Šta je mizofonija? Stručnjaci tvrde da je čest poremećaj, povezan sa anksioznošću i depresijom
Dok se većina ljudi oseća neprijatno kada neko turpija nokte, oni koji pate od mizofonije mogu imati jednako intenzivnu reakciju na zvukove kao što su, hrkanje, disanje i žvakanje. Istraživanja sugerišu da je mizofonija rasprostranjenija nego što se mislilo.
Istraživanja sprovedena širom Evrope sugerišu da stanje mizofonije "deli gene" sa anksioznošću, depresijom i posttraumatskim sindromom (PTSP).
Psihijatar sa Univerziteta u Amsterdamu Dirk Smit i njegove kolege analizirali su genetske podatke iz Konzorcijuma za psihijatrijsku genomiku, potom "UK Biobank" i "23andMe" baza podataka, i otkrili da ljudi koji su prijavili da imaju mizofoniju, imaju veću verovatnoću da imaju genetsku sliku kao i ljudi sa psihijatrijskim poremećajima, i obolelima od tinitusa i PTSP-a.
Iste tehnike lečenja
"Nalazi bi mogli da ukažu na zajedničku neurobiološku postavku, a to bi moglo da sugeriše da bi se tehnike lečenja koje se koriste za PTSP takođe mogle koristiti za mizofoniju", navode istraživači u svom radu.
To ne znači da mizofonija i ova druga stanja moraju nužno imati zajedničke mehanizme, već da neki od genetskih faktora rizika mogu biti slični.
U okviru projekta Agencije za bezbednost saobraćaja održana je obuka pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i hitnih službi za pružanje psihološke podrške preživelima u saobraćajnim nesrećama, porodicama žrtava, ali i profesionalcima.
Jedno prethodno istraživanje je pokazalo da ljudi koji imaju mizofoniju imaju i veću verovatnoću da pate od stanja kao što su čest osećaj zabrinutosti, krivice, usamljenosti ali i od neuroza.
Reakcije na zvuk kreću se od iritacije i ljutnje, do uznemirenosti koja ozbiljno ometa svakodnevni život.
"Mizofonija i ASD relativno nezavisni poremećaji"
S druge strane, pokazalo se da ljudi sa poremećajem autističnog spektra (ASD) ređe pate od mizofonije, što je neočekivano jer osobe sa autiskičnim spektrom poremećaja imaju smanjenu toleranciju na zvukove.
"Naši rezultati sugerišu da su mizofonija i ASD relativno nezavisni poremećaji u pogledu genetičkim varijacija. To otvara mogućnost da razmatramo i druge oblike mizofonije, koji su uglavnom vođeni besom ili drugim negativnim izražavanjem emocija", pišu istraživači u svom radu.
Inače, zvuci-okidači zavise od određenih osobina ličnosti.
Smit i kolege upozoravaju da su njihovi podaci uglavnom zasnovani na istraživanjima u okviru evropskih populacija, tako da se iste veze možda ne bi pojavile u drugim narodima.
Ipak, studija je pružila naznake o tome gde bi dalja istraživanja mogla da se fokusiraju na pronalaženje biološkog mehanizma koji stoji iza mizofonije.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)