Tramp promenio ton prema Moskvi: Od pokušaja dijaloga o kraju rata u Ukrajini do otvorene pretnje sankcijama
Odnosi između Vašingtona i Moskve ponovo su zahladneli, što je posebno uočljivo u poslednjim nastupima predsednika SAD Donalda Trampa, koji je izjavio da je nezadovoljan ponašanjem ruskog lidera Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
Po prvi put otkako je ponovo preuzeo čelnu funkciju u Beloj kući, Tramp je oštro govorio o ruskom lideru.
"Ubija mnogo ljudi, uglavnom svojih i ukrajinskih vojnika. Broj poginulih sada iznosi i do 7.000 nedeljno. Putin nas zasipa gomilom sr**a, ako želite da znate istinu. On je sve vreme veoma fin, ali se ispostavi da je to besmisleno. Stalno nam lepo priča, ali sve to ne znači ništa", rekao je Tramp u obraćanju novinarima.
Ponovio je da rat u Ukrajini "nikada nije trebalo da se desi" i da treba da se završi jer "mnogo ljudi umire".
Spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić ocenjuje da Donald Tramp ponavlja politiku brojnih svojih prethodnika, a to je vraćanje na standardnu politiku konfrontacije sa Moskvom nakon neuspešnog pokušaja otopljavanja odnosa.
Foto: Tanjug video
"Slične pokušaje imao je i Barak Obama, ali i sam Donald Tramp u prvom mandatu, međutim to nije donelo uspeh, jer Rusija i SAD prilično različito vide ulogu Rusije. Vašington nije spreman da prizna ulogu Moskve kao hegemona Istočne Evrope, naročito zbog činjenice da najveći broj država tog regiona ne želi da bude u ruskoj sferi uticaja i danas su američki saveznici", navodi Milić.
Prema njegovim rečima, neuspeh pregovora dve strane pokazao je u praksi razlike u vizijama, te Trampova politika prema Moskvi postepeno počinje da liči na Bajdenovu.
Jovanović: Rusija, za razliku od Irana, ima sve atribute velike sile
Komentarišući promenu Trampovog narativa prema Putinu, bivši jugoslovenski diplomata Živadin Jovanović ocenjuje da američki predsednik od Kremlja očekuje ustupke koji nisu realni i da pokušava da primeni isti model rešavanja kriza koji je koristio u slučaju Irana i Izraela - model "prelamanja preko kolena" - koji, kako ističe, ne može da se primeni kada je reč o Rusiji.
"Tramp nije prihvatio dokument sa 16 ili 17 tačaka koji je Putin ponudio kao osnovu za trajni mir u Ukrajini. Reč je o ozbiljnim predlozima za rešavanje sukoba, koji uključuju neutralan status Ukrajine, garantovanje prava ruskoj populaciji, odustajanje od članstva u NATO i priznavanje stanja na terenu", navodi Jovanović.
Foto: AP Photo
On podseća da Rusija, za razliku od Irana, ima sve atribute velike sile - nuklearni potencijal, vojnu i ekonomsku moć - zbog čega samtra da pokušaj Trampa da primeni taktiku ucene i svršenog čina nije moguć.
"Tramp u domaćoj areni mora da balansira pod pritiskom izraelskog lobija. Zbog toga je, da bi dobio podršku Tel Aviva za mirovni sporazum sa Iranom, čak odlučio da bombarduje postrojenja za mirnodopsku upotrebu nuklearne energije. Time je rizikovao stvaranje katastrofe, ali je pokušao da zadovolji političke i geopolitičke interese", dodaje Jovanović.
Amerika i dalje finansijski i vojno podržava režim u Kijevu
Ipak, prema Jovanovićevim rečima, Tramp ne može javno da pohvali Putina zbog dominacije rusofobije na Zapadu i zato balansira između pragmatičnog razumevanja situacije i političke potrebe da bude kritički nastrojen prema Moskvi.
"Amerika i dalje finansijski i vojno podržava režim u Kijevu, što dodatno obesmišljava pokušaje da se dođe do kompromisa. Tramp to zna, ali ne može javno da kaže da je zadovoljan Putinom. To je dvostruka igra koja neće doneti rešenje", zaključuje Jovanović.
Ostaje da se vidi da li će Tramp, uprkos domaćem pritisku i spoljnopolitičkim izazovima, uspeti da pronađe realističan pristup rešavanju ukrajinske krize, ili će se odnosi sa Moskvom dodatno zaoštriti.
Direktor nevladine organizacije Novi treći put Dimitrije Milić rekao je u emisiji "Sinteza" da se ekstremna descnica pojavila kao vrlo važan faktor, koji je u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je na privatnom skupu donatora 2024. godine da je jednom pokušao da odvrati ruskog predsednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu preteći da će u tom slučaju "bombardovati Moskvu", prema audio-snimku dostavljenom CNN.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je nezadovoljan ponašanjem ruskog predsednika Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
PRESEK GODINE (R)
U „Preseku godine“ govore ličnosti koje su obeležili 2025-u, heroine i heroji koji su svojim delima pomogli velikim i malim sugrađanima i unapredili život zajednice. Oni su govorili, pokazivali, svirali ili igrali, što su zabeležile naše ekipe od Novog Sada do Gračanice, Čačka, Niša, Zaječara i drugih mesta širom zemlje.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko je danas, reklo bi se mnogo više nego pre, potrebno da se radi na stabilnosti prosvetnih radnika? Zašto smo došli u situaciju da jedan ljudski gest profesora, cela Srbija slavi? Da li su profesori i dalje autoritet ili su izgubilu poziciju u društvu? Kako se oseća kada ulazi u učionicu?
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Za emisiju "Tražim reč" govore profesori Natalija Bukvić, Marija Živković, Marina Panić i Andreja Pavlović i psiholog Alem Dedović.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-1915 (R)
Godina 1915. – prelomni trenutak Prvog svetskog rata. Antanta i Centralne sile menjaju strategije, Turska ulazi u sukob, a Dardaneli postaju poprište jedne od ključnih operacija. Balkan potresaju političke krize, dok se srpska vojska, nakon povlačenja, oporavlja na ostrvu Vid. Uz osnivanje Jugoslovenskog odbora i Narodnog vijeća Srba, Hrvata i Slovenaca, rađaju se ideje o novoj budućnosti. U emisiji Strogo poverljivo: 1915. – otkrivamo godinu koja je promenila tok istorije.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su šesnaestogodišnjaka iz Bačkog Petrovog Sela, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio tri krivična dela - ugrožavanje sigurnosti, uništenje i oštećenje tuđe stvari i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su M. M. (26) i D. K. (24) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, saopštila je Policijska uprava Novi Sad.
Predsednik Zoran Milanović oštro je kritikovao nabavku inostranog naoružanja, posebno kupovinu francuskih borbenih aviona, tvrdeći da su Francuzi Hrvatskoj prodali polovne avione, dok su Srbiji isporučili nove.
Šumski požari u argentinskoj oblasti Patagonija zahvatili su skoro 12.000 hektara površine pod šumama, preteći i lokalnim zajednicama, saopštile su danas lokalne vatrogasne službe.
U Mešhedu, glavnom gradu pokrajine Horasan na severoistoku Irana, ubijen je pripadnik iranskih snaga bezbednosti brigadni general Džavad Kešavar koji je bio zadužen za borbu protiv narkotika, javila je iranska državna televizija.
Visoki zvaničnici američke administracije obavestiće u utorak predsednika SAD Donalda Trampa o konkretnim opcijama za odgovor na proteste u Iranu, objavio je Volstrit džornal (WSJ), pozivajući se na američke zvaničnike.
Snežni nanosi u Moskovskoj oblasti dostigli su 50 centimetara, čime je visina snežnog pokrivača dvostruko premašila klimatsku normu, koja iznosi 25 centimetara, saopštio je Mihail Leus iz meteorološkog centra Fobos.
Iranski demonstranti nastavili su dvonedeljne proteste, a dok predstavnici vlasti šalju i pomirljive poruke i pretnje oštrijim merama, tačan broj žrtava nije poznat i varira od 203 - kako tvrde aktivisti, do mnogo više, kako navode pojedini antivladini mediji.
Premijer Slovačke Robert Fico pozvao je na smenu visoke predstavnice Evropske unije za međunarodnu politiku Kaje Kalas, ocenjujući da se Evropska unija "mora urazumiti".
Eksplozija velike boce gasa koja se dogodila nakon svadbenog prijema u kući u Islamabadu, usmrtila je najmanje osmoro ljudi, uključujući mladu i mladoženju, saopštili su policija i zvaničnici.
Komentari (0)