Prvi put skeniran mozak trudnica: Zabeleženo stalno smanjenje sive materije
Foto: Envato
Značajne promene kroz koje prolazi mozak tokom trudnoće zabeležene su prvi put, zahvaljujući istraživačima koji su obavili precizno skeniranje trudnica.
Izvor: RTS
17.09.2024. 23:54
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
MRI skeneri rađeni su svakih nekoliko nedelja od pre začeća do dve godine nakon porođaja i otkrili su široko rasprostranjenu reorganizaciju u majčinom mozgu, pri čemu su neke promene bile kratkotrajne, a druge su trajale godinama, prenosi RTS.
Rad, koji je jedan nezavisni stručnjak opisao kao "zaista herojski", utire put za daleko dublje razumevanje majčinog mozga u trudnoći. Sada se prikupljaju dodatni podaci i obavljaju pregledi drugih trudnica kako bi se istražili rizici postnatalne depresije, vezi između preeklampsije i demencije i zašto trudnoća može da umanji migrene i simptome multiple skleroze.
Naučnici su izveli 26 skeniranja mozga zdrave tridesetosmogodišnje žene koja je zatrudnela putem vantelesne oplodnje i uzorke krvi kako bi pratili dramatične skokove hormona tokom trudnoće. Podaci su otkrili kako se mozak menjao, iz nedelje u nedelju.
Najočiglednije je bilo stalno smanjenje sive materije, naborane spoljašnje površine mozga, tokom trudnoće i privremeni vrhunac neuronske povezanosti na kraju drugog trimestra.
Foto: Envato
"Mozak majke prolazi kroz ovu koreografsku promenu tokom trudnoće i konačno smo u mogućnosti da posmatramo proces u realnom vremenu", ističe profesorka Emili Džejkobs, istraživač u ovoj studiji sprovedenoj na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari.
Naučnici su ranije pravili snimke ženskog mozga u različitim fazama trudnoće, ali najnoviji rad pokazuje kako se mogu propustiti privremene promene koje se vraćaju u normalu do trenutka kada se žena porodi. U članku objavljenom u Nature Neuroscience, glavna autorka, Laura Pričet, i njene kolege opisuju kako rast hormona, kao što su estrogen i progesteron, dovode do značajnih fizioloških promena u trudnoći, utičući na krvnu plazmu, metabolizam, potrošnju kiseonika i imunitet. Isti hormoni obnavljaju mozak.
'Mumijin mozak'
Da bi bolje razumeli šta se dešava, istraživači su koristili preciznu magnetnu rezonancu da skeniraju mozak dr Elizabet Krastil, koleginice sa Univerziteta Kalifornije. Skenirana je pre začeća, tokom trudnoće i dve godine nakon što joj se sin rodio u maju 2020.
"Bio je to prilično intenzivan poduhvat", priznaje Krastilova, ali dodaje da se nije osećala posebno drugačije u trudnoći.
"Neki ljudi pričaju o 'mumijinom mozgu' i sličnim stvarima, a ja nisam iskusila ništa od toga".
Skeniranje je otkrilo široko rasprostranjeno smanjenje zapremine i debljine sive materije, posebno u regionima koji su povezani sa društvenom kognicijom. Mikrostruktura bele materije, mera ožičenja mozga, dostigla je vrhunac na kraju drugog tromesečja pre nego što je ponovo opala. Cerebrospinalna tečnost i moždane šupljine poznate kao komore su se proširile. Promene su bile povezane sa porastom nivoa hormona.
"Ponekad se ljudi uplaše kada čuju da se volumen sive materije smanjuje tokom trudnoće. Ova promena verovatno odražava fino podešavanje neuronskih kola, za razliku od stanjivanja korteksa koje se dešava tokom puberteta", napominje profesorka Džejkobs.
Istraživači su uporedili proces sa vajanjem Mikelanđelovog Davida od mermernog bloka.
Studija se nije bavila promenama ponašanja ili emocija koje se javljaju tokom trudnoće, a u igri su bili mnogi faktori osim hormona, kao što su stres i gubitak sna. Ali neke promene u mozgu su i dalje bile prisutne dve godine nakon porođaja, što nagoveštava ćelijske promene u organu.
"Ovaj rad zaista otvara više pitanja nego što daje odgovore. Zaista tek smo zagrebali površinu", napominje dr Krastul.
Ignorisanje zdravlja žena tokom istorije
Rad označava pokretanje projekta Majčinski mozak (Maternal Brain), međunarodnog poduhvata da se prikupe slični snimci od više trudnica.
"Postoji toliko toga o neurobiologiji trudnoće što još uvek ne razumemo i to nije zato što su žene previše komplikovane, nije zato što je trudnoća neki Gordijev čvor, to je nusprodukt činjenice da su biomedicinske nauke istorijski ignorisale zdravlje žena", smatra profesorka Džejkobs.
Dr An-Mari D'Lonž, vođa grupe FemiLab u Univerzitetskoj bolnici u Lozani, nazvala je rad "fascinantnim".
"Ovaj pristup ne samo da će nam pomoći da mapiramo neuroplastičnost majke, već i da identifikujemo markere koji ukazuju na rizik od postporođajne depresije, ozbiljnog stanja koje se često ne leči", rekla je ona.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-POZIVNI ZA JUGOSLAVIJU
Stanovi u celom svetu, pa i u SFRJ, nisu mogli da se zamisle bez fiksnog telefona koji se po pravilu uvek nalazio u predsoblju. Put razvoja telefonije u Jugoslaviji podrazumevao je umrežavanje velike države u kojoj su gradovi imali prednost, a male sredine i sela često bili osuđeni na nekoliko govornica koje su bile prozor u svet. Šta je telefon nekada značio ljudima? Kako su ga koristili u komunikaciji? Ko je mogao da dobije priključak za telefon? Sve to istražuju “DEKADE” kroz razgovore sa onima koji su živeli u eri kada mobilni telefoni još uvek nisu postojali.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Ako primetite da svakodnevno žudite za belim hlebom, možda se pitate šta ta navika zapravo znači za vaše zdravlje. Uprkos kritikama, mnogi ga koriste u svakodnevnoj ishrani, od sendviča sa kikiriki puterom i džemom do salate od tune, dok ga drugi u potpunosti izbegavaju i biraju integralne žitarice.
Metoda 5-4-3-2-1, koju je osmislio kuvar Vil Kolman, postala je popularna na društvenim mrežama jer pomaže kupcima da bez stresa naprave listu namirnica i da spreče impulsivnu potrošnju.
Komentari (0)