Blizu 63.000 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama zabeleženo je u Evropi tokom leta 2024, prema studiji objavljenoj u časopisu "Nejčer medisin".
Leto 2025. godine bilo je najtoplije leto u Srbiji, četvrto najsušnije od 1951. godine. Srednja sezonska temperatura vazduha bila je dva stepena viša od normale, prema analizama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Leto ove godine bilo je najtoplije leto u Španiji od kada se vodi evidencija od 1961. godine, a istovremeno je doprinelo najgoroj sezoni požara u poslednje tri decenije, saopštila je španska meteorološka agencija AEMET.
Letnje suše, toplotni talasi i poplave 2025. godine prouzrokovali su gubitke u Evropskoj uniji procenjene na 43 milijarde evra, što je smanjilo ekonomski rast bloka za pola procentnog poena.
Kako se naša planeta postepeno zagreva, naši organizmi moraće da se nose sa stresom viših temperatura. Nova studija pokazuje da kontinuirano izlaganje toplotnim talasima može da ostari telo gotovo isto kao redovno konzumiranje alkohola ili pušenje.
Srbija i veći deo Jugoistočne Evrope bili su krajem jula pogođeni snažnim toplotnim talasom, svrstanim među 10 najintenzivnijih u Srbiji od 1950. godine, pošto su temperature na pojedinim mernim stanicama dostigle 44 stepena Celzijusa, saopštio je beogradski Fizički fakultet.
Posledice globalnog zagrevanja dovode do naglih promena temperature, što dovodi do nepovoljnog uticaja na mentalno zdravlje ljudi. Donele su i anksioznost, upravo zbog promene klime. Iz tog razloga imamo nov mentalni izazov i izraz - "klimatska anksioznost".
Vreli talas vazduha pogoršao je tegobe nekim kardiološkim pacijentima. Kardiolozi Instituta "Dedinje" imali su za 30 odsto više pacijenata sa infarktima. Šta ugrožava naše zdravlje i šta su okidači za neke od zdravstvenih tegoba kod pacijenata?
U Ćupriji je u 16 časova izmereno 40 stepeni, pa je tako prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) to trenutno najtopliji grad u Srbiji.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje na visoke temperature na području Srbije, koja će za vikend i tokom naredne sedmice iznositi lokalno i oko 40 stepeni.
Zemlje severne Evrope, poznate po hladnoj klimi, suočavaju se sa intenzivnim toplotnim talasima, sa temperaturama iznad 30 stepeni tokom dužeg vremenskog perioda, dok visoke temperature, produžene i pojačane emisijama ugljen-dioksida, nastavljaju da pogađaju region.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
U Ćupriji je u 14 sati izmereno 43 stepena i taj grad je trenutno najtopliji u Srbiji, dok je najniža temperatura izmerena na Kopaoniku, gde je 28 stepeni.
Toplotni talas koji je zahvatio Grčku početkom nedelje i dalje je aktivan, a očekuju se temperature između 40 i 42 stepena, dok će lokalno dostići i do 43 stepena, a prema navodima grčkih meteorologa, ovaj toplotni talas spada u najintenzivnije u poslednjih 15 godina.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) objavilo je preporuke koje se odnose na bezbednost tokom visokih temperatura, budući da se u narednih 48 sati očekuje vrhunac toplotnog talasa kada će temperature biti preko 40 stepeni Celzijusa.
Republički hidrometeorolški zavod (RHMZ) izdao je upozorenje na toplotni talas koji je zahvatio Srbiju i zadržaće se do subote sa maksimalnom temperaturom od 35 do 42 stepena, a lokalno i do 43 stepena. Građanima u čitavoj zemlji stiglo je SMS upozorenje s adrese Ministarstva unutrašnjih poslova.
U Srbiji će biti oretežno sunčano i veoma toplo vreme, uz slab i umeren zapadni i severozapadni vetar i temperature od 35 do 40 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Najtopliji gradovi u Srbiji u 17 časova bili su Ćuprija, gde je izmeren 41 stepen, a potom Niš i Leskovac gde je živa u termometru dostigla 40 stepeni, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Naš prvi prilog je praktično eksurzija kroz zubotehničku laboratoriju. Videćete kako, u kojim uslovima i od kojih materijala nastaju zamenski zubi, a kroz razgovor sa stručnim licem i demonstraciju stičemo uvid koliko je veštine potrebno za ovakve poduhvate, od tehničkog znanja do primenjene umetnosti. Drugi prilog nas vodi u svet ulične mode. Gledamo proces kako nastaje jedan unikatan duks, koji je deo rastućeg trenda urbanog izražaja mladih ljudi i koji polako prelazi u mainstream. Videćemo poseban način ručnog iscrtavanja, rad sa specijalnim bojama i saznažemo više o ovom izazovnom umetničkom pozivu. Treći prilog takođe veliča vešte ruke i unikatne radove. Ako niste čuli za pirografiju, tehniku iscrtavanja drveta pomoću užarenih predmeta, ovo je pravi trenutak za to. Gledamo početak nastanka ptice Feniks na šper ploči i izbliza učimo kako sama tehnika funkcioniše.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zet američkog predsednika Donalda Trampa i investitor Džared Kušner povukao se iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, nakon što je on izazvao proteste i zbog optužnog predloga protiv visokopozicioniranog srpskog političara, preneo je Volstrit džurnal.
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da su šanse za postizanje stvarnog mira u Ukrajini sada bliže nego ikada od početka ruske invazije 2022. godine.
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Svaki treći let u Evropi kasnio je tokom 2025. godine, dok je u Nemačkoj to važilo za svaki četvrti, pokazala je najnovija analiza portala Flajtrajt (Flihgtright) koju je objavio časopis Bild.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.