(VIDEO) U vojnim bazama su sklopljeni brojni međunarodni ugovori: Da li Enkoridž ulazi u istoriju
Sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina, održaće se u vojnoj bazi koja je štitila SAD od Sovjetskog saveza tokom Hladnog rata, a i sada ih štiti od Rusije.
To je baza vazduhoplovnih snaga i kopnene vojske u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske.
Odatle su se, tokom Hladnog rata, pratile i odvraćale vojne aktivnosti i moguće nuklearne napade Sovjetskog saveza. Ona je tokom Hladnog rata stekla naziv "Najbolji pokrivač Severne Amerike"
Tramp bi sa Putinom trebalo da razgovara o sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, koji traje od februara 2022. godine. Lideri nekoliko zemalja Evropske unije i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski imali su onlajn sastanak s Trampom, pošto oni nisu pozvani na samit na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je novinarima pred ukrcavanje na let za Aljasku da očekuje konkretne rezultate od predstojećeg sastanka sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, koji je zakazan za večeras u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson na Aljasci.
Francuski predsednik Emanuel Makron i ukrajinski lider Volodimir Zelenski dogovorili su se u telefonskom razgovoru da se sastanu posle samita predsednika Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i ruski predsednik Donald Tramp sastaju se u vojnoj bazi na Aljasci koja je bila strateški važna u vreme Hladnog rata. Istorija baze Elmendorf-Ričardson u blizini Enkoridža, najvećeg grada savezne države Aljaske, započela je 1940. godine.
Nemački kancelar Fridrih Merc ocenio je da je "razgovor bio konstruktivan", a predsednik Francuske Emanuel Makron je potvrdio da Tramp želi da s Putinom postigne dogovor o prekidu vatre u Ukrajini.
Podsećanja radi, u drugoj vojnoj bazi "Rajt Peterson" u Ohaju, potpisan je i Dejtonski mirovni sporazum, koji su 21. novembra 1995. parafirali tadašnji predsednici BiH Alija Izetbegović, Hrvatske Franjo Tuđman i Srbije Slobodan Milošević i kojim je zvanično okončan troipogodišnji rat u BiH.
Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rešavanje sporova isključivo na miroljubiv načun.
Foto: Tanjug/AP/Pablo Martinez Monsivais
Sukob između izraelske vojske i Hamasa, koji je 7. oktobra započeo iznenadni napad, predstavlja poslednji u nizu konflikata i ratovanja koje između Izraelaca i Palestinaca traje već sedam decenija i preti da se proširi i destabilizuje ceo Bliski istok.
Jedan od pokušaja mirenja ranijih sukoba bio je na samitu u Kemp Dejvidu 2000. predsednik Bil Klinton, izraelski premijer Ehud Barak i Arafat ali nisu uspeli da postignu konačni mirovni sporazum.
Samit je završen bez dogovora, uglavnom zbog nepomirljivih razlika između Izraelaca i Palestinaca oko statusa Jerusalima.
Rusija i Ukrajina javile su da su razmenile po 84 ratna zatvorenika uoči samita. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je razmenu, ukazujući da je obuhvatila vojnike i civile.
Prema Zelenskom, Ujedinjeni Arapski Emirati odigrali su ulogu posredovanja u toj razmeni, kao i u sličnim operacijama u prošlosti.
1. Dojava o bombi u školama u R. Srpskoj, uz preteći mejl: ''Mi smo Islamska država, uspostavićemo kalifat''. 2. Skupština Srbije izabrala sudije Ustavnog suda. Gosti jutra advokat Jugoslav Tintor i advokatica i narodna poslanica Jelena Pavlović. 3. Koliki je uticaj književnosti na mlade danas i zašto se u pojedinim školskim distriktima Sjedinjenih Američkih Država zabranjuju knjige? Gost emisije ''Otvori oči'' književnik, Uroš Petrović.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Rečenicu da mir u Ukrajini nikad nije bio bliži, čujemo u poslednjih par dana iz skoro čitavog sveta. Ponavljaju i Ukrajinci, i Evropljani, i Amerikanci... Kažemo skoro, jer od Rusa još nismo dobili sličan komentar. Naprotiv, u išečkivanju informacije o tome šta je dogovoreno u Berlinu, nastavljaju rat na dvevnom nivou. Dokle? Stav dana, gosti novinar Slobodan Reljić i diplomata Zoran Milivojević
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Da li smo zaboravili suštinu slave? Da li je to porodični ili verski praznik? Na koji način nas preterivanje u slavlju udaljava od vere? Za emisiju „Tražim reč“ govore sveštenici Boško Savić i Dušan Erdelj i etnolog Saša Srećković.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) upozorio je na novi pokušaj prevare penzionera u Inđiji putem telefonskih poziva u kojima se od njih traži da kupe određene proizvode (prekrivače, dušeke i slično) kao uslov da bi im bila isplaćena povišica penzije.
Telo utopljenika pronađeno je na obali reke Veliki Rzav kod Arilja, odakle su ga izneli pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Arilje, saznaje portal Newsmax Balkans.
U požaru koji se noćas dogodio u Rajkovoj ulici broj 8 na Bežanijskoj kosi stradao je muškarac starosti 34 godine, rečeno je Tanjugu u beogradskoj Hitnoj pomoći.
Upravni odbor Kenedi centra za scenske umetnosti izglasao je da se ta institucija preimenuje i ponese ime bivšeg američkog predsednika Džona F. Kenedija i aktuelnog predsednika SAD Donalda Trampa.
Više hiljada građana Bugarske protestovalo je u Sofiji i ostatku zemlje protiv vlade u ostavci, zahtevajući poštene izbore i reformu pravosuđa kako bi se suzbila ono što opisuju kao "endemska korupcija u najsiromašnijoj članici Evropske unije".
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu kojom se ubrzava reklasifikacija kanabisa, odnosno kojom se marihuana premešta u nižu kategoriju kontrolisanih supstanci, čime se otvara put da američka Uprava za hranu i lekove (FDA) detaljnije prouči njegove moguće medicinske primene.
Istoričar Vukašin Zorić ocenjuje da se nova američka Strategija nacionalne bezbednosti može opisati kao "koncept bez razrađenih detalja", koji će u praksi zavisiti od trenutnih političkih odluka Bele kuće.
Više osoba poginulo je u padu aviona koji se srušio tokom sletanja na regionalni aerodrom u američkoj saveznoj državi Severnoj Karolini, saopštili su zvaničnici.
Demokrate u Odboru za nadzor Predstavničkog doma SAD objavile su novu seriju fotografija u vezi sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, uključujući putne isprave i lične dokumente iz više zemalja i snimke poruka koje pominju 18-godišnju osobu iz Rusije i ponudu od 1.000 dolara po devojci.
Vojni sud u Rusiji osudio je beloruskog državljanina Sergeja Jeremejeva na 22 godine zatvora zbog, kako je navedeno, dizanja u vazduh dva teretna voza u Sibiru 2023. godine po nalogu ukrajinskih obaveštajnih službi.
Briselska oholost na vrhuncu, dobro je što predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije učestvovao u toj predstavi, tako je mađarski premijer Viktor Orban opisao dešavanja u Briselu u kojem je u sredu održan Samit EU-Zapadni Balkan.
Protest poljoprivrednika iz više evropskih zemalja u Briselu, organizovan protiv sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i zemalja Merkosura, prerastao je u nasilne sukobe sa policijom, preneo je portal VRT.
Komentari (0)