Tramp promenio ton prema Moskvi: Od pokušaja dijaloga o kraju rata u Ukrajini do otvorene pretnje sankcijama
Odnosi između Vašingtona i Moskve ponovo su zahladneli, što je posebno uočljivo u poslednjim nastupima predsednika SAD Donalda Trampa, koji je izjavio da je nezadovoljan ponašanjem ruskog lidera Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
Po prvi put otkako je ponovo preuzeo čelnu funkciju u Beloj kući, Tramp je oštro govorio o ruskom lideru.
"Ubija mnogo ljudi, uglavnom svojih i ukrajinskih vojnika. Broj poginulih sada iznosi i do 7.000 nedeljno. Putin nas zasipa gomilom sr**a, ako želite da znate istinu. On je sve vreme veoma fin, ali se ispostavi da je to besmisleno. Stalno nam lepo priča, ali sve to ne znači ništa", rekao je Tramp u obraćanju novinarima.
Ponovio je da rat u Ukrajini "nikada nije trebalo da se desi" i da treba da se završi jer "mnogo ljudi umire".
Spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić ocenjuje da Donald Tramp ponavlja politiku brojnih svojih prethodnika, a to je vraćanje na standardnu politiku konfrontacije sa Moskvom nakon neuspešnog pokušaja otopljavanja odnosa.
Foto: Tanjug video
"Slične pokušaje imao je i Barak Obama, ali i sam Donald Tramp u prvom mandatu, međutim to nije donelo uspeh, jer Rusija i SAD prilično različito vide ulogu Rusije. Vašington nije spreman da prizna ulogu Moskve kao hegemona Istočne Evrope, naročito zbog činjenice da najveći broj država tog regiona ne želi da bude u ruskoj sferi uticaja i danas su američki saveznici", navodi Milić.
Prema njegovim rečima, neuspeh pregovora dve strane pokazao je u praksi razlike u vizijama, te Trampova politika prema Moskvi postepeno počinje da liči na Bajdenovu.
Jovanović: Rusija, za razliku od Irana, ima sve atribute velike sile
Komentarišući promenu Trampovog narativa prema Putinu, bivši jugoslovenski diplomata Živadin Jovanović ocenjuje da američki predsednik od Kremlja očekuje ustupke koji nisu realni i da pokušava da primeni isti model rešavanja kriza koji je koristio u slučaju Irana i Izraela - model "prelamanja preko kolena" - koji, kako ističe, ne može da se primeni kada je reč o Rusiji.
"Tramp nije prihvatio dokument sa 16 ili 17 tačaka koji je Putin ponudio kao osnovu za trajni mir u Ukrajini. Reč je o ozbiljnim predlozima za rešavanje sukoba, koji uključuju neutralan status Ukrajine, garantovanje prava ruskoj populaciji, odustajanje od članstva u NATO i priznavanje stanja na terenu", navodi Jovanović.
Foto: AP Photo
On podseća da Rusija, za razliku od Irana, ima sve atribute velike sile - nuklearni potencijal, vojnu i ekonomsku moć - zbog čega samtra da pokušaj Trampa da primeni taktiku ucene i svršenog čina nije moguć.
"Tramp u domaćoj areni mora da balansira pod pritiskom izraelskog lobija. Zbog toga je, da bi dobio podršku Tel Aviva za mirovni sporazum sa Iranom, čak odlučio da bombarduje postrojenja za mirnodopsku upotrebu nuklearne energije. Time je rizikovao stvaranje katastrofe, ali je pokušao da zadovolji političke i geopolitičke interese", dodaje Jovanović.
Amerika i dalje finansijski i vojno podržava režim u Kijevu
Ipak, prema Jovanovićevim rečima, Tramp ne može javno da pohvali Putina zbog dominacije rusofobije na Zapadu i zato balansira između pragmatičnog razumevanja situacije i političke potrebe da bude kritički nastrojen prema Moskvi.
"Amerika i dalje finansijski i vojno podržava režim u Kijevu, što dodatno obesmišljava pokušaje da se dođe do kompromisa. Tramp to zna, ali ne može javno da kaže da je zadovoljan Putinom. To je dvostruka igra koja neće doneti rešenje", zaključuje Jovanović.
Ostaje da se vidi da li će Tramp, uprkos domaćem pritisku i spoljnopolitičkim izazovima, uspeti da pronađe realističan pristup rešavanju ukrajinske krize, ili će se odnosi sa Moskvom dodatno zaoštriti.
Direktor nevladine organizacije Novi treći put Dimitrije Milić rekao je u emisiji "Sinteza" da se ekstremna descnica pojavila kao vrlo važan faktor, koji je u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je na privatnom skupu donatora 2024. godine da je jednom pokušao da odvrati ruskog predsednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu preteći da će u tom slučaju "bombardovati Moskvu", prema audio-snimku dostavljenom CNN.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je nezadovoljan ponašanjem ruskog predsednika Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Cene dizela u Evropi dostigle su najviši nivo od 2022. godine, a fjučersi na dizel porasli su na više od 200 dolara po barelu, odnosno 1,498 dolara po toni, uz dnevni skok od gotovo deset odsto na londonskoj berzi.
Cilj Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vojnoj intervenciji na Iran je da dođe do smene režima, političkog sistema i ustavnih promena u toj zemlji, a te promene bi dovele do stvaranja nove republike, smatra profesor u penziji Dragan Veselinov.
Slučaj tinejdžerke Lore En Ejm (17) iz američke savezne države Juta ubijene pre više od 50 godina konačno je zatvoren nakon što su vlasti u sredu saopštile da DNK dokazi potvrđuju da je bila žrtva ozloglašenog serijskog ubice Teda Bandija.
Komentari (0)