Žene žive duže, kognitivno sporije stare: Razlog "tihi hromozom"
Drugi X hromozom u ženskim ćelijama, za koji se smatralo da je "tihi", mogao bi da pruži objašnjenje zašto žene žive duže od muškaraca i otpornije su na kognitivni pad.
"Tihi" X hromozom u ženskom mozgu možda ipak nije tako ćutljiv. Nova studija je pronašla dokaze i kod miševa i kod ljudi da kako starimo, tako se "uspavani" X hromozomi mogu "probuditi" u ćelijama mozga ključnim za učenje i pamćenje.
Uticaj ove genetske biblioteke mogao bi da bude ključni razlog zašto žene žive duže od muškaraca i sporije kognitivno stare.
Holivud je od muškaraca napravio oličenje romantike, ali da li su muškarci romantičniji u stvarnom životu zavisi od toga kako definišete romantiku, kao i od kulturoloških, društvenih i drugih očekivanja koja mogu da utiču na romantično ponašanje, kažu stručnjaci.
Nova studija objašnjava razliku između muškaraca i žena u smislu dužine spavanja, a rezultati bi mogli da imaju važne posledice za biomedicinska istraživanja sna, koja su decenijama fokusirana uglavnom na muškarce.
"U tipičnom starenju, žene imaju mozak koji izgleda mlađe, sa manje kognitivnih deficita u poređenju sa muškarcima. Ovi rezultati pokazuju da se tihi X hromozom kod žena zapravo ponovo budi u kasnijem životnom dobu, što verovatno pomaže da se uspori kognitivni pad", objašnjava neurolog Dena Dubal sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku, prenosi RTS.
X hromozom sadrži oko pet odsto ljudskog genoma i u velikoj meri je nedovoljno proučavan u mozgu koji stari, objašnjavaju Dubalova i njene kolege sa fakulteta i koautori istraživanja koje je predvodila Margaret Gadek.
Uticaj na različite načine starenja mozga
Kod sisara ženke imaju dva X hromozoma – po jedan od svakog roditelja – ali u svakoj ćeliji tela, jedan od tih hromozoma miruje, a drugi se aktivira.
Neki odabrani geni iz X hromozoma, međutim, mogu da izbegnu inaktivaciju, a dokazi sugerišu da kako starimo, više X hromozoma "izbegava" genetske naredbe o mirovanju. To znači da bi aktivnost oba X hromozoma potencijalno mogla da utiče na različite načine starenja muškog i ženskog mozga.
Da bi testirali tu ideju, istraživači su istraživali moždane ćelije u ženskom hipokampusu, što je region mozga koji igra veliku ulogu u učenje, pamćenje i emocionalnu obradu informacija.
Foto: Envato
Najpre je naučni tim proučavao miševe sa X hromozomima iz dva različita soja glodara, Mus musculus i M. castaneus.
U posmatranim slučajevima, X hromozomu kod glodara Mus musculus nedostajao je važan gen, nazvan Xist, što je značilo da se hromozom ne može držati neaktivnim kao što je uobičajeno.
To znači da se kod nekog potomka M. castaneus X hromozom uvek deaktivira, pa ako se njegovi genetski efekti pokažu u moždanim ćelijama, onda se smatra "odbeglim" od zabrane aktivacije.
Kako izbeći zabranu aktivacije X hromozoma
Koristeći sekvenciranje RNK, istraživači su pogledali jezgra 40.000 ćelija hipokampusa kod četiri mladunčeta i četiri odrasle ženke miševa da bi otkrili koji je X hromozom aktivan.
Očitavanja koja su porasla sa aktivacijom hromozoma bila su 91,7 odsto kod M. musculus i 8,3 odsto kod M. castaneus. Pošto je kod M. castaneus X hromozom trebalo da bude neaktivan, to sugeriše da je između tri i sedam odsto njegovih gena nekako izbeglo zabranu aktivacije.
Ovo je važilo za većinu tipova ćelija u hipokampusu miševa, a još više kod starijih jedinki.
