Odlažete zadatke i propuštate rokove – možda patite od vremenskog slepila
Vremensko slepilo je psihološki fenomen koji skoro svako od nas doživi s vremena na vreme. Neki ljudi objašnjavaju da, uprkos svim naporima, često gube pojam o vremenu, potcenjuju ili precenjuju koliko će zadaci trajati, kasne i propuštaju rokove.
Priča o vremenskom slepilu, poteškoćama u opažanju i upravljanju vremenom, preplavila je društvene mreže.
Svima nam se dogodilo da budemo zaokupljeni nekim hobijem ili razgovorom sa nekim, ili bilo kojom vrstom aktivnosti koja je toliko interesantna da nam zaokuplja svu pažnju i odvlači od stvari koje bi mogle biti važnije i hitnije, piše RTS.
Stručnjaci nisu saglasni u pogledu vremenskog slepila, ali pojedini ukazuju da to može značajno da utiče na kvalitet života i predstavlja ozbiljan problem.
Mogući razlozi za ovu pojavu
Vremensko slepilo, po mišljenju Rene Bemont, profesorke Kliničke psihologije na Medicinoskom fakultetu Univerziteta Kornel, i stanje intenzivnog fokusa na aktivnost koja je privlačna, prijatna i privremeno odvlači pažnju od protoka vremena, nisu iste stvari.
"Gubitak osećaja za protok vremena je obično povezan sa pozitivnim emocijama, kada radite nešto u čemu uživate, a kada je potrebno, možete da se prebacite na drugi zadatak. Vremensko slepilo podrazumeva zaglavljivanje, gubljenje poimanja vremena i obično predstavlja problem da se pređe na drugi zadatak", objašnjava profesorka.
Ne postoji jasan konsenzus, ali neki istraživači smatraju da je vremensko slepilo oštećenje vremenske percepcije ili načina na koji mozak doživljava vreme.
Razlike u vremenskoj percepciji povezane su sa neurološkim poremećajima kao što je Parkinsonova bolest i neurodivergentnim podtipovima kao što su poremećaj pažnje/hiperaktivnost ili ADHD, dodaje Bemontova.
Studije ukazuju da je ADHD, posebno među decom, povezan sa oštećenjima u percepciji vremena, sposobnosti da se percipira, razume i donosi odluke zasnovane na vremenu. Meta-analiza iz 2023. koja je posmatrala kombinovane rezultate od 4.692 osobe sa ADHD ustanovila je značajna oštećenja vremenske percepcije u poređenju sa neurotipskim.
"Prilično je jasno da je ovo fenomen koji se dešava kod ljudi sa ADHD, a to je posebno tačno za mlađu decu“, navodi dr Lorens Fang, vanredni profesor psihijatrije na Univerzitetu Stenford.
Nije precizno utvrđeno i da li je autizam takođe povezan sa oštećenjima percepcije vremena.
Kako možemo da rešimo problem
Kako navode stručnjaci, određene strategije mogu pomoći ljudima koji se bore sa percepcijom vremena i njegovim upravljanjem.
Preporučuje se korišćenje digitalnih podsetnika, uključujući alarme, tajmere i kalendare da biste pratili sastanke, datume i rokove.
Oni, takođe, mogu biti korisni za upravljanje vremenom tokom određenih zadataka.
"Za one koji se bore sa sanjarenjem pod tušem i gubitkom poimanja o vremenu, postoje čak i vodootporni tajmeri koji mogu pomoći", napomenuo je prof. Bemont.
Do kraja februara, na noćnom nebu biće vidljiva dva velika poravnanja planeta - u prvom biće vidljivo šest planeta u nizu, a u drugom svih sedam planeta koje su vidljive sa Zemlje, najavio je američki "Sajens alert" (Science Alert).
Prema istraživanju koje je sproveo istraživački centar Toluna, 61 odsto ispitanika smatra da je posao izvor stresa, dok 22 odsto smatra da njihova profesionalna aktivnost negativno utiče na njihovo mentalno zdravlje.
U Albaniji je otkriveno najveće podzemno termalno jezero na svetu, a to otkriće bi moglo da doprinese zaštiti celog područja i boljem razumevanju njegove hidrologije, rekli su stručnjaci.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Gde je mesto čoveka u poretku gde veštačka inteligencija uzima primat? Da li nas ChatGPT zaista „razume“ ili nam samo govori ono što želimo da čujemo? Koliko je opasno ako umesto da mi kreiramo veštačku inteligenciju, dozvolimo da ona kreira nas? Ko će prvi ostati bez posla, oni koji odbijaju da private savremene tehnologije ili oni koji ih ne razumeju? Zašto je važno da shvatimo da je veštačka inteligencija tu da radi za nas, a ne da misli umesto nas? Za emisiju “Tražim reč » govore profesor Visoke škole za strukovnih studija za informacione tehnologije Đorđe, generalni direktor STARTIT-a Vukašin Stojkov i stručnjak za digitalni marketing Ivan Bildi.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njegovog stvaralaštva, razotkriva se život Lazara Vozarevića izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Vozareviću kao čoveku i umetniku - njegovim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njegov prepoznatljiv slikarski izraz
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija „Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković izgubio je sa 3:1 (2:6, 6:2, 6:3, 7:5) od Španca Karlosa Alkaraza u finalu Australijan opena i tako nije uspeo da osvoji 25. grend slem titulu.
Cela planeta se trenutno nalazi u jako turbulentnom vremenu, što za posledicu ima rekordan skok cena plemenitih metala u poslednjih pola veka. Cena zlata je u 2025. porasla za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo izuzetan rast od čak 148 odsto.
Muškarac iz američke savezne države Viskonsin prešao je celu zemlju tokom snežne oluje kako bi se ponovo ujedinio sa psom koji je nestao pre četiri godine u Filadelfiji.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Komentari (0)