Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Delovi Australije suočiće se sa katastrofalnim požarima u petak, jer će toplotni talasi pogoditi veći deo te zemlje, a u svakoj državi i teritoriji osim u Kvinslendu, proglašeni su jaki do ekstremni toplotni talasi.
Jug Australije pogođen je toplotnim talasom sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Blizu 63.000 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama zabeleženo je u Evropi tokom leta 2024, prema studiji objavljenoj u časopisu "Nejčer medisin".
Leto 2025. godine bilo je najtoplije leto u Srbiji, četvrto najsušnije od 1951. godine. Srednja sezonska temperatura vazduha bila je dva stepena viša od normale, prema analizama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Leto ove godine bilo je najtoplije leto u Španiji od kada se vodi evidencija od 1961. godine, a istovremeno je doprinelo najgoroj sezoni požara u poslednje tri decenije, saopštila je španska meteorološka agencija AEMET.
Letnje suše, toplotni talasi i poplave 2025. godine prouzrokovali su gubitke u Evropskoj uniji procenjene na 43 milijarde evra, što je smanjilo ekonomski rast bloka za pola procentnog poena.
Kako se naša planeta postepeno zagreva, naši organizmi moraće da se nose sa stresom viših temperatura. Nova studija pokazuje da kontinuirano izlaganje toplotnim talasima može da ostari telo gotovo isto kao redovno konzumiranje alkohola ili pušenje.
Srbija i veći deo Jugoistočne Evrope bili su krajem jula pogođeni snažnim toplotnim talasom, svrstanim među 10 najintenzivnijih u Srbiji od 1950. godine, pošto su temperature na pojedinim mernim stanicama dostigle 44 stepena Celzijusa, saopštio je beogradski Fizički fakultet.
Posledice globalnog zagrevanja dovode do naglih promena temperature, što dovodi do nepovoljnog uticaja na mentalno zdravlje ljudi. Donele su i anksioznost, upravo zbog promene klime. Iz tog razloga imamo nov mentalni izazov i izraz - "klimatska anksioznost".
Vreli talas vazduha pogoršao je tegobe nekim kardiološkim pacijentima. Kardiolozi Instituta "Dedinje" imali su za 30 odsto više pacijenata sa infarktima. Šta ugrožava naše zdravlje i šta su okidači za neke od zdravstvenih tegoba kod pacijenata?
U Ćupriji je u 16 časova izmereno 40 stepeni, pa je tako prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) to trenutno najtopliji grad u Srbiji.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje na visoke temperature na području Srbije, koja će za vikend i tokom naredne sedmice iznositi lokalno i oko 40 stepeni.
Zemlje severne Evrope, poznate po hladnoj klimi, suočavaju se sa intenzivnim toplotnim talasima, sa temperaturama iznad 30 stepeni tokom dužeg vremenskog perioda, dok visoke temperature, produžene i pojačane emisijama ugljen-dioksida, nastavljaju da pogađaju region.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
U Ćupriji je u 14 sati izmereno 43 stepena i taj grad je trenutno najtopliji u Srbiji, dok je najniža temperatura izmerena na Kopaoniku, gde je 28 stepeni.
Toplotni talas koji je zahvatio Grčku početkom nedelje i dalje je aktivan, a očekuju se temperature između 40 i 42 stepena, dok će lokalno dostići i do 43 stepena, a prema navodima grčkih meteorologa, ovaj toplotni talas spada u najintenzivnije u poslednjih 15 godina.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) objavilo je preporuke koje se odnose na bezbednost tokom visokih temperatura, budući da se u narednih 48 sati očekuje vrhunac toplotnog talasa kada će temperature biti preko 40 stepeni Celzijusa.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Gde je mesto čoveka u poretku gde veštačka inteligencija uzima primat? Da li nas ChatGPT zaista „razume“ ili nam samo govori ono što želimo da čujemo? Koliko je opasno ako umesto da mi kreiramo veštačku inteligenciju, dozvolimo da ona kreira nas? Ko će prvi ostati bez posla, oni koji odbijaju da private savremene tehnologije ili oni koji ih ne razumeju? Zašto je važno da shvatimo da je veštačka inteligencija tu da radi za nas, a ne da misli umesto nas? Za emisiju “Tražim reč » govore profesor Visoke škole za strukovnih studija za informacione tehnologije Đorđe, generalni direktor STARTIT-a Vukašin Stojkov i stručnjak za digitalni marketing Ivan Bildi.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda, za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 6. februara u 19 časova pristiglo je 2.290.337 prijava građana.
Iran je odbio američke pozive da zaustavi obogaćivanje uranijuma na svojoj teritoriji tokom pregovora u Omanu, ali je izrazio spremnost da razgovara o "nivou i čistoći" obogaćivanja ili o regionalnom konzorcijumu, izjavio je diplomata upoznat sa stavom Teherana za Rojters.
Jedan upit ChatGPT putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje, što za 700 miliona upita dnevno predstavlja godišnji utrošak energije ekvivalentan potrošnji 35.000 američkih domaćinstava.
Blagajnica iz Bača D. I. (30) uhapšena je zbog sumnje da je u periodu od oktobra 2023. do oktobra 2024. godine prevremeno raspolagala deviznom štednjom klijenata i prenela 84.745 evra na svoj račun, čime je oštetila banku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.