Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje novog sistema ulaska/izlaska iz država koje su deo Šengen zone (EES), a jedna od prvih država koje će početi primenu EES je Hrvatska.
Putnici iz Srbije moraće prilikom prvog prelaska granice nakon 12. oktobra da daju otiske prstiju i budu fotografisani – biometrijski podaci se čuvaju i koriste pri narednim prelascima, zbog čega treba da planiraju dodatno vreme za ulazak u Hrvatsku.
Politička scena Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) tokom leta i jeseni 2000. godine bila je poprište značajnih institucionalnih promena, burnih političkih kampanja i dubokih društvenih previranja koja su kulminirala izborima održanim u septembru.
Na današnji dan pre 24 godine u Beogradu su održane najmasovnije demonstracije od obnavljanja višestranačja u Srbiji, koje su dovele do pada režima Slobodana Miloševića.
Očekuje se produženo trajanje graničnih kontrola, posebno na drumskim prelazima, jer će putnici iz trećih zemalja morati da izađu iz vozila radi kreiranja ličnog EES dosijea (uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja) i kasnije provere identiteta.
Registracija će početi istovremeno na svim graničnim prelazima, a u prvom mesecu predviđena su dva termina dnevno za unos podataka. Puna primena sistema očekuje se najkasnije 10. aprila 2026. godine.
Svakog narednog meseca trajanje registracije kroz sistem EES će se postepeno povećavati, a nakon 170 dana planirana je puna primena ovog sistema.
Foto: Mup.gov.hr
Na granicama će, podsećaju, biti prisutni i Fronteks policajci iz EU, radi bolje kontrole i borbe protiv kriminala i ilegalnih migracija.
Kako funkcioniše EES?
EES elektronski beleži vreme i mesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji imaju odobrenje za kratkotrajan boravak u državama članicama EU, i izračunava trajanje dozvoljenog boravka, navodi se na sajtu hrvatskog Ministarstva unutrašnjih poslova.
Prilikom prvog ulaska nakon uvođenja EES sistema, uz podatke iz putne isprave, prikupljaju se i biometrijski podaci – otisci četiri prsta desne ruke i fotografija lica. Time se kreira lični EES dosije, uz zabeleženo vreme i mesto ulaska/izlaska.
Pri ponovnom dolasku, identitet putnika se biometrijski potvrđuje poređenjem uživo snimljene slike lica sa prethodno sačuvanim podacima.
Pri izlasku iz šengenskog prostora, identitet se takođe proverava pomoću snimljene slike lica i putne isprave. Deca mlađa od 12 godina su izuzeta od davanja otisaka prstiju, dok se fotografija lica uzima bez obzira na uzrast.
Gde se nalaze EES kiosci?
Samouslužni EES kiosci postavljeni su na šest aerodroma u Hrvatskoj: Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar i Rijeka.
Ko može da koristi EES kioske?
Kiosci su namenjeni državljanima trećih zemalja koji prvi put ulaze u šengenski prostor i nemaju kreiran dosije putnika.
Ne mogu ih koristiti osobe koje imaju boravišne dozvole, boravišne kartice, vize za dug boravak ili pripadaju izuzetim kategorijama prema Uredbi (EU) 2017/2226.
Kako izgleda proces na kiosku?
Putnik na kiosku prolazi predregistraciju, koja uključuje:
skeniranje putne isprave,
uzimanje biometrije lica i otisaka četiri prsta desne ruke,
kratak upitnik o razlogu dolaska.
Na kojim jezicima je dostupan sistem kioska?
Sistem podržava 15 jezika: albanski, arapski, bosanski, kineski, hrvatski, engleski, francuski, nemački, japanski, korejski, makedonski, ruski, srpski, španski i turski.
Jezik se automatski bira prema državljanstvu putnika.
Da li se očekuju gužve na graničnim prelazima?
