Najstarije životinje na svetu: Imune na rak, jedna rođena u vreme dinastije Ming
Dug životni vek retkost je u životinjskom svetu, međutim, postoje vrste koje su osvojile evolucionu lutriju zahvaljujući genima koji efikasno zaustavljaju proces starenja i sprečavaju bolesti povezane poput raka i neurodegenerativnih poremećaja.
Posečni životni vek ljudi na Zemlji je samo treptaj oka u poređenju sa dugovekošću pojedinih životinja.
To najbolje ilustruje pet najdugovečnijih stvorenja na Zemlji, piše History.
Kornjača Džonatan ima 192 godine
Džinovske kornjače, poreklom sa ostrva Aldabra na Sejšelima, najveća su i najstarija vrsta kornjača na Zemlji.
Naučnici su dug životni vek kornjači najpre pripisivali njihovom veoma sporom metabolizmu.
Međutim, sada misle da je reč o nekim drugim genetskim i biološkim procesima.
"Za većinu sisara reproduktivni učinak se vremenom smanjuje, jer kada jednom reprodukujete, evolucija više ne brine o vama. Međutim, kod kornjača i nekih vrsta riba reproduktivni učinak se zapravo povećava kako stare", istakla je biološkinja i kodirektorka Centra za istraživanje starenja Univerziteta u Ročesteru Vera Gorbunova.
Najstarija živa džinovska kornjača je Džonatan, sejšelska kornjača koja je rođena 1832. godine.
Arktički kit živi više od 200 godina
Dok je džinovska kornjača najdugovečnija kopnena životinja, okean je dom za nekoliko stvorenja sa zaista izuzetnim životnim vekom, uključujući neke vrste kitova.
Najdugovečniji sisar je Arktički kit (Bowhead whale), koji živi više od 200 godina.
Ovaj kit naseljava hladne arktičke vode i dobio je ime po masivnoj šiljastoj glavi savršeno dizajniranoj da probije debeli morski led.
Takođe se može pohvaliti najvećim ustima na planeti, dok sam njegov jezik teži više od tone.
Gorbunova kaže da morski biolozi nikada nisu pronašli maligni tumor na grenlandskom kitu.
"Oni su hiljadu puta veći od prosečnog čoveka, što znači da imaju hiljade puta više ćelija od nas. Očekivali biste da će dobiti tumore hiljadu puta češće, ali ne", istakla je biološkinja.
Grenlandska ajkula - 400 godina
Ogromna riba, koja ceo svoj život provodi u dubokim, arktičkim vodama, pliva glacijalnim tempom i raste neverovatno sporo - manje od 1 centimetar godišnje, ali može da naraste duže od 20 stopa.
Tek 2016. godine naučnici su konačno mogli da procene njenu starost.
Grenlandske ajkule se rađaju sa posebnim proteinom u očima koji nikada ne propada.
Datiranjem tog proteina ugljenikom, sada se procenjuje da najstarije grenlandske ajkule mogu da žive ogromnih 400 godina. Oni čak ne dostižu polnu zrelost do svog 150. rođendana.
Kao i druge dugovečne vrste, tajna dugovečnosti grenlandske ajkule može biti u njenim moćima u borbi protiv raka.
Genom grenlandske ajkule je dvostruko veći od ljudskog i sadrži više kopija gena koji igraju ulogu u popravljanju DNK i supresiji tumora.
Okeanski kvahog - školjka stara 507
Ova gumena mala školjka koja se obično nalazi u čorbi od školjki je zapravo najstarija vrsta mekušca na Zemlji.
Okeanski kvahogovi su poreklom iz severnog Atlantika, gde ribari beru samo zrele primerke - najmanje 60 godina ili starije.
Međutim, ovi spororastući mekušci mogu da postanu mnogo stariji od toga.
Albatros Visdom, najstarija poznata morska ptica na svetu koja je stara 74 godine, vratila se u svoje gnezdilište na atolu Midvej, malom izolovanom ostrvu u Tihom okeanu, da položi novo jaje.
Amerikanka Kolin Monfo (68) nestala je 26. septembra u moru u Indoneziji dok je ronila oko ostrva Puluau Reong, a njeno telo je, nekoliko dana kasnije, pronašao lokalni ribar, i to - u stomaku ajkule.
