Prosečna decembarska neto plata u Hrvatskoj 1.361 evro, skoro dve trećine zaposlenih ispod proseka
Prosečna mesečna neto plata u Hrvatskoj po zaposlenom za decembar 2024. bila je 1.361 evro, a medijalna zarada 1.156 evra, objavio je Državni zavod za statistiku.
Navodi se da je prosečna plata za decembar nominalno niža za 0,4, a realno za 0,5 odsto u odnosu na novembar, dok je nominalno viša za 14,3 i realno za 10,5 odsto u odnosu na plate iz decembra 2023. godine.
Najviša prosečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim subjektima za decembar prošle godine isplaćena je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda - 2.562 evra, a najniža u proizvodnji odeće - 846 evra, navedeno je u saopštenju.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o neto primanjima za novembar pokazuju da su razlike između pojedinih delatnosti velike, pa programeri čije plate u proseku iznose 300.795 dinara, primaju skoro šest puta više od zaposlenih u uslužnim delatnostima, čiji novembarski prosek je iznosio 52.853.
Prosečna zarada, bez poreza i doprinosa, u novembru 2024. godine iznosila je 100.738 dinara, dok je zarada preduzetnika i zaposlenih kod njih bila 50.192 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Kada se gleda cela prošla godina, prosečna mesečna isplaćena neto plata po zaposlenom bila je 1.318 evra, što je u odnosu na 2023. godinu nominalno više za 14,8, a realno za 11,5 posto.
Nešto manje od dve trećine zaposlenih u Hrvatskoj imalo je platu ispod proseka, a oko trećine iznad. Naime, deset odsto zaposlenih primilo je za decembar 747 evra, njih 20 odsto do 821 evro, a platu do 917 evra imalo je 30 odsto zaposlenih.
Medijalna plata je 1.156 evra, što znači da je polovina zaposlenih primala manje, a polovina više od te sume. Plata 60 odsto zaposlenih za decembra bila je do 1.308 evra.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Može li Evropska unija, sastavljena od 27 država različitih interesa i prioriteta, da donese odluku koja bi mogla da oblikuje dalji tok rata u Ukrajini? Ili će Unija ponovo ostati zarobljena između suprotstavljenih interesa svojih članica? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Nemačkoj Zorana Jeremića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1918
Epizoda prikazuje stanje Srbije u poslednjoj godini Prvog svetskog rata: okupacionu upravu, logore, stradanje stanovništva i pojavu ustanka u okupiranim oblastima. Prati se obnova srpske vojske na Krfu, njen povratak na Solunski front, proboj fronta i oslobođenje Beograda 1. novembra. Obrađuje se uloga sila Antante, Londonski sporazum i stavovi Nikole Pašića o zajedničkoj državi Srba, Hrvata i Slovenaca. Prikazuje se tok Mirovne konferencije u Parizu, pitanje ratnih reparacija i međunarodni položaj Srbije nakon rata. U širem kontekstu spominje se i genocid nad Jermenima. Završni deo posvećen je formiranju nove države – Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Emisija beleži i upozorenja i dileme u Srbiji: ulazak u zajedničku državu u kojoj su Srbi postali relativna manjina, procene da je Srbija iz takvog ujedinjenja imala najmanju praktičnu korist, kao i stavovi da je time odstupila od dosadašnjih državnih i nacionalnih tradicija.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Donor sperme koji je nesvesno nosio genetsku mutaciju koja dramatično povećava rizik od raka, postao je otac najmanje 197 dece širom Evrope, otkriva velika istraga. Među zemljama u kojima se njegova sperma koristila za začeće je i Srbija.
Rezultati ispitivanja keramičkih šolja na tržištu Srbije pokazuju prekomernu migraciju teških metala olova i kadmijuma, saopštile su organizacije Alternativa za bezbednije hemikalije iz Srbije i Arnika iz Češke.
Dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe ranjena su u pucnjavi u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, saopštilo je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Skupština Glavnog grada Podgorice predstavila je novu digitalnu platformu Odgovorno.org, savremen alat koji građanima omogućava jednostavan pristup informacijama o radu Skupštine, kao i bržu i efikasniju komunikaciju sa lokalnom upravom.
Na reci Savi kod Slavonskog Broda prevrnuo se čamac sa migrantima. Dve osobe su poginule, a desetak ih je prevezeno u bolnicu. Policija je privela osobu koja je krijumčarila migrante.
Dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe ranjena su u pucnjavi u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, saopštilo je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Skoro 70.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom se traži sklanjanje "klečavaca", odnosno molitelja sa glavnih zagrebačkih trgova. Peticija se predaje parlamentarnom Odboru za ravnopravnost polova, Vladi i Ustavnom sudu. Kome i zašto su "klečavci" problem?
Komentari (0)