Da, ali bi gužve trebalo da se smanje nakon što sistem postane uhodan i kad većina putnika bude imala kreiran dosije.
U barsku luku uplovila su dva kruzera sa oko 7.000 turista i više od 2. 400 članova posade. Luka Vučković, ugostitelj iz Budve pred početak sezone analizira kakve će biti cene na primorju, ima li dovoljno radne snage i kakvi su uslovi za sezonske radnike iz inostranstva. Prema podacima BiH Auto-moto kluba u prošloj godini je u saobraćajnim nesrećama poginulo 288 osoba. Glavni razlozi su prekoračenje brzine, vožnja pod dejstvom alkohola i narkotika, korištenje mobilnih telefona. Gost emisije je Mirzet Sarajlić, sudski veštak za saobraćaj. Investicije u obrazovanje i izgradnja data-centara za veštačku inteligenciju postaju sve važnije za S. Makedoniju. O ovim pitanjima govori Dragan Danev, direktor Matematičko-informatičke gimnazije u Skoplju.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Analiziramo situaciju nakon parlamentarnih izbora u Bugarskoj. Gosti Stava dana: Marko Matić, Centar za odgovorne medije, Nikolaj Urstev, novinar iz Slovenije i Dragan Milosavljević, autor emisije Perspektiva.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
BIZLIFE WEEK
Da li je plaćanje kešom navika koja se u Srbiji već promenila? Dok broj kartica i plaćanja raste, keš se polako povlači, ali pitanje poverenja i dalje ostaje otvoreno. Veštačka inteligencija sve više ulazi u zdravstvo, ali kada pogreši u 8 od 10 slučajeva, jasno je da još nije spremna da odlučuje umesto lekara i da poverenje mora tek da zaradi. Kako jedan srpski startap pomaže kompanijama da donose fer odluke o platama, zašto publika sve manje veruje “savršenom” AI sadržaju na društvenim mrežama i kako od nekoliko sastojaka napraviti brz, konkretan obrok kad vremena nema.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Policija intenzivno radi na rasvetljavanju događaja u vezi sa trostrukim ubistvom u podgoričkom naselju Stari aerodrom, gde su pronađena tri tela, navodi se u saopštenju Uprave policije. Reč je o tri punoletna muškarca, a među ubijenima su braća Denis (28) i Nezrin H. (27) iz Rožaja.
Policija intenzivno radi na rasvetljavanju događaja u vezi sa trostrukim ubistvom u podgoričkom naselju Stari aerodrom, gde su pronađena tri tela, navodi se u saopštenju Uprave policije. Reč je o tri punoletna muškarca, a među ubijenima su braća Denis (28) i Nezrin H. (27) iz Rožaja.
Crnogorska policija je u jednoj kući u podgoričkom naselju Stari aerodrom pronašla tri tela. Prve infomacije ukazuju da se radi o ubistvu, a za osumnjičenim se traga.
Biznismen Aco Đukanović izjavio je pred Osnovnim sudom u Nikšiću da je optužnica koja je protiv njega podignuta neosnovana i neistinita, naglašavajući da očekuje da će tokom postupka dokazati da nije prekršio zakon.
Iz Župe Skrad podelili su na društvenoj mreži Fejsbuk objavu u kojoj su se obratili vernicima zbog problema s novcem koji se ostavlja kao milostinja, tačnije valutom.
Dok je u Podgorici doneta presuda Danilu Mandiću, u Nikšiću je istovremeno otvoreno novo poglavlje u slučaju Aca Đukanovića, dva sudska postupka koja, iako različita, povezuje isto pitanje: koliko su dokazi dovoljni za osuđujuću presudu.
Albin Pibernik, poslednji živi učesnik Igmanskog marša iz 1942. godine, preminuo je u 95. godini, saopštio je Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR).
Skupština Crne Gore obeležiće simboličnim programom Dan sećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dahau, što je izazvalo reakciju hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana.
Komentari (0)