Žene žive duže, kognitivno sporije stare: Razlog "tihi hromozom"
Drugi X hromozom u ženskim ćelijama, za koji se smatralo da je "tihi", mogao bi da pruži objašnjenje zašto žene žive duže od muškaraca i otpornije su na kognitivni pad.
"Tihi" X hromozom u ženskom mozgu možda ipak nije tako ćutljiv. Nova studija je pronašla dokaze i kod miševa i kod ljudi da kako starimo, tako se "uspavani" X hromozomi mogu "probuditi" u ćelijama mozga ključnim za učenje i pamćenje.
Uticaj ove genetske biblioteke mogao bi da bude ključni razlog zašto žene žive duže od muškaraca i sporije kognitivno stare.
Holivud je od muškaraca napravio oličenje romantike, ali da li su muškarci romantičniji u stvarnom životu zavisi od toga kako definišete romantiku, kao i od kulturoloških, društvenih i drugih očekivanja koja mogu da utiču na romantično ponašanje, kažu stručnjaci.
Nova studija objašnjava razliku između muškaraca i žena u smislu dužine spavanja, a rezultati bi mogli da imaju važne posledice za biomedicinska istraživanja sna, koja su decenijama fokusirana uglavnom na muškarce.
"U tipičnom starenju, žene imaju mozak koji izgleda mlađe, sa manje kognitivnih deficita u poređenju sa muškarcima. Ovi rezultati pokazuju da se tihi X hromozom kod žena zapravo ponovo budi u kasnijem životnom dobu, što verovatno pomaže da se uspori kognitivni pad", objašnjava neurolog Dena Dubal sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku, prenosi RTS.
X hromozom sadrži oko pet odsto ljudskog genoma i u velikoj meri je nedovoljno proučavan u mozgu koji stari, objašnjavaju Dubalova i njene kolege sa fakulteta i koautori istraživanja koje je predvodila Margaret Gadek.
Uticaj na različite načine starenja mozga
Kod sisara ženke imaju dva X hromozoma – po jedan od svakog roditelja – ali u svakoj ćeliji tela, jedan od tih hromozoma miruje, a drugi se aktivira.
Neki odabrani geni iz X hromozoma, međutim, mogu da izbegnu inaktivaciju, a dokazi sugerišu da kako starimo, više X hromozoma "izbegava" genetske naredbe o mirovanju. To znači da bi aktivnost oba X hromozoma potencijalno mogla da utiče na različite načine starenja muškog i ženskog mozga.
Da bi testirali tu ideju, istraživači su istraživali moždane ćelije u ženskom hipokampusu, što je region mozga koji igra veliku ulogu u učenje, pamćenje i emocionalnu obradu informacija.
Foto: Envato
Najpre je naučni tim proučavao miševe sa X hromozomima iz dva različita soja glodara, Mus musculus i M. castaneus.
U posmatranim slučajevima, X hromozomu kod glodara Mus musculus nedostajao je važan gen, nazvan Xist, što je značilo da se hromozom ne može držati neaktivnim kao što je uobičajeno.
To znači da se kod nekog potomka M. castaneus X hromozom uvek deaktivira, pa ako se njegovi genetski efekti pokažu u moždanim ćelijama, onda se smatra "odbeglim" od zabrane aktivacije.
Kako izbeći zabranu aktivacije X hromozoma
Koristeći sekvenciranje RNK, istraživači su pogledali jezgra 40.000 ćelija hipokampusa kod četiri mladunčeta i četiri odrasle ženke miševa da bi otkrili koji je X hromozom aktivan.
Očitavanja koja su porasla sa aktivacijom hromozoma bila su 91,7 odsto kod M. musculus i 8,3 odsto kod M. castaneus. Pošto je kod M. castaneus X hromozom trebalo da bude neaktivan, to sugeriše da je između tri i sedam odsto njegovih gena nekako izbeglo zabranu aktivacije.
Ovo je važilo za većinu tipova ćelija u hipokampusu miševa, a još više kod starijih jedinki.
Foto: Envato
Ćelije koje će najverovatnije pokazati aktivirane gene neaktivnog hromozoma uključuju zupčaste vijuge, koje igraju ključnu ulogu u pamćenju, i oligodendrocite, koji podržavaju formiranje neuronskih veza.
Da bi utvrdili da li ovi nalazi važe i kod ljudi, istraživači sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku pregledali su ranije objavljene podatke o neaktivnim X genima koji se menjaju sa godinama u najmanje jednoj ili više vrsta moždanih ćelija.
Otprilike polovina ciljanih gena čije je prisustvo izazvano starenjem identifikovani su na neaktiviranom X hromozomu, a dovodili su do intelektualne onesposobljenosti u slučaju mutacija.
Ovo sugeriše da neaktivirani X hromozom nosi gene obogaćene faktorima koji se dovode u vezu sa kognitivnim stanjem.
Značaj PLP1 gena
Za jedan od ovih gena, nazvan PLP1, primetno je intenziviranje delovanja u neuronima, oligodendrocitima i astrocitima zupčastih vijuga sa godinama. Gen PLP1 aktivira protein uključen u formiranje mijelinskih omotača koji okružuju neurone i omogućavaju im da efikasnije šalju poruke.
"U poređenju sa stanjem kod miševima, kod žena starije dobi primetno je veće prisustvo PLP1 gena u parahipokampusu, u poređenju sa starijim muškarcima", objašnjavaju autori studije.
Izraženiji PLP1 gen kod mužjaka i ženki miševa dovodilo je do boljeg rada mozga u starijoj dobi, to jest boljeg učenja i pamćenja kod životinjskih modela. Ovo bi mogao biti put ka načinima za usporavanje ili sprečavanje starenja mozga u budućnosti.
"Istraživanje biologije žena je istorijski nedovoljno zastupljeno u nauci i medicini, ali je od suštinskog značaja i sve je prisutnije. Šta aktivacija X hromozoma u opštem smislu znači za zdravlje mozga žena – ili za druge sisteme tela – sada je kritična oblast istraživanja", poručuje naučni tim koji je sproveo istraživanje.
Rezultati studije objavljeni su u časopisu Science Advances.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U svakoj epizodi upoznajemo ljude koji svojim radom i idejama inspirišu, pokreću i dokazuju da se trud, radoznalost i posvećenost uvek isplate. Njihove priče pokazuju da znanje ima mnogo oblika: ono može biti naučno, umetničko, praktično ili iskustveno, ali uvek ima snagu da povezuje i otvara nove horizonte. Pratićemo uspehe i izazove, trenutke otkrića i trenutke borbe, i kroz sve njih shvatićemo da znanje zaista jeste putovanje koje nas oblikuje, čini jačima i povezuje sa drugima. Znanje je uvek u modi. Put znanja vas poziva da zajedno krenemo na ovo putovanje i otkrijemo priče koje inspirišu, podstiču razvoj i vraćaju veru u moć znanja.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR (R)
Dokumentarni serijal koji vas vodi iza kapija pravoslavnih manastira – tamo gde se vera, rad i molitva pretaču u svakodnevicu, a kuvanje postaje duhovni čin. Upoznajte monaški način života i ishrane, kako izgleda priprema posne i praznične trpeze. Govorimo o ukusima večnosti, skrivenim u svakodnevici monaškog života. „Monaški kuvar" donosi priče o jednostavnosti, smirenju i povratku suštini, kao i recepte kojima ćete nahraniti dušu.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
Da li ste spremni za nastavak najveće avanture ikada? U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana se ne odnose samo na njihovo konzumiranje. Sve više, banane se koriste za spoljnu primenu na koži, jer mogu da reše brojne dermatološke probleme.
Šest od deset Italijana koristi veštačku inteligenciju (AI) u kuvanju, pokazala je anketa platforme "Academia.tv" o kulinarskim navikama i upotrebi tehnologije u 2025. godini.
Mnogo dokaza ukazuje na to da ljudski um funkcioniše drugačije ako ste budni noću. Posle ponoći, negativne emocije imaju tendenciju da privuku našu pažnju više od pozitivnih, opasne ideje postaju sve privlačnije, a inhibicije nestaju.
Započinjanje rutine vežbanja može izgledati neugodno, frustrirajuće i teže nego što se čini. Motivacija često nije uvek dovoljna. To je osećaj, a osećaji su nedosledni. Ono što funkcioniše jeste izgradnja navika koje odgovaraju vašem rasporedu, interesima i načinu života.
Jesen je vreme pojačanog linjanja pasa, a ukoliko se mučite sa dlakama koje su svuda po vašem domu, trebalo bi da obratite pažnju na ishranu psa, ali i da ga redovno četkate.
Svetski tehnološki gigant Google, čije onlajn usluge koriste praktično svi korisnici interneta na neki od načina, sada želi da bude i prva svetska kompanija koja će kvantne kompjutere uvesti u svakodnevnu upotrebu.
Otvorene konzerve često ostaju kao ostatak obroka u domaćinstvima, ali mnogi ne znaju koliko dugo ih je sigurno držati u frižideru. Ako se ne skladište pravilno, njihov sadržaj može brzo da se pokvari i postane neispravan za jelo.
Komentari (0)