Pronađeni otisci stopala ljudi koji su bežali od erupcije Vezuva pre nove ere
Italijanska Uprava za arheologiju, likovnu umetnost i pejzaž provincije Salerno i Avelino objavila je fotografije otisaka stopala iz 1995. godine pre nove ere, nastalih kada su ljudi i životinje bežali od prve poznate erupcije Vezuva, poznate kao Avelinska erupcija.
"Ovi otisci nude dirljivo svedočanstvo o dramatičnom bekstvu stanovnika pred besom vulkana", navodi se u saopštenju objavljenom na Fejsbuku.
Otisci su otkriveni tokom radova na italijanskom gasovodu "Diramazione Nocera-Cava dei Tirreni" koji su završeni u novembru, a sačuvani su u vulkanskom pepelu u blizini potoka Kazarzano, koji se nalazi u blizini grada Nočera Inferiore, oko 13 kilometara istočno od Pompeje, piše National Geographic.
Više od 200 zemljotresa registrovano je u poslednjih 48 sati u okolini grčkog ostrva Santorini, a pojačana seizmička aktivnost izazvala je zabrinutost vlasti i naučnika, zbog čega je premijer Grčke Kirjakos Micotakis održao sastanak sa predstavnicima nadležnih službi.
Najveće nalazište otisaka stopala dinosaurusa u Velikoj Britaniji otkriveno je u kamenolomu u Oksfordširu. Ispod kamenoloma je pronađeno oko 200 ogromnih otisaka stopala starih 166 miliona godina.
U saopštenju Uprave se navodi da oblici i veličine otisaka ukazuju na to da su antropskog i faunističkog porekla, odnosno ljudski i životinjski, verovtno koza i ovaca.
Pretpostavlja se da su ljudi koji su bežali bili bosi ili nosili jednostavnu obuću dok su gazili po pepelu koji je izbacivao vulkan, a nije poznato da li su preživeli.
Vremenom su se ljudi vratili u ovo područje u današnjoj Italiji i izgradili nove naseobine, uključujući Pompeju, koja je uništena tokom erupcije Vezuva 79. godine nove ere, kada je umrlo oko 16.000 osoba.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALAN FORD I DRUGOVI
Početkom sedamdesetih u SFRJ je stigao strip koji će promeniti svest mladih I uticati na njihov život do danas. Italijanski strip Alan Ford, koji objavljuje hrvatski Vjesnik,imao je težak put do uspeha kod publike. Bio je proglašen šundom, zabranjivan, cenzurisan, ali je zahvaljujući Magnusu I Bunkeru, a posebno prevodiocu Nenadu Briksiju, postao najvažniji proizvod socijalističke Jugoslavije. Nova epizoda DEKADA, kroz razgovore sa strip kolekcionarima I fanovima Alana Forda, istražuje zašto je taj strip bio popularniji u SFRJ nego u Italiji.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Treći je dan sukoba Irana i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U Libanu je poginulo više od 30 osoba, u Bahreinu je pala prva žrtva, čuju se eksplozije u Dohi, Dubaiju i Abu Dabiju. Širom Izraela oglasile su sirene za uzbunu, nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad.
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.
Poljoprivrednici nastavljaju sa blokadama, kako navode, do ispunjenja zahteva. Sagovornik portala Newsmax Balkans Slobodan Vidojević iz Udruženja proizvođači mleka Šumadija i Pomoravlje ističe da je blokarano 20 magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva širom Srbije.
Novinarka Associated Press (AP) Sem Mednik, koja se javila iz Jerusalima, rekla je za Newsmax Balkans da su se nakon iranskih raketnih napada na Izrael u više gradova neprekidno čuli udari, kao i da strah od šireg sukoba dodatno raste zbog napetosti u regionu.
Stanovnici Dubaija suočeni su sa bezbednosnom krizom nakon napada. Škole i vrtići su zatvoreni, nastava je onlajn, a građani stvaraju zalihe osnovnih namirnica, navodi sagovornica portala Newsmax Balkans Nevenka Fejzulov. Vlasti upozoravaju da ostanu u domovima.
Nakon prospavane noći, normalno je biti lagano dehidriran. Unos vode u organizam odmah ujutro podržava hidrataciju, što je ključno za celokupno zdravlje.
Iako mnogi odmah pomisle da su sve grickalice nezdrave, zapravo postoje vrste koje mogu da budu sasvim prihvatljive u okviru uravnotežene ishrane, a tu spadaju orašasti plodovi, semenke, kao i suvo voće.
Novo genetsko istraživanje pokazuje da su se neandertalci i moderni ljudi parili uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci sa ženama moderne vrste. Ovakav obrazac ostavio je trag u današnjem ljudskom genomu, posebno na X hromozomu.
Naučnik i nutricionista iz Sidneja Vinsent Kandravinata upozorio je roditelje da prestanu da šalju bolesnu decu u vrtić, čak i kada im se čini da je reč "samo o prehladi". Kandravinata je istakao da roditelji često potcenjuju koliki uticaj i blago bolesno dete može da ima na okolinu.
Kuvanje testenine mnogima od nas deluje jednostavno. Ipak, iako je ovo jedno od prvih jela koje naučimo sami da pripremamo, često pravimo greške koje mogu uticati na krajnji rezultat.
Praznici su odavno iza nas, a sa njima i period u kojem su svakodnevne navike često pomerale duži obroci, spontanija druženja, čaša vina više i ritam koji je bio sve, samo ne uobičajen.
Komentari (0)