Dobila je nadimak "Ming" jer je rođena tokom dinastije Ming iz 14. veka.
Naučnici sumnjaju da postoje školjke koje su čak starije od Minga.
Stakleni sunđeri - 11.000 godina
Stakleni sunđeri, koji grade delikatne skeletne strukture nalik staklu napravljene od čistog silicijum dioksida - prvi put su evoluirali pre 650 miliona godina, vreme pre dinosaurusa.
Naučnici su mislili da su odavno izumrli sve dok čitav greben staklenih sunđera nije pronađen na dubokom dnu okeana u Kanadi 1987.
Međutim, tek 2012. je tim naučnika uspeo da proceni starost ovih lepih, rešetkastih sunđera.
Proučavajući sastav silicijumskih slojeva sunđera i upoređujući ga sa istorijskim podacima o temperaturi okeana, istraživači su izračunali da je stakleni sunđer star otprilike 11.000 godina (sa marginom greške od ± 3.000 godina).
OFAC produžio licencu za rad NIS-a do 20. marta. Šta ovo znači za Srbiju? Advokati širom Srbije obustavljaju rad na tri dana. Kome smetaju "Mrdićevi zakoni" i zbog čega? Gosti emisije biće Predrag Marsenić i Aleksandar Cvejić Protesti iz Sarajeva proširili se i na druge gradove. U čemu je njihova sličnost sa protestima u Srbiji?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ŽIVOT SA TAJNIM SLUŽBAMA
Posle Drugog svetskog rata glavnu reč u novoj Jugoslaviji imala je Ozna. Svaki građanin je zbog suvišne reči ili kritiki mogao da “nestane”. Njenu misiju nastavila je UDBA koja je zavodila red i disciplinovala svakog stanovnika Jugoslavije u tajnosti. Nova epizoda “DEKADE” istražuje ko je i kada odlučivao ko će biti praćen, prisluškivan i lišen slobode u turnulentim vremenima socijalizma. Koliko su naše tajne službe bile uspešne kao CIA, KGB ili ŠTAZI, da li su građani imali svoja prava i da li je postojao zakon koji je štitio privatnost Jugoslovene? Saznajte kakav je bio život sa tajnim službama u vremenima kada su ljudi jedne druge cinkarili.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.
Poljoprivrednici nastavljaju sa blokadama, kako navode, do ispunjenja zahteva. Sagovornik portala Newsmax Balkans Slobodan Vidojević iz Udruženja proizvođači mleka Šumadija i Pomoravlje ističe da je blokarano 20 magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva širom Srbije.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Stanovnici Dubaija suočeni su sa bezbednosnom krizom nakon napada. Škole i vrtići su zatvoreni, nastava je onlajn, a građani stvaraju zalihe osnovnih namirnica, navodi sagovornica portala Newsmax Balkans Nevenka Fejzulov. Vlasti upozoravaju da ostanu u domovima.
Nakon prospavane noći, normalno je biti lagano dehidriran. Unos vode u organizam odmah ujutro podržava hidrataciju, što je ključno za celokupno zdravlje.
Iako mnogi odmah pomisle da su sve grickalice nezdrave, zapravo postoje vrste koje mogu da budu sasvim prihvatljive u okviru uravnotežene ishrane, a tu spadaju orašasti plodovi, semenke, kao i suvo voće.
Novo genetsko istraživanje pokazuje da su se neandertalci i moderni ljudi parili uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci sa ženama moderne vrste. Ovakav obrazac ostavio je trag u današnjem ljudskom genomu, posebno na X hromozomu.
Naučnik i nutricionista iz Sidneja Vinsent Kandravinata upozorio je roditelje da prestanu da šalju bolesnu decu u vrtić, čak i kada im se čini da je reč "samo o prehladi". Kandravinata je istakao da roditelji često potcenjuju koliki uticaj i blago bolesno dete može da ima na okolinu.
Kuvanje testenine mnogima od nas deluje jednostavno. Ipak, iako je ovo jedno od prvih jela koje naučimo sami da pripremamo, često pravimo greške koje mogu uticati na krajnji rezultat.
Praznici su odavno iza nas, a sa njima i period u kojem su svakodnevne navike često pomerale duži obroci, spontanija druženja, čaša vina više i ritam koji je bio sve, samo ne uobičajen.
Komentari (0)