Foto: Tanjug/AP/Charles Rex ArbogastKamala Haris i Donald Tramp (kombinacija fotografija)
"Mrzim Tejlor Svift", napisao je Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social nakon što je kantautorka i megazvezda među mladima podržala Kamalu Haris za predsednicu.
Ako će mrzeti svaku poznatu ličnost koja je podržala potpredsednicu Haris, Tramp u ovoj kampanji neće imati vremena ni za šta drugo. Dugačak je spisak selebritija, ali i pripadnika američke političke, ekonomske i društvene elite, koji su stali uz Trampovu protivkandidatkinju. Ipak, stvari nisu tako crno-bele.
Prednost u vidu podrške poznatih i uticajnih ljudi može se posle izbora pretvoriti u teško breme. Kao što je pokazao primer Hilari Klinton, ako kandidat omaši i pored svih velikih imena koja su stajala iza njega, na gubitku su i taj kandidat, i njegova stranka i država.
Džordž Kluni, Opra Vinfri, Barbara Strajsend, Džejmi Li Kertis, Robert de Niro, Sintija Nikson i Bili Ajliš samo su neka od imena u industriji filma i muzike koji su pozvali svoje obožavaoce da glasaju za Trampovu rivalku, prenosi Veniti fer.
Bivši predsednik SAD Donald Tramp upozorio je glasače na “razornu ekonomsku politiku” potpredsednice Kamale Haris ukoliko pobedi na predsedničkim izborima 5. novembra.
Kandidat republikanaca na predsedničkim izborima Donald Tramp, nakon poziva CNN i demokratskog kandidata Kamale Haris, izjavio je da je "prekasno" za još jednu debatu, jer su Amerikanci počeli da glasaju na izborima 2024.
Javno su je podržali i bivši demokratski predsednici Džimi Karter, Bil Klinton i Barak Obama. Da bi Kamala Haris bila bolji šef Bele kuće od Donalda Trampa, veruje i većina najvažnijih medija.
U ovom trendu nema ništa čudno. Holivud je poznat po ljubavi prema liberalima. Mejnstrim mediji su po pravilu naklonjeni demokratama, a ako bivši predsednici iz redova ove stranke ne podupru kandidatkinju te iste stranke, ko će?
Neobično je što je Kamala Haris pokupila simpatije i u suprotstavljenom taboru – među republikancima. Bivši potpredsednik Dik Čejni i njegova kćerka, nekadašnja kongresmenka Liz Čejni, podržali su potpredsednicu.
Pridružila su im se i zvučna imena iz ranijih konzervativnih administracija, među njima i Džon Negroponti, direktor tajnih službi u vladi Džordža Buša Mlađeg, i Robert Zelik, zamenik državnog sekretara u Bušovoj eri. Osim njih, još oko sto nekadašnjih republikanskih funkcionera u sektoru bezbednosti potpisalo je pismo podrške Kamali Haris.
Tanjug/AP
Čak su i pojedini republikanci iz Trampove vlade prešli u tim Kamale. Takav je slučaj sa Stefani Grišam i Entonijem Skaramučijem, koji su bili zaduženi za komunikacije Trampove Bele kuće.
Šta ako Haris izgubi?
Kamalu Haris podržavaju mediji, političari i slavni – oni koji bi mogli da utiču na birače, što je nesumnjiva prednost. Potpredsednica je korak ispred Trampa i po tome što je, prenosi Forbs sakupila dvostruko više novca za kampanju. I sve je to divno ako pobedi. Ali, ako izgubi…
Kako bi potpredsednica Haris objasnila poraz kad je imala podršku gotovo svih koji nešto znače u Americi i kad je njen izborni štab potrošio dvaput više para od konkurencije?
U sličnoj situaciji bila je 2016. njena stranačka koleginica Hilari Klinton. Kako je nekadašnja državna sekretarka izgubila od Trampa iako je iza sebe imala medije, Holivud, vašingtonsku političku elitu i Volstrit?
Da ne bi odgovorili na to pitanje, njeni liberali su posegli za optužbama koje su ostavile duboke ožiljke na američkoj politici: Putin je izabrao Trampa, Tramp i Moskva su šurovali u kampanji, Vikiliks je objavio kompromitujuće podatke o Hilari po nalogu ruske tajne službe…
Foto: Tanjug/AP/Evan Vucci
Koliko je to visokoparnih reči da bi se prikrila jednostavna istina – Hilari Klinton je bila loš kandidat i zato nije postala predsednica.
Odbrana Hilari Klinton pretvorila se u neozbiljan politički život u Vašingtonu. Umesto debatom o ekonomiji ili socijalnoj pomoći, Kongres se zanimao specijalnim istragama i impičmentima protiv Trampa. Trampu su bile vezane ruke u odnosima s Rusijom. Nije uspeo da popravi odnose s Moskvom da ga demokrate, sve braneći Hilari Klinton, ne bi optužile za izdaju zemlje (za šta su ga ipak optuživale).
Demokrate su naudile i sebi. Njihova opsednutost Trampom sprečila ih je da sastave ozbiljan program. I na ove izbore stigli su nespremni. Napadaju Trampovu ličnost, umesto njegovu politiku.
Ako Tramp pobedi u novembru, Demokratska stranka biće na još većem iskušenju da ne svodi politiku na "Putin nam je izabrao predsednika", dok će Kamala Haris nositi još teži krst od Hilari Klinton.
Ona bi izgubila od "još goreg Trampa", onog koji je u međuvremenu dvaput impičovan, osuđen za krivično delo, suočen i s drugim sudskim procesima i zatvorskom kaznom.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto se svet ubrzano naoružava i da li je diplomatija zaboravljena kategorija? Da li moguća globalna ekonomska kriza može da zaustavi brodove i avione? Da li će običnom čoveku vožnja automobila ili odlazak na letovanje postati luksuz? Odgovore tražimo od karijernog diplomate Zorana Milivojevića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
U S. Makedoniji ponovo drastično povećanje cene naftnih derivata. Ukupno je u poslednjih nedelju dana cena nafte porasla za 30%, što predstavlja šok za građane, a posebno za poljoprivrednike - sa ovim cenama naftnih derivata projekcije su da će poljoprivredni proizvodi ove sezone porasti za 10-15%. Posle godinu dana od slučaja koji je šokirao region, proveravamo dokle se stiglo u procesu protiv osumnjičenih za trgovinu više od 30 dece u Brčkom? Zašto su deca sve češća meta trgovine ljudima u BiH analiziramo sa Milkom Stević, koordinatoricom Sigurne kuće iz Bijeljine. Crnogorski rendžeri na Skadarskom jezeru u borbi sa krivolovom. Već prvog dana kontrole utvrđene su brojne nepravilnosti na terenu. Problemi i u međunarodnim vodama - kakva je situacija sa crnogorskim pomorcima koji su zatražili evakuaciju iz ratom zahvaćenog područja? O tome sa Goranom Idrizovićem, direktorom Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Svake godine na današnji dan podsećamo se stravičnih događaja na Kosovu i Metohiji. U talasu nasilja 17 i 18. marta ubijeno je 16 Srba, stotine povređeno, proterano više od 4.000, demolirano ili uništeno više od 1 000 objekata, kuća, crkava, manastira, uključujući 18 spomenika kulture srpske kulturne baštine. 22 godine kasnije razgovaramo o odnosima Srba I Albanaca I sa kojim izazovima se suočava proces normalizacije, kao prvi korak ka pomirenju. Za Stav dana govore ministar za ljudska i manjinska prva i društveni dijalog Demo Beriša i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Teheran je upozorio Rumuniju da će reagovati politički i pravno ako nastavi da dozvoljava da Sjedinjene Američke Države koriste baze na njenoj teritoriji za operacije protiv Irana.
Na 98. dodeli Oskara u Los Anđelesu za najbolji film proglašeno je ostvarenje "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona. Majkl B. Džordan i Džesi Bakli osvojili su nagrade za najbolje glavne uloge, dok je film "Grešnici", sa rekordnih 16 nominacija, osvojio više priznanja.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o pomilovanju 23 žene, uključujući rođake učesnika rata u Ukrajini i žene sa decom, saopštio je šef Predsedničkog saveta za civilno društvo i ljudska prava, Valerij Fadejev.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Laridžani ubijen prethodne noći u izraelskom vazdušnom napadu u Iranu.
Četiri osobe su poginule nakon što se ribarski brod "Kofuku Maru" prevrnuo u sudaru sa teretnim brodom "Suehiro Maru" kod severoistočnog Japana, saopštila je obalska straža.
Eksplozije su zabeležene u više delova Bejruta nakon izraelskih vazdušnih udara na Liban, dok su u Bagdadu ka američkoj ambasadi ponovo ispaljeni rakete i dronovi. U nizu povezanih incidenata u regionu Bliskog istoka prijavljene su žrtve, uključujući poginulog Pakistanca u UAE.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da Evropska unija u budućnosti neće uvoziti energente iz Rusije, najavljujući dalja pravna ograničenja na uvoz ruskog gasa i nafte.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije pokazali su na sastanku u Briselu da za sada nemaju želju da prošire svoju pomorsku misiju na Bliskom istoku na Ormuski moreuz, izjavila je visoka predstavnica Unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas.
Komentari (0)