Tramp promenio ton prema Moskvi: Od pokušaja dijaloga o kraju rata u Ukrajini do otvorene pretnje sankcijama
Odnosi između Vašingtona i Moskve ponovo su zahladneli, što je posebno uočljivo u poslednjim nastupima predsednika SAD Donalda Trampa, koji je izjavio da je nezadovoljan ponašanjem ruskog lidera Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
Po prvi put otkako je ponovo preuzeo čelnu funkciju u Beloj kući, Tramp je oštro govorio o ruskom lideru.
"Ubija mnogo ljudi, uglavnom svojih i ukrajinskih vojnika. Broj poginulih sada iznosi i do 7.000 nedeljno. Putin nas zasipa gomilom sr**a, ako želite da znate istinu. On je sve vreme veoma fin, ali se ispostavi da je to besmisleno. Stalno nam lepo priča, ali sve to ne znači ništa", rekao je Tramp u obraćanju novinarima.
Ponovio je da rat u Ukrajini "nikada nije trebalo da se desi" i da treba da se završi jer "mnogo ljudi umire".
Spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić ocenjuje da Donald Tramp ponavlja politiku brojnih svojih prethodnika, a to je vraćanje na standardnu politiku konfrontacije sa Moskvom nakon neuspešnog pokušaja otopljavanja odnosa.
Foto: Tanjug video
"Slične pokušaje imao je i Barak Obama, ali i sam Donald Tramp u prvom mandatu, međutim to nije donelo uspeh, jer Rusija i SAD prilično različito vide ulogu Rusije. Vašington nije spreman da prizna ulogu Moskve kao hegemona Istočne Evrope, naročito zbog činjenice da najveći broj država tog regiona ne želi da bude u ruskoj sferi uticaja i danas su američki saveznici", navodi Milić.
Prema njegovim rečima, neuspeh pregovora dve strane pokazao je u praksi razlike u vizijama, te Trampova politika prema Moskvi postepeno počinje da liči na Bajdenovu.
Jovanović: Rusija, za razliku od Irana, ima sve atribute velike sile
Komentarišući promenu Trampovog narativa prema Putinu, bivši jugoslovenski diplomata Živadin Jovanović ocenjuje da američki predsednik od Kremlja očekuje ustupke koji nisu realni i da pokušava da primeni isti model rešavanja kriza koji je koristio u slučaju Irana i Izraela - model "prelamanja preko kolena" - koji, kako ističe, ne može da se primeni kada je reč o Rusiji.
"Tramp nije prihvatio dokument sa 16 ili 17 tačaka koji je Putin ponudio kao osnovu za trajni mir u Ukrajini. Reč je o ozbiljnim predlozima za rešavanje sukoba, koji uključuju neutralan status Ukrajine, garantovanje prava ruskoj populaciji, odustajanje od članstva u NATO i priznavanje stanja na terenu", navodi Jovanović.
Foto: AP Photo
On podseća da Rusija, za razliku od Irana, ima sve atribute velike sile - nuklearni potencijal, vojnu i ekonomsku moć - zbog čega samtra da pokušaj Trampa da primeni taktiku ucene i svršenog čina nije moguć.
"Tramp u domaćoj areni mora da balansira pod pritiskom izraelskog lobija. Zbog toga je, da bi dobio podršku Tel Aviva za mirovni sporazum sa Iranom, čak odlučio da bombarduje postrojenja za mirnodopsku upotrebu nuklearne energije. Time je rizikovao stvaranje katastrofe, ali je pokušao da zadovolji političke i geopolitičke interese", dodaje Jovanović.
Amerika i dalje finansijski i vojno podržava režim u Kijevu
Ipak, prema Jovanovićevim rečima, Tramp ne može javno da pohvali Putina zbog dominacije rusofobije na Zapadu i zato balansira između pragmatičnog razumevanja situacije i političke potrebe da bude kritički nastrojen prema Moskvi.
"Amerika i dalje finansijski i vojno podržava režim u Kijevu, što dodatno obesmišljava pokušaje da se dođe do kompromisa. Tramp to zna, ali ne može javno da kaže da je zadovoljan Putinom. To je dvostruka igra koja neće doneti rešenje", zaključuje Jovanović.
Ostaje da se vidi da li će Tramp, uprkos domaćem pritisku i spoljnopolitičkim izazovima, uspeti da pronađe realističan pristup rešavanju ukrajinske krize, ili će se odnosi sa Moskvom dodatno zaoštriti.
Direktor nevladine organizacije Novi treći put Dimitrije Milić rekao je u emisiji "Sinteza" da se ekstremna descnica pojavila kao vrlo važan faktor, koji je u mnogim državama nezaobilazan prilikom sastavljanja vlada.
Američki predsednik Donald Tramp rekao je na privatnom skupu donatora 2024. godine da je jednom pokušao da odvrati ruskog predsednika Vladimira Putina od napada na Ukrajinu preteći da će u tom slučaju "bombardovati Moskvu", prema audio-snimku dostavljenom CNN.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je nezadovoljan ponašanjem ruskog predsednika Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Članice Evropske unije odobrile su 19. paket sankcija protiv Rusije, koji između ostaloga uključuje zabranu uvoza ruskog tečnog gasa na evropsko tržište od 1. januara 2027, godinu dana ranije nego što je prvotno bilo planirano, saopštilo je dansko predsedništvo.
Bela kuća demantovala je navode Volstrit džurnala da su SAD ukinule ključno ograničenje na upotrebu određenih raketa dugog dometa koje su Ukrajini obezbedili zapadni saveznici, omogućavajući Kijevu da intenzivira napade na mete u Rusiji.
Većina Amerikanaca, uključujući 80 odsto demokrata i 41 odsto republikanaca, smatra da Sjedinjene Amerčke Države treba da priznaju palestinsku državu, što pokazuje da se protivljenje američkog predsednika Donalda Trampa toj odluci kosi sa mišljenjem javnosti, pokazalo je istraživanje.
Vrata Luvra od srede su opet otvorena za posetioce, nakon pljačke koja se dogodila u nedelju, kada su četiri provalnika ukrala osam dragocenosti, pričinivši štetu procenjenu na 88 miliona evra. Heraldičar Dragomir Acović rekao je da je reč o istorijskoj krađi i teško nadoknadivoj šteti za Francusku.
Direktorka muzeja Luvr Lorens de Kar istakla je, nakon pljačke kraljevskih dragocenosti iz ovog najposećenijeg svetskog muzeja, da se desio "strašan propust" u bezbednosnim merama i navela da je ponudila ostavku, ali da je odbijena.
Više od trećine roditelja u Velikoj Britaniji strahuje da njihova deca nikada neće moći da se penzionišu, pokazala su najnovija istraživanja firme za finansijsko savetovanje "St James's Place".
Najmanje 40 migranata iz zemalja podsaharske Afrike poginulo je nakon što se njihov čamac prevrnuo i potonuo kod obale Tunisa, u jednoj od najsmrtonosnijih pomorskih tragedija u regionu ove godine, izjavio je neimenovani zvaničnik.
Španska policija uhapsila je sedam osoba osumnjičenih da su za dva meseca ukrali više od 1.110 stolica iz restorana i barova u Madridu i obližnjem gradu Talavera de la Reina.
Veštačka inteligencija i roboti će zameniti sve poslove, a rad će za ljude biti stvar izbora, objavio je američki preduzetnik i najbogatiji čovek sveta Ilon Mask na svojoj društvenoj mreži Iks.
Komentari (0)