Egipćani žele da im se vrati bista kraljice Nefertiti, za peticiju potrebno milion potpisa
Poznati egipatski arheolog i bivši ministar, Zahi Havas, pokrenuo je peticiju da se u Egipat vrati bista kraljice Nefertiti, koju su nemački arheolozi otkrili 300 kilometara južno od Kaira i preneli u Berlin 1913. godine.
Izvor: RTS
19.09.2024. 21:33
Foto: Envato
Čuvena bista kraljice Nefertiti, napravljena od krečnjaka, otkrivena je 1912. godine. To je bila zasluga nemačke arheološke misije, a bista je prebačena u Berlin 1913.godine. Stara je 3400 godina, prenosi RTS.
Cilj peticije Zahija Havasa je povratak ukradenih egipatskih artefakata u zemlju porekla. Očekuje se prikupljanje najmanje milion potpisa. Kampanja je deo šireg pokreta radi podizanja svesti o egipatskoj izgubljenoj baštini i važnosti vraćanja pravim vlasnicima.
„Egipatski nacionalni komitet traži povratak biste kraljice Nefertiti. Ovo je pismo koje sadrži peticiju, želeo bih da je svi koji to žele potpišu. Na taj način ćete pokazati da biste voleli da se to dogodi“, kaže arheolog Zahi Havas.
Dečak, koji je slučajno razbio retku amforu staru 3.500 godina, vratio se sa porodicom u muzej Heht u izraelskom gradu Haifi da vidi kako se ovaj arheološki artefakt restaurira.
Šangajski muzej privukao je ovog leta veliki broj posetilaca izložbom posvećenom starom Egiptu, a među izloženim predmetima su brojne statue mačaka koja je poštovana kao božanstvo, pa je muzej odlučio da otvori vrata za vlasnike mačaka i njihove ljubimce.
Bista je otkrivena u Tel el Amarni, na 300 kilometara južno od Kaira. To je bila prestonica muža kraljice Nefertiti, faraona Ehnaton (Amenhotep IV) iz 18. dinastije. Bio je poznat kao kralj jeretik. Promovisao je obožavanje Atena iznad svih drugih egipatskih bogova, tokom svoje vladavine koja je trajala do 1335. godine stare ere, koju je karakterisala radikalna transformacija egipatske umetnosti.
Pravno je moguće vratiti bistu u Egipat
„Međunarodno pravo, iako nije fer, dozvoljava nam da vratimo u Egipat bistu kraljice Nefertiti. Podneli smo sve prikupljene dokaze u vezi sa tim“, navodi Zahi Havas.
Peticija će biti predstavljena nemačkim vlastima kada bude sakupljeno milion potpisa. Iako ostaje da se vidi da li će se to postići, to je značajan korak u naporima Egipta da se vrate u zemlju artefakti i povrati kulturni identitet.
Cilj vraćanje tri predmeta
Zahi Havas kaže da mu je cilj vraćanje tri predmeta.
„Rekao sam u više navrata da muzeji i dalje praktikuju imperijalizam jer su naše nasleđe odneli Francuzi i Britanci. Želim da se u Egipat vrate tri glavna predmeta, osim biste kraljice Nefertiti, to su kamen iz Rozete iz Britanskog muzeja i zodijak iz Dendere (poznati egipatski bareljef sa plafona pronaosa kapele posvećene Ozirisu) iz Luvra“, ističe Havas.
Za sada nema komentara iz Novog Muzeja u Berlinu na pokrenutu peticiju.
Rat Amerike i Izraela protiv Irana aktuelizovao je pitanje položaja Jevreja u samom Izraelu, ali i mnogo šire. Istražujemo da li raste antisemitizam u svetu zbog aktivnog učešća Izraela u tom ratu, da li ga ima na prostoru Srbije, ali i u regionu? Da li antisemitizam ima političke ili religijske osnove? O tim i mnogim drugim pitanjima razgovaramo sa istoričarem Milovanom Pisarijem i analitičarem Žarkom Puhovskim.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Ko je bio Fransoa de Kalijer? Šta ga je izdvajalo od drugih diplomata 17. veka? Da li je Kalijerov rad uticao na razvoj međunarodnih odnosa u Evropi i šta današnje diplomate mogu o njega da nauče? Odgovore tražimo od diplomate Duška Lopandića.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici zaplenili su sedam kilograma i 568 grama biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i 19,6 grama materije za koju se sumnja da je kokain.
Hrskava hrana pržena na ulju mnogima je omiljena, ali retko razmišljamo o tome koliko puta isto ulje možemo bezbedno da koristimo. Ponovno zagrevanje može da utiče na kvalitet hrane i zdravlje, pa je zato važno da obratimo pažnju.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences" pokazuje da kvalitet društvenih odnosa ima direktan uticaj na fizičko zdravlje, pri čemu negativne interakcije mogu značajno ubrzati biološko starenje i povećati rizik od hroničnih bolesti.
Ribice su često prvi izbor za kućnog ljubimca, ali iza njihove naizgled jednostavne pojave krije se više nego što mislimo. Da li su zaista idealne ili zahtevaju više pažnje nego što se čini?
Čišćenje kućnih predmeta vodom često deluje kao najjednostavnije rešenje, ali postoje predmeti i materijali koji u kontaktu sa vodom mogu biti oštećeni ili izgubiti svoj izgled. Zato posebno obratite pažnju na elektronske uređaje, osetljive materijale i porozne površine.
Čuvanje ostataka hrane u frižideru uobičajena je praksa, ali mikrobiolozi upozoravaju da upravo obroci koji se sastoje od "onoga što nam je ostalo od sinoć", mogu biti čest uzrok trovanja hranom – ako se ostaci hrane ne skladište, ali i potom ne koriste pravilno.
Komentari (0)