Foto: Envato
Ćelije koje će najverovatnije pokazati aktivirane gene neaktivnog hromozoma uključuju zupčaste vijuge, koje igraju ključnu ulogu u pamćenju, i oligodendrocite, koji podržavaju formiranje neuronskih veza.
Da bi utvrdili da li ovi nalazi važe i kod ljudi, istraživači sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku pregledali su ranije objavljene podatke o neaktivnim X genima koji se menjaju sa godinama u najmanje jednoj ili više vrsta moždanih ćelija.
Otprilike polovina ciljanih gena čije je prisustvo izazvano starenjem identifikovani su na neaktiviranom X hromozomu, a dovodili su do intelektualne onesposobljenosti u slučaju mutacija.
Ovo sugeriše da neaktivirani X hromozom nosi gene obogaćene faktorima koji se dovode u vezu sa kognitivnim stanjem.
Značaj PLP1 gena
Za jedan od ovih gena, nazvan PLP1, primetno je intenziviranje delovanja u neuronima, oligodendrocitima i astrocitima zupčastih vijuga sa godinama. Gen PLP1 aktivira protein uključen u formiranje mijelinskih omotača koji okružuju neurone i omogućavaju im da efikasnije šalju poruke.
"U poređenju sa stanjem kod miševima, kod žena starije dobi primetno je veće prisustvo PLP1 gena u parahipokampusu, u poređenju sa starijim muškarcima", objašnjavaju autori studije.
Izraženiji PLP1 gen kod mužjaka i ženki miševa dovodilo je do boljeg rada mozga u starijoj dobi, to jest boljeg učenja i pamćenja kod životinjskih modela. Ovo bi mogao biti put ka načinima za usporavanje ili sprečavanje starenja mozga u budućnosti.
"Istraživanje biologije žena je istorijski nedovoljno zastupljeno u nauci i medicini, ali je od suštinskog značaja i sve je prisutnije. Šta aktivacija X hromozoma u opštem smislu znači za zdravlje mozga žena – ili za druge sisteme tela – sada je kritična oblast istraživanja", poručuje naučni tim koji je sproveo istraživanje.
Rezultati studije objavljeni su u časopisu Science Advances.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE ( R )
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
16:30
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
17:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dekanka FPN Maja Kovačević rekla je za Newsmax Balkans da studenti koji su u blokadi nisu blizu odluke da nastava bude nastavljena, navodeći da ne smatra da su protesti obojena revolucija, već da je reč o autentičnom pokretu, čiji je povod bio pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
"Napad na Republiku Srpsku je koordinisan sa napadom na Srbiju. U interesu stranih planera je da Srbija bude zabavljena unutrašnjim problemima i da nema fokus na događaje u BiH", izjavio je istoričar Aleksandar Raković.
NATO bombardovanje SR Jugoslavije je počelo pre 26 godina i bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. General u penziji Jovan Milanović izjavio je za Newsmax Balkans da je tokom boravka u Briselu za četiri godine poslao blizu 4.000 stranica informacija s tim u vezi.
Srbija je već nekoliko godina zaredom lider u regionu po privlačenju stranih direktnih investicija. Tokom prošle godine privukla je 5,1 milijardu evra stranih direktnih investicija.
Najtiše mesto na svetu je, prema Ginisovoj knjizi svetskih rekorda, anehogena komora za testiranje zvuka u Orfild laboratoriji u gradu Mineapolis u američkoj saveznoj državi Minesoti.
Održavanje belih patika može biti vrlo zahtevno, ali ukoliko su se isprljale zbog nošenja, onda ne brinite jer zapravo postoji vrlo jednostavni načini kako možete da uklonite mrlje.
Tinejdžeri koji su trajno isključeni iz škole imaju dvostruko veće šanse da počine ozbiljno nasilje u roku od godinu dana nakon isključenja od onih koji su samo suspendovani, pokazala je analiza policijskih i obrazovnih evidencija koju su uradili istraživači sa Univerziteta Hal i Bristol.
Sunčeva svetlost kožu može i da ošteti kroz staklo prozora. Ako se vozite automobilom, autobusom, i sedite pored prozora kroz koji greje sunce, njegova svetlost može da vam ošteti kožu koja može i da izgori.
Komentari (0)