nekoliko stvorenja sa zaista izuzetnim životnim vekom, uključujući neke vrste kitova.
Najdugovečniji sisar je Arktički kit (Bowhead whale), koji živi više od 200 godina.
Ovaj kit naseljava hladne arktičke vode i dobio je ime po masivnoj šiljastoj glavi savršeno dizajniranoj da probije debeli morski led.
Takođe se može pohvaliti najvećim ustima na planeti, dok sam njegov jezik teži više od tone.
Gorbunova kaže da morski biolozi nikada nisu pronašli maligni tumor na grenlandskom kitu.
"Oni su hiljadu puta veći od prosečnog čoveka, što znači da imaju hiljade puta više ćelija od nas. Očekivali biste da će dobiti tumore hiljadu puta češće, ali ne", istakla je biološkinja.
Grenlandska ajkula - 400 godina
Ogromna riba, koja ceo svoj život provodi u dubokim, arktičkim vodama, pliva glacijalnim tempom i raste neverovatno sporo - manje od 1 centimetar godišnje, ali može da naraste duže od 20 stopa.
Tek 2016. godine naučnici su konačno mogli da procene njenu starost.
Grenlandske ajkule se rađaju sa posebnim proteinom u očima koji nikada ne propada.
Datiranjem tog proteina ugljenikom, sada se procenjuje da najstarije grenlandske ajkule mogu da žive ogromnih 400 godina. Oni čak ne dostižu polnu zrelost do svog 150. rođendana.
Kao i druge dugovečne vrste, tajna dugovečnosti grenlandske ajkule može biti u njenim moćima u borbi protiv raka.
Genom grenlandske ajkule je dvostruko veći od ljudskog i sadrži više kopija gena koji igraju ulogu u popravljanju DNK i supresiji tumora.
Okeanski kvahog - školjka stara 507
Ova gumena mala školjka koja se obično nalazi u čorbi od školjki je zapravo najstarija vrsta mekušca na Zemlji.
Okeanski kvahogovi su poreklom iz severnog Atlantika, gde ribari beru samo zrele primerke - najmanje 60 godina ili starije.
Međutim, ovi spororastući mekušci mogu da postanu mnogo stariji od toga.
Albatros Visdom, najstarija poznata morska ptica na svetu koja je stara 74 godine, vratila se u svoje gnezdilište na atolu Midvej, malom izolovanom ostrvu u Tihom okeanu, da položi novo jaje.
Amerikanka Kolin Monfo (68) nestala je 26. septembra u moru u Indoneziji dok je ronila oko ostrva Puluau Reong, a njeno telo je, nekoliko dana kasnije, pronašao lokalni ribar, i to - u stomaku ajkule.
Dobila je nadimak "Ming" jer je rođena tokom dinastije Ming iz 14. veka.
Naučnici sumnjaju da postoje školjke koje su čak starije od Minga.
Stakleni sunđeri - 11.000 godina
Stakleni sunđeri, koji grade delikatne skeletne strukture nalik staklu napravljene od čistog silicijum dioksida - prvi put su evoluirali pre 650 miliona godina, vreme pre dinosaurusa.
Naučnici su mislili da su odavno izumrli sve dok čitav greben staklenih sunđera nije pronađen na dubokom dnu okeana u Kanadi 1987.
Međutim, tek 2012. je tim naučnika uspeo da proceni starost ovih lepih, rešetkastih sunđera.
Proučavajući sastav silicijumskih slojeva sunđera i upoređujući ga sa istorijskim podacima o temperaturi okeana, istraživači su izračunali da je stakleni sunđer star otprilike 11.000 godina (sa marginom greške od ± 3.000 godina).
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
U pucnjavi koja se u četvrtak uveče dogodila u naselju Sitnice u Međimurju, u Hrvatskoj, jedna od dve teško ranjene žene je, nažalost, preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici. Osumnjičeni muškarac je još u begu.
Državljanima Kine L. X. G. (40), C. J. L. (38) i W. T. (43) određeno je zadržavanje u trajanju do 48 časova zbog sumnje da su oteli, a C. J. L. i W. T. i silovali dve osobe.
Zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo prevara, uhapšeni su D. S. C. (30) iz Nigerije i M. D. (42), saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Renoarova slika "Pralje", koja je oteta od jevrejskog trgovca umetninama u Drugom svetskom ratu, prodata je na aukciji u Parizu za 303.312 evra, prenose francuski mediji.
Kafić sa mačkama "Purrfect Bean" u Ričmondu u Virdžiniji privremeno se zatvara do kraja godine nakon što je jedno mače izazvalo poplavu i veliku štetu u prostoru, saopštili su vlasnici.
Žalfija (lat. Salvia officinalis), višegodišnja je žbunasto razgranata biljka, visine oko 60 centimetara i otprilike isto tolike širine. Donji delovi stabljike žalfije su drvenasti, a gornji zeljasti. Cvet žalfije je tamnoljubičaste boje.
Španija je za samo tri godine dobila 1,2 miliona novih samaca, dok je broj osoba koje su u isto vreme stupile u brak povećan za samo 105.000, prema podacima španskog Nacionalnog zavoda za statistiku (INE).
Prženje i pečenje hrane u ulju česta je svakodnevna praksa u mnogim domaćinstvima. Često se postavlja pitanje koliko je bezbedno ponovo koristiti isto ulje i šta se događa kada se ono više puta zagreva.
U poslednje vreme, neretko se budimo uz maglovita jutra, što je i uobičajeno za decembar. Ipak, ako se desi da osetimo kako malo teže dišemo, možda nije reč o magli, već o smogu. Kako razlikovati te dve pojave koje se mogu javiti i "udruženo".
Prema novoj studiji čaša soka od narandže dnevno može da uradi mnogo više od pukog snabdijevanja vitaminom C - može da utiče na aktivnost gena na način koji podržava zdravlje srca.
Poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (eng. AI, Artificial intelligence) je postala sveprisutna na internetu, smartfonima i kompjuterima - želeli to korisnici ili ne.
Komentari (0)