Stručnjak za Bliski istok za Newsmax Balkans: Izrael sada ne može da stane
Svakodnevni napadi Izraela na Bejrut i Hezbolah pretnja su stabilnosti Bliskog istoka, a tenzije postaju veće zbog ogovora Irana. Zapad se takođe oglasio povodom sve veće eskalacije u ovom region.
Odgovor Irana na napade Izraela može dovesti u pitanje stabilnosti same države, a upozorenja dolaze sa svih strana. Povodom celokupne situacije, redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala Sirila Vidershovena, stručnjaka za Bliski istok "Strategy International" sa Kipra, koji je dao ekskluzivni intervju za naš portal.
"Trenutni pristup Izraela je jasan, slabljenje ukupnih vojnih sposobnosti Hezbolaha moraće da se otkloni, dok će u isto vreme morati da se uspostavi moguća tampon zona. Ovo poslednje, za razliku od svega što se govori, neće biti dugoročno angažovanje izraelskih snaga u Libanu, jer eventualna ponovna okupacija područja oko reke Litani više nije izvodljiva i željena", rekao je Vidershoven.
Foto: Newsmax Balkans
Dodaje da su ratovi 1982. i 2006. godine pokazali da to nije u interesu Izraela.
"Možda je moguća saradnja sa libanskim oružanim snagama ili čak Maronitima još uvek na pomolu. Sve u svemu, cilj Izraela je uništavanje sposobnosti Hezbolaha, koji bi predstavljao pretnju severnom Izraelu, dok je drugi cilj da se ponovo uspostavi novi političko-vojni poredak unutar Libana, što bi možda moglo da dovede do jače libanske države, ne isključujući šiite, ali sa centralnom vlašću. Imajte na umu da su u isto vreme na meti i veze Hezbolah-Iran-Sirija, pošto je Hezbolah-IRGC (Korpus garde islamske revolucije) glavna pretnja, uključujući i Siriju", ocenio je naš sagovornik.
Ambasador Srbije u Libanu Milan Trojanović rekao je da je situacija u ovoj zemlji nepromenjena od momenta kada su počeli vazdušni napadi i apelovao je na sve državljane Srbije da se što pre registruju u ambasadi, kako bi se pravovremeno pripremila lista za evakuaciju iz te zemlje.
Izraelska vojska upozorila je stanovnike 37 sela i gradova na jugu Libana da se odmah evakuišu i krenu severno od reke Avali. Izrael je oko ponoći izveo napad na podzemni bunker u južnom predgrađu Bejruta u kom se održavao sastanak šefova Hezbolaha i mogući novi lider Hašem Safiedin.
Kada je reč o odgovoru Irana, Vidershoven podseća da smo videli napad balističkih raketa na Izrael poslednjih dana, ali da je to, prema njegovom mišljenju, pogrešna procena Irana, očekujući prigušen odgovor Izraelaca.
"Trenutna situacija, međutim, tera Izrael da učini sve, ne uključujući trenutna iranska nuklearna postrojenja, ali čak ni oni nisu van domašaja. Uglavnom će se fokusirati na uništavanje iranskih energetskih i vojnih sposobnosti (konvencionalnih) i uklanjanje baze moći Islamskog režima. U isto vreme će doći do velikih pretnji prema iranskom režimu, ali najverovatnije ne i (iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali) Hamneiu. Niko ne želi da on postane mučenik.
Foto: AP/Hassan AmmarBejrut
Prema rečima sagovornika, destabilizacija i slabljenje režima je primarni cilj, a "ostalo treba da urade sami Iranci".
"Prvi glavni cilj je pogoditi tamo gde boli - iransku naftu i gas i elektroenergetsku infrastrukturu... ubijanje izvora prihoda ne samo IRGC-a, već i Hamasa i Hezbolaha", smatra Vidershoven.
Komentarišući mogući odgovor SAD i Evrope, on vidi "normalan diplomatski pritisak, pa čak i pozive na prekid vatre", ali ocenjuje da "ništa od toga neće uspeti, Izrael sada ne može da stane".
"Istovremeno, Izrael zna da će SAD-UK-NATO pomoći, čak možda i arapskim državama, pošto regionalni rat nije poželjan, a svi žele da Iran 'krvari'. Zvanično, to je pritisak na prekid vatre, ali stvarnost će biti drugačija. Imajte na umu da će slabljenje Irana takođe biti korisno za Evropu, jer će oslabiti i Rusiju. Da li je Hezbolah sposoban da vojno odgovori? Oni imaju mogućnosti, ali nedovoljno da stvarno povrede Izrael. Istovremeno, potpuno je vođstvo uklonjeno, infrastruktura je pogođena, pa su sposobnosti oslabljene", zaključuje Vidershoven.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su leta sve toplija, a vremenske nepogode sve češće? Ko snosi odgovornost – priroda ili čovek? Da li još uvek imamo vremena da nešto promenimo i kakva je uloga svakog od nas? U emisjiji „Tražim reč“ govore, klimatolog Danijela Božanić i Prof.dr Ana Vuković, meteorolog.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su A. S. (44) iz okoline ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i laka telesna povreda.
Zbog sumnje na neadekvatno lečenje i propuste u Opštoj bolnici u Prokuplju, koji su, prema rečima porodice, doveli do smrti 34-godišnje Milene Kitanović, Ministarstvo zdravlja pokrenulo je inspekcijski nadzor.
Iako tovljenici na tržištu imaju nisku cenu, svinjsko meso u mesarama je poskupelo. Ministar poljoprivrede i odgajivači svinja su složni u tome da na cenu mesa u mesarama utiču i drugi faktori, pre svega međunarodna tržišna kretanja.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su i ruski predsednik Vladimir Putin i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekli da bi želeli da postignu sporazum o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Razgovori predsednika Rusije Vladimira Putina i specijalnog izaslanika američkog predsednika Stivena Vitkofa i preduzetnika Džareda Kušnera počeli su u Kremlju, saopštila je pres služba Kremlja.
Govoreći o pretnjama američkog predsednika Donalda Trampa da bi SAD mogle da preuzmu Grenland, predsednik Atlantskog saveta Vladan Živulović rekao je u emisiji "Sinteza" da se tu ne radi o političkoj ambiciji, već o bezbednosnoj pretnji.
Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana saopštio je da je u nedavnom talasu nemira u toj zemlji poginulo ukupno 3.117 ljudi, optužujući Sjedinjene Američke Države i Izrael za organizovanje "sveobuhvatnog zločina".
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask izjavio je da će roboti i veštačka inteligencija uspeti da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti i da predviđa da će u svetu biti više robota nego ljudi, a da će svaki čovek imati ili želeti da ima jednog.
Broj stradalih u sudaru vozova kod Adamusa u španskoj pokrajini Kordoba porastao je na 45, pošto su spasilačke ekipe pronašle još dva tela, saopštile su vlasti španske autonomne zajednice Andaluzije, navodeći da su povređene 123 osobe, od kojih je šest u teškom stanju.
Helikopter spasilačke službe uspeo je da izbavi dve žene koje su upale u vodu na zaleđenom jezeru u Austriji, nakon što je tanak sloj leda popustio pod njihovom težinom.
Komentari (0)