Foto: Tanjug/AP/Charles Rex ArbogastKamala Haris i Donald Tramp (kombinacija fotografija)
"Mrzim Tejlor Svift", napisao je Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social nakon što je kantautorka i megazvezda među mladima podržala Kamalu Haris za predsednicu.
Ako će mrzeti svaku poznatu ličnost koja je podržala potpredsednicu Haris, Tramp u ovoj kampanji neće imati vremena ni za šta drugo. Dugačak je spisak selebritija, ali i pripadnika američke političke, ekonomske i društvene elite, koji su stali uz Trampovu protivkandidatkinju. Ipak, stvari nisu tako crno-bele.
Prednost u vidu podrške poznatih i uticajnih ljudi može se posle izbora pretvoriti u teško breme. Kao što je pokazao primer Hilari Klinton, ako kandidat omaši i pored svih velikih imena koja su stajala iza njega, na gubitku su i taj kandidat, i njegova stranka i država.
Džordž Kluni, Opra Vinfri, Barbara Strajsend, Džejmi Li Kertis, Robert de Niro, Sintija Nikson i Bili Ajliš samo su neka od imena u industriji filma i muzike koji su pozvali svoje obožavaoce da glasaju za Trampovu rivalku, prenosi Veniti fer.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp upozorio je glasače na “razornu ekonomsku politiku” potpredsednice Kamale Haris ukoliko pobedi na predsedničkim izborima 5. novembra.
Kandidat republikanaca na predsedničkim izborima Donald Tramp, nakon poziva CNN i demokratskog kandidata Kamale Haris, izjavio je da je "prekasno" za još jednu debatu, jer su Amerikanci počeli da glasaju na izborima 2024.
Javno su je podržali i bivši demokratski predsednici Džimi Karter, Bil Klinton i Barak Obama. Da bi Kamala Haris bila bolji šef Bele kuće od Donalda Trampa, veruje i većina najvažnijih medija.
U ovom trendu nema ništa čudno. Holivud je poznat po ljubavi prema liberalima. Mejnstrim mediji su po pravilu naklonjeni demokratama, a ako bivši predsednici iz redova ove stranke ne podupru kandidatkinju te iste stranke, ko će?
Neobično je što je Kamala Haris pokupila simpatije i u suprotstavljenom taboru – među republikancima. Bivši potpredsednik Dik Čejni i njegova kćerka, nekadašnja kongresmenka Liz Čejni, podržali su potpredsednicu.
Pridružila su im se i zvučna imena iz ranijih konzervativnih administracija, među njima i Džon Negroponti, direktor tajnih službi u vladi Džordža Buša Mlađeg, i Robert Zelik, zamenik državnog sekretara u Bušovoj eri. Osim njih, još oko sto nekadašnjih republikanskih funkcionera u sektoru bezbednosti potpisalo je pismo podrške Kamali Haris.
Tanjug/AP
Čak su i pojedini republikanci iz Trampove vlade prešli u tim Kamale. Takav je slučaj sa Stefani Grišam i Entonijem Skaramučijem, koji su bili zaduženi za komunikacije Trampove Bele kuće.
Šta ako Haris izgubi?
Kamalu Haris podržavaju mediji, političari i slavni – oni koji bi mogli da utiču na birače, što je nesumnjiva prednost. Potpredsednica je korak ispred Trampa i po tome što je, prenosi Forbs sakupila dvostruko više novca za kampanju. I sve je to divno ako pobedi. Ali, ako izgubi…
Kako bi potpredsednica Haris objasnila poraz kad je imala podršku gotovo svih koji nešto znače u Americi i kad je njen izborni štab potrošio dvaput više para od konkurencije?
U sličnoj situaciji bila je 2016. njena stranačka koleginica Hilari Klinton. Kako je nekadašnja državna sekretarka izgubila od Trampa iako je iza sebe imala medije, Holivud, vašingtonsku političku elitu i Volstrit?
Da ne bi odgovorili na to pitanje, njeni liberali su posegli za optužbama koje su ostavile duboke ožiljke na američkoj politici: Putin je izabrao Trampa, Tramp i Moskva su šurovali u kampanji, Vikiliks je objavio kompromitujuće podatke o Hilari po nalogu ruske tajne službe…
Foto: Tanjug/AP/Evan Vucci
Koliko je to visokoparnih reči da bi se prikrila jednostavna istina – Hilari Klinton je bila loš kandidat i zato nije postala predsednica.
Odbrana Hilari Klinton pretvorila se u neozbiljan politički život u Vašingtonu. Umesto debatom o ekonomiji ili socijalnoj pomoći, Kongres se zanimao specijalnim istragama i impičmentima protiv Trampa. Trampu su bile vezane ruke u odnosima s Rusijom. Nije uspeo da popravi odnose s Moskvom da ga demokrate, sve braneći Hilari Klinton, ne bi optužile za izdaju zemlje (za šta su ga ipak optuživale).
Demokrate su naudile i sebi. Njihova opsednutost Trampom sprečila ih je da sastave ozbiljan program. I na ove izbore stigli su nespremni. Napadaju Trampovu ličnost, umesto njegovu politiku.
Ako Tramp pobedi u novembru, Demokratska stranka biće na još većem iskušenju da ne svodi politiku na "Putin nam je izabrao predsednika", dok će Kamala Haris nositi još teži krst od Hilari Klinton.
Ona bi izgubila od "još goreg Trampa", onog koji je u međuvremenu dvaput impičovan, osuđen za krivično delo, suočen i s drugim sudskim procesima i zatvorskom kaznom.
Da li se globalni rat za uticaj i resurse ponovo seli u svemir? Zašto se na američku misiju Artemis 2 čekalo 50 godina i šta su u međuvremenu radili Rusi i Kinezi? Kada se očekuju prve lunarne baze i da li iz njih kreće put čoveka ka Marsu i drugim planetama? Odgovore tražimo od fizičara Slobodana Bubnjevića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Koji je bio cilj diverzije kod Kanjiže? Da li je u pozadini test sistema bezbednosti ili politički instrument? Predsednik Vučić nastavlja konsultacije sa političkim strankama. Ima li konsenzusa oko tema koje su "na stolu"? Gosti emisije biće Bogdana Koljević i Sava Stambolić Predložene izmene Porodičnog zakona zabranjuju fizičko kažnjavanje dece – šta je u predlogu dobro, a šta ne?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Kada će izbori? Gosti Stava dana samostalna poslanica Jelena Pavlović i direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić.
Putnički voz koji je saobraćao iz Subotice ka Beogradu iskliznuo je sa šina u stanici Lovćenac - Mali Iđoš, a povređenih nije bilo, saopštila je kompanija Infrastrukture železnice Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje su pretraživale teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Jake snage vojske i policije od ranih jutarnjih časova sprovodile su intenzivnu pretragu terena, nakon što su u neposrednoj blizini gasovoda "Balkanski tok" koji povezuje Srbiju i Mađarsku, na području sela Velebit, Trešnjevac i Vojvoda Zimonjić u opštini Kanjiža, pronađena dva ranca sa eksplozivom.
Mađarski ministar nacionalne odbrane Krištof Salaj-Bobrovnički izjavio je da su Mađarske odbrambene snage pojačale zaštitu mađarskog dela gasovoda Turski tok, sa šest jedinica kopnenih snaga, kao i vazdušnim patrolama.
Misija Artemis II istorijski je iskorak u istraživanju svemira i najvažniji korak ka povratku čoveka na Mesec posle više od pola veka, a evidentno je da SAD ovim poduhvatom potvrđuju svoju dominaciju i tehnološku nadmoć u svemirskim istraživanjima.
Posada Artemisa II, koju čine četiri astronauta NASA, trebalo bi da dostigne maksimalnu udaljenost od Zemlje, posmatrajući tamnu stranu Meseca sa otprilike 6.400 kilometara.
Donald Tramp izjavio je da je u Iranu sprovedena rizična, ali uspešna operacija spasavanja američkih vojnika, ističući da SAD ne ostavljaju svoje ljude čak ni u najopasnijim uslovima.
Porodično slavlje u nemačkom Leverkuzenu preraslo je u masovnu tuču tokom koje su napadnuti i povređeni policajci, a na terenu je bilo angažovano 150 pripadnika policije, saopštile su lokalne vlasti dodajući da je intervencija počela oko 23 časa, a završena je oko pola 7 ujutru.
Ministarstva odbrane Grčke i Izraela potpisala su u Atini sporazum o nabavci izraelskih raketnih artiljerijskih sistema PULS za grčku vojsku, vredan oko 758 miliona američkih dolara, saopštilo je izraelsko Ministarstvo odbrane.
Komentari (0)