Stručnjak za Bliski istok za Newsmax Balkans: Izrael sada ne može da stane
Svakodnevni napadi Izraela na Bejrut i Hezbolah pretnja su stabilnosti Bliskog istoka, a tenzije postaju veće zbog ogovora Irana. Zapad se takođe oglasio povodom sve veće eskalacije u ovom region.
Odgovor Irana na napade Izraela može dovesti u pitanje stabilnosti same države, a upozorenja dolaze sa svih strana. Povodom celokupne situacije, redakcija Newsmax Balkans je kontaktirala Sirila Vidershovena, stručnjaka za Bliski istok "Strategy International" sa Kipra, koji je dao ekskluzivni intervju za naš portal.
"Trenutni pristup Izraela je jasan, slabljenje ukupnih vojnih sposobnosti Hezbolaha moraće da se otkloni, dok će u isto vreme morati da se uspostavi moguća tampon zona. Ovo poslednje, za razliku od svega što se govori, neće biti dugoročno angažovanje izraelskih snaga u Libanu, jer eventualna ponovna okupacija područja oko reke Litani više nije izvodljiva i željena", rekao je Vidershoven.
Foto: Newsmax Balkans
Dodaje da su ratovi 1982. i 2006. godine pokazali da to nije u interesu Izraela.
"Možda je moguća saradnja sa libanskim oružanim snagama ili čak Maronitima još uvek na pomolu. Sve u svemu, cilj Izraela je uništavanje sposobnosti Hezbolaha, koji bi predstavljao pretnju severnom Izraelu, dok je drugi cilj da se ponovo uspostavi novi političko-vojni poredak unutar Libana, što bi možda moglo da dovede do jače libanske države, ne isključujući šiite, ali sa centralnom vlašću. Imajte na umu da su u isto vreme na meti i veze Hezbolah-Iran-Sirija, pošto je Hezbolah-IRGC (Korpus garde islamske revolucije) glavna pretnja, uključujući i Siriju", ocenio je naš sagovornik.
Ambasador Srbije u Libanu Milan Trojanović rekao je da je situacija u ovoj zemlji nepromenjena od momenta kada su počeli vazdušni napadi i apelovao je na sve državljane Srbije da se što pre registruju u ambasadi, kako bi se pravovremeno pripremila lista za evakuaciju iz te zemlje.
Izraelska vojska upozorila je stanovnike 37 sela i gradova na jugu Libana da se odmah evakuišu i krenu severno od reke Avali. Izrael je oko ponoći izveo napad na podzemni bunker u južnom predgrađu Bejruta u kom se održavao sastanak šefova Hezbolaha i mogući novi lider Hašem Safiedin.
Kada je reč o odgovoru Irana, Vidershoven podseća da smo videli napad balističkih raketa na Izrael poslednjih dana, ali da je to, prema njegovom mišljenju, pogrešna procena Irana, očekujući prigušen odgovor Izraelaca.
"Trenutna situacija, međutim, tera Izrael da učini sve, ne uključujući trenutna iranska nuklearna postrojenja, ali čak ni oni nisu van domašaja. Uglavnom će se fokusirati na uništavanje iranskih energetskih i vojnih sposobnosti (konvencionalnih) i uklanjanje baze moći Islamskog režima. U isto vreme će doći do velikih pretnji prema iranskom režimu, ali najverovatnije ne i (iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali) Hamneiu. Niko ne želi da on postane mučenik.
Foto: AP/Hassan AmmarBejrut
Prema rečima sagovornika, destabilizacija i slabljenje režima je primarni cilj, a "ostalo treba da urade sami Iranci".
"Prvi glavni cilj je pogoditi tamo gde boli - iransku naftu i gas i elektroenergetsku infrastrukturu... ubijanje izvora prihoda ne samo IRGC-a, već i Hamasa i Hezbolaha", smatra Vidershoven.
Komentarišući mogući odgovor SAD i Evrope, on vidi "normalan diplomatski pritisak, pa čak i pozive na prekid vatre", ali ocenjuje da "ništa od toga neće uspeti, Izrael sada ne može da stane".
"Istovremeno, Izrael zna da će SAD-UK-NATO pomoći, čak možda i arapskim državama, pošto regionalni rat nije poželjan, a svi žele da Iran 'krvari'. Zvanično, to je pritisak na prekid vatre, ali stvarnost će biti drugačija. Imajte na umu da će slabljenje Irana takođe biti korisno za Evropu, jer će oslabiti i Rusiju. Da li je Hezbolah sposoban da vojno odgovori? Oni imaju mogućnosti, ali nedovoljno da stvarno povrede Izrael. Istovremeno, potpuno je vođstvo uklonjeno, infrastruktura je pogođena, pa su sposobnosti oslabljene", zaključuje Vidershoven.
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE ( R )
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PRESEK PLUS ( R )
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je izjavio da su pripadnici Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), koji su pripremali specijalnu operaciju "Mreža" u kojoj su dronovima napadnuta četiri ruska vojna aerodroma, brzo povučeni sa ruske teritorije.
Pomoćnik ruskog ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov saopštio je da se na bolničkom lečenju nalazi 55 povređenih u železničkoj nesreći u Brjanskoj oblasti, do koje je došlo nakon eksplozije koja je izazvala urušavanje mosta.
Oko 17.000 ljudi evakuisano je iz kanadske provincije Manitoba zbog požara koji se šire zemljom. Vojni avioni i helikopteri korišćeni su za evakuaciju stanovnika u udaljenim oblastima.
Više od 1.100 migranata stiglo je u Veliku Britaniju nakon što su u subotu prešli Lamanš, što je najveći broj zabeležen u jednom danu do sada ove godine.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Princ Hari je tražio savet od brata svoje majke, grofa Čarlsa Spensera, u vezi sa mogućnošću promene svog prezimena u "Spenser", objavio je britanski list "Dejli mejl".
Komentari (0)