Prosečna mesečna neto plata u Hrvatskoj po zaposlenom za decembar 2024. bila je 1.361 evro, a medijalna zarada 1.156 evra, objavio je Državni zavod za statistiku.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Navodi se da je prosečna plata za decembar nominalno niža za 0,4, a realno za 0,5 odsto u odnosu na novembar, dok je nominalno viša za 14,3 i realno za 10,5 odsto u odnosu na plate iz decembra 2023. godine.
Najviša prosečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim subjektima za decembar prošle godine isplaćena je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda - 2.562 evra, a najniža u proizvodnji odeće - 846 evra, navedeno je u saopštenju.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o neto primanjima za novembar pokazuju da su razlike između pojedinih delatnosti velike, pa programeri čije plate u proseku iznose 300.795 dinara, primaju skoro šest puta više od zaposlenih u uslužnim delatnostima, čiji novembarski prosek je iznosio 52.853.
Prosečna zarada, bez poreza i doprinosa, u novembru 2024. godine iznosila je 100.738 dinara, dok je zarada preduzetnika i zaposlenih kod njih bila 50.192 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Kada se gleda cela prošla godina, prosečna mesečna isplaćena neto plata po zaposlenom bila je 1.318 evra, što je u odnosu na 2023. godinu nominalno više za 14,8, a realno za 11,5 posto.
Nešto manje od dve trećine zaposlenih u Hrvatskoj imalo je platu ispod proseka, a oko trećine iznad. Naime, deset odsto zaposlenih primilo je za decembar 747 evra, njih 20 odsto do 821 evro, a platu do 917 evra imalo je 30 odsto zaposlenih.
Medijalna plata je 1.156 evra, što znači da je polovina zaposlenih primala manje, a polovina više od te sume. Plata 60 odsto zaposlenih za decembra bila je do 1.308 evra.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koji su najvažniji aspekti spoljne politike Vašingtona? Kakvi su odnosi SAD sa Evropskom unijom, Kinom, Indijom i Rusijom, sa posebnim osvrtom na rat u Iranu i Ukrajini? Odgovore tražimo od profesora Fakulteta političkih nauka Milana Krstića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Skoplje bi moglo da se suoči sa ozbiljnim ekološkim rizikom ukoliko se hitno ne preduzmu mere za sanaciju deponije u nekadašnjem industrijskom kompleksu "Jugohrom", koja već decenijama predstavlja potencijalnu pretnju za izvor Rašče - glavni izvor pitke vode za glavni grad.
U Spomen-području Donja Gradina, gde se obeležava 81 godina od proboja poslednje grupe logoraša u Jasenovcu, položeni su venci i cveće na grobno polje "Topole", a venac je ispred delegacije Srbije položio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom sećanja na žrtve ustaškog zločina u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.
Policijski službenici stanice Ilijaš sinoć su uhapsili O. M. (28) iz tog naselja zbog sumnje da je počinio krivično delo ubistvo u pokušaju nad S. S. (49).
U Crnoj Gori je registrovano 59 političkih subjekata, ili po jedna stranka na 10,5 hiljada građana, pokazuju podaci crnogorskog Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Više desetina hiljada građana okupilo se na sindikalnom protestu u Zagrebu, sa kojeg su čelnici tri hrvatska sindikata upozorili na korupciju i zatražili veće plate i penzije.
Komentari (0)