


(VIDEO) Stene prekrile kolovoz: Zatvoren put od Cetinja prema Budvi zbog velikog odrona
Saobraćaj na putu Budva - Cetinje je obustavljen za sve kategorije vozila, saopšteno je iz Automoto saveza Crne Gore.
09:51Pre 7 h14.09.2025.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Nova studija objašnjava razliku između muškaraca i žena u smislu dužine spavanja, a rezultati bi mogli da imaju važne posledice za biomedicinska istraživanja sna, koja su decenijama fokusirana uglavnom na muškarce.
Istraživanje mehanizama spavanja je sve intenzivnije poslednjih godina, na hiljade studija na životinjama obavlja se kako bi se ispitao uticaj kvaliteta sna na rizik od bolesti kao što su dijabetes, gojaznost, Alchajmerova bolest i poremećaji imuniteta, ali i obratno - i koliko bolesti mogu da utiču na spavanje.
Kao i za mnoge eksperimente, miševi su obično prvi koji se koriste za kontrolu dejstva i nuspojava određenih lekova, pa tako i onih za spavanje.
Međutim, brojni rezultati su pod znakom pitanja zbog odsustva ženskih objekata proučavanja (ženskih jedinki).
Kod muškaraca i žena utvrđeni su različiti obrasci spavanja, što se često pripisuje faktorima životnog stila i negovateljskim ulogama.
"Rezultati naše studije sugerišu da biološki faktori možda igraju važniju ulogu u tim razlikama nego što se smatra", rekla je Rejčel Rou, profesorka integrativne fiziologije, prenosi RTS.
"Otkrili smo da najčešće korišćen tip miševa u biomedicinskim istraživanjima ima polno specifično ponašanje i da, ako se ne uzmu u obzir te polne razlike, lako se može desiti do pogrešno tumačenja podataka", naveli su istraživači.
U studiji su upotrebljeni specijalni kavezi sa ultraosetljivim senzorima za kretanje, kako bi se odredili obrasci spavanja 267 miševa.
Utvrđeno je da su mužjaci spavali oko 670 minuta ukupno tokom perioda od 24 časa, što je bilo oko sat više nego kod miševa ženskog pola. To dodatno spavanje inače, bilo je ne-REM spavanje, tokom kojeg telo radi na svom oporavku.
Miševi su noćne životinje i "polifazni spavači". Spavaju nekoliko minuta, a onda se probude kako bi nakratko osmotrili svoju okolinu i onda nastave da spavaju. Ženke, otkrila je studija, imaju još kraće cikluse spavanja, odnosno njihovo spavanje je više fragmentirano.
Slične polne razlike su utvrđene su i kod drugih životinja, uključujući vinske mušice, pacove, ribe zebrice i ptice. Evoluciono gledano, to ima smisla, jer iz biološke perspektive, ženke i treba da su osetljivije u pogledu uticaja okruženja, i da se probude kad je potrebno, jer obično one vode računa o mladuncima.
"Ako bismo svi spavali čvrsto kao muškarci, možda ne bismo napredovali kao vrsta?", pita se Rou.
Hormoni stresa kao što je kortizol (koji pospešuje budnost) i polni hormoni verovatno imaju dodatni uticaj. Tako na primer, žene češće imaju lošiji san tokom menstrualnog ciklusa kada su estrogen i progesteron na najnižim nivoima. Postoji i teorija o tome da je ženama "po prirodi" potrebno manje sna.
Istraživači se nadaju da će njihovi rezultati inspirisati dalje istraživanje temeljnih bioloških razlika među polovima kada je spavanje u pitanju. Očekuju da će naučnici preispitati način istraživanja.
Godine 2016, Nacionalni instituti za zdravlje počeli su da traže od naučnika koji se prijavljuju za sredstva za studije da uzmu u obzir pol kao biološku varijantu. Napredak je ostvaren, ali istraživanje je pokazalo da polna pristrasnost i dalje postoji, što može imati stvarne posledice.
Istraživanje simuliranjem tretmana za spavanje koji je najbolje delovao kod ženskih jedinki najbolje rezultate je dao upravo onda kada je uzorak jedinki koje u eksperimentu učestvuju ravnomerno sastavljen - od istog broja mužjaka i ženki.
U suštini, ako žene nisu dovoljno predstavljene u studijama, lekovi koji najbolje deluju na njih mogu da izgledaju neefikasno, a može da se desi i da sporedni neželjeni prođu nezapaženo.
Put od testiranja do primene leka, i različitih terapija obično traje decenijama, i često, ono što deluje kod životinja, nije uspešno u kliničkim ispitivanjima kod ljudi. Da li je tako mnogo vremena potrebno upravo zato što pol nije dovoljno uzet u obzir - pitaju se istraživači.
Autori studije zato ohrabruju istraživače da uključuju oba pola jednako kad je to moguće, analiziraju podatke za muškarce i žene odvojeno, i preispitaju ranije studije u kojima jedinke ženskog pola nisu bile dovoljno zastupljene.
Slovenački košarkaški as Luka Dončić, postao je vlasnik prestižne vile na Manheten Biču, a za nekadašnji dom bivše teniske šampionke Marije Šarapove izdvojio je 25 miliona dolara i osigurao sebi luksuzno prebivalište uz okean.
16:01Pre 52 min14.09.2025.
AutorStručnjaci za ponašanje ljubimaca i psiholozi kroz brojna istraživanja otkrili su šta psi najčešće sanjaju.
12:11Pre 4 h14.09.2025.
AutorKompanija Nintendo je na današnji dan pre 40 godina u Japanu pustila u promet igricu Super Mario Bros, a lik Marija se od tada pojavio u više od 250 video-igrica.
18:49Pre 22 h13.09.2025.
AutorBanane su nesumnjivo jedna od najpopularnijih namirnica, a osim po hranljivim materijama koje sadrže, vrlo lako se mogu uvrstiti u svakodnevnu ishranu.
16:48Pre 1 d13.09.2025.
AutorMladunče gorile spaseno iz tovarnog prostora aviona, koje se oporavljalo u Zoološkom vrtu u Istanbulu, spremno je za povratak u svoju zemlju porekla Nigeriju, prenose mediji.
15:30Pre 1 d13.09.2025.
AutorLetelica od značaja za rusko Ministarstvo odbrane i trenažno-istraživačka letelica "Možajec-6" lansirane su u ciljnu orbitu u predviđeno vreme, saopštio je ruski vojni resor, prenosi Interfaks.
13:12Pre 1 d13.09.2025.
AutorNeki od izazova koje donose hladniji meseci jesu pranje i sušenje odeće. Ipak, postoje saveti koji mogu da pomognu u bržem sušenju veša i spreče pojavu buđi.
10:41Pre 1 d13.09.2025.
AutorAko naglo smanjite unos kafe ili drugih pića sa kofeinom, jedan od iznenađujućih efekata koji ćete možda primetiti jesu drugačiji snovi. Odjednom će postati živopisniji, a ponekad čak i zastrašujuće realni. Da li kofein zaista direktno utiče na naše snove ili je u pitanju nešto drugo?
23:23Pre 1 d12.09.2025.
AutorBakterije koje se inače nalaze u usnoj duplji mogle bi da igraju direktnu ulogu u pokretanju srčanog udara, pokazalo je novo istraživanje.
21:08Pre 1 d12.09.2025.
Autor
Komentari